Zašto će ishod američkih predsjedničkih izbora odrediti par hiljada ljudi iz nekoliko država?

Za manje od mjesec dana do predsjedničkih izbora u SAD, kandidati dvije vodeće stranke – demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp – svu pažnju usmjeravaju na samo sedam takozvanih sving država: Arizonu, Viskonsin, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Pensilvaniju. Lokalne televizijske stanice preplavljene su političkim reklamama vrijednim više milijardi dolara, a predsjednički kandidati i njihove moćne pristalice, od Baraka Obame do Elona Maska, održavaju miting za mitingom. Ko ima veće šanse da osvoji glasove stanovnika sving država i zašto ishod borbe za Bijelu kuću može da odredi samo nekoliko hiljada od 244 miliona američkih glasača – u materijalu Aloonline.me.

Izborne fluktuacije

Bivši predsjednik SAD i republikanski kandidat na aktuelnim izborima Donald Tramp vratio se 7. oktobra u mali grad Batler u Pensilvaniji. Tri mjeseca ranije, 13. jula, političar je tamo već održao predizborni miting. Kada je publici pokazao podatke o porastu ilegalne imigracije u SAD u vrijeme dok su demokrate bile na vlasti, 20-godišnji strijelac Tomas Metju Kruks, krijući se na krovu obližnje zgrade, pucao je na bivšeg predsjednika. Političara je spasilo jedino to što je u trenutku kada je strijelac povukao obarač, okrenuo glavu ka ekranu sa statistikom migracije: metak mu je samo malo okrznuo desno uvo. Napuštajući binu okružen tjelohraniteljima Tajne službe, Donald Tramp je digao pesnicu u vazduh, podstičući pristalice da se „bore, bore, bore“.

Ovaj trenutak postao je jedan od najznačajnijih u izbornoj trci, već bogat dramatičnim obrtima: od smjene aktuelnog predsjednika sa izbora do razornih uragana samo nedeljama prije glasanja.

Ali pokušaj atentata i čudesno spasavanje nisu pomogli Donaldu Trampu da se učvrsti u državi: različita istraživanja javnog mnjenja daju blagu prednost ili bivšem predsjedniku ili njegovoj protivnici Kamali Haris – uglavnom, postoji „neriješeno” između njih.

Pobjednika će najvjerovatnije odrediti stoti dio procenta.

„Samo želim da znate da sam se večeras vratio u Batler nakon što sam doživio tragediju i bol u srcu kako bih prenio jednostavnu poruku ljudima Pensilvanije i Amerike“, rekao je Donald Tramp okupljenima.

„Naš pokret da Ameriku učinimo ponovo velikom mora biti jači, ponosniji, ujedinjeniji, odlučniji i bliži pobjedi nego ikada ranije. Učinićemo Ameriku ponovo velikom, pobijedićemo na izborima“.

Govoreći u Ekonomskom klubu Čikaga 15. oktobra, političar je priznao da će Pensilvanija biti najodlučnija država za njegovu predsjedničku trku. 21. oktobra ponovo se vratio u ovo stanje i stao iza friteze u lokalnom Mekdonaldsu: zaposleni su republikancu objašnjavali kako da spuste korpe pomfrita u kipuće ulje, posole pripremljenu seriju i spakuju je u brendirane kutije.

Tako je Donald Tramp odgovorio na izjave Kamale Haris da je tokom studentskih godina radila u poznatom lancu brze hrane.

Istog dana, njegova protivnica je posjetila dvije afroameričke crkve u Džordžiji, gdje je predstojeće glasanje nazvala izborom između mržnje i saosjećanja.

- Neki misle da treba da budemo zemlja haosa, straha i mržnje, ali mi biramo nešto drugačije. Mi biramo slobodu, rekla je Kamala Harris, predsjednički kandidat Demokratske stranke.

Tolika pažnja kandidata prema ovim državama nije slučajnost: glasovi njihovih stanovnika zaista mogu postati njihova ulaznica za Bijelu kuću. Sve se radi o posebnostima izbornog sistema.

Američki predsjednički izbori su indirektni, a pobjednik nije onaj kandidat koji dobije većinu glasova građana, već onaj koji dobije podršku najmanje 270 od 538 članova Izbornog kolegijuma, koji predstavljaju 50 američkih država i glavnog grada. Vašington (zvanično Distrikt Kolumbija).

Svaka država ima jasno utvrđen broj elektora – jednak je broju kongresmena koji je predstavljaju u oba doma Kongresa. Lideri su Kalifornija (54 elektora), Teksas (40), Florida (30) i Njujork (28).

Velika većina država ima pravilo da pobjednik uzima sve: ako kandidat jedne stranke dobije, recimo, 51 odsto glasova, a njegov protivnik 49 odsto, svaki pojedinačni elektorski glas će pripasti prvom. Jedini izuzetak su Nebraska i Mejn: tamo se birači raspoređuju po mješovitom principu – neki do lidera na državnom nivou, a ostali – na osnovu rezultata u pojedinačnim izbornim okrugima.

Istovremeno, lavovski dio američkih država iznova i iznova glasa za istu stranku: takve države se zovu „crvene” i „plave” – prema bojama republikanske i demokratske stranke.

Prvi, na prnajer, uključuju Alabamu i Teksas, a drugi Njujork i Kaliforniju. Međutim, samo iz ovih država nema dovoljno elektora da bi se prevazišla njegovana granica od 270 glasova. Da bi stigao do Bijele kuće, predsjednički kandidat treba da igra „politički poker“ i prikupi dobitnu kombinaciju iz nekoliko država u kojima glasači nisu toliko predvidljivi i oba kandidata imaju šanse za pobjedu. Ove godine ih je sedam: Arizona (11 elektora), Viskonsin (10 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (6), Sjeverna Karolina (16) i Pensilvanija (19).

Štaviše, poslednja država, prema istraživačima lista The Hill, postaće najključnija od svih sedam država: prema ekspertima, ni Donald Tramp ni Kamala Haris bez nje neće moći da osvoje 270 elektorskih glasova, a pobjednik Narodno glasanje u Pensilvaniji ima 85 odsto vjerovatnoće da će postati sledeći predsjednik Sjedinjenih Država.

Zbog sve veće polarizacije američkog društva, jaz između učinka kandidata usving države postaje sve manji i manji.

Pobjedu Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima 2020. obezbijedila je razlika od samo 10.457 birača u Arizoni, 12.670 u Džordžiji i 20.682 u Viskonsinu. Ukupno je bilo nešto više od 43.800 glasova, ili samo 0,03 odsto američkih birača. Pobjedu Donalda Trampa 2016. garantovala je nešto veća razlika u pobjedi u sving državama – oko 80.000 glasova.

Da se ​​u oba slučaja polovina ovih birača predomislila dok su stajali u redu kod glasačkih kabina, ishod izbora bi bio radikalno drugačiji

Ratovi „surogata“ i reklama

U borbi za glasove stanovnika sving država, kandidati pribjegavaju svim raspoloživim sredstvima i trikovima. Koriste se javni govori pristalica iz redova popularnih političara i biznismena, koji se nazivaju i političkim „surogatima“.

Tako je Donalda Trampa na mitingu u Batleru pratio milijarder Ilon Mask, vlasnik društvene mreže Iks i kkompanije Tesla, SpaceX i Neuralink.

„Ja nisam samo MAGA (akronim od Make America Great Again, Trampov slogan – pprim.aut. Aloonline.me), ja sam mračna MAGA. Imali smo jednog predsjednika koji nije mogao da ide uz stepenice i drugog koji je podigao pesnicu nakon što je upucan. Borite se, borite se! Krv mu je tekla niz lice. Amerika je dom hrabrih. I nema većeg testa hrabrosti od toga kako se ponašaš pod vatrom. Dakle, koga biste voljeli da vidite kao lice Amerike?" – obratio se učesnicima mitinga Mask.

Demokrate su, zauzvrat, iz „zalihe“ dobile bivšeg predsjednika Baraka Obamu. On je 10. oktobra održao miting, takođe u Pensilvaniji, pozivajući glasače, crne muškarce da „ne sjede skrštenih ruku“ i bez oklijevanja glasaju za Kamalu Haris. Prema njegovim riječima, podrška demokratskom kandidatu među Afroamerikancima nije toliko energična kao 2008. i 2012. godine, kada se kandidovao za predsjednika SAD, a „to je posebno primjetno kod braće“, odnosno crnaca.

Ovo me tjera da pomislim - a obraćam se direktno muškarcima - da vam se jednostavno ne sviđa ideja da žena bude predsjednica i da smišljate druge alternative i razne izgovore da ne glasate za nju, rekao je Barak Obama, bivši predsjednik SAD.

Obje stranke takođe traže podršku od poznatih glumaca, muzičara i sportista. Poznate ličnosti koje su podržale Donalda Trampa su napadač Kanzas Siti Čifsa, Harison Butker, glumci Rozan Bar i Zakari Levi, reperi Azilija Benks i Kodak Blek, muzičar Kid Rok, rvač Hulk Hogan, manekenka Amber Rouz i restaurator i otac Lejdi Gage Džo Džermanota.

Kamala Haris ima impresivniju listu: pevačice Tejlor Svift, Bili Ajliš i Čapel Ron, muzičar Brus Springstin, glumci Džordž Kluni, Dženifer Lorens, Mark Hamil i Seli FilFildjevačica i glumica Barbara Strejsend, TV voditeljka Opra Spira Vinfri, rediteljka komičar Džimi Kimel, košarkaš Stef Kari, spisateljica Marta Stjuart i drugi.

Još jedno sredstvo koje koriste demokrate i republikanci je niz političkih reklama koje hvale svoje kandidate, ali češće kritikuju protivnike.

Ukupan budžet za oglašavanje kampanje za predizbornu kampanju 2024. je 10,7 milijardi dolara, rekordan iznos, prema istraživanju AdImpact-a.

Samo u poslednja dva mjeseca prije izbora, predsjednički kandidati planiraju da potroše ukupno 1,7 milijardi dolara na političko oglašavanje, od čega oko 137 miliona dolara ide na oglašavanje u Pensilvaniji, gdje živi samo 13 miliona ljudi (ili manje od 4 odsto stanovništva SAD).

Ali takva upornost može biti štetna za kandidate. Heder Lamar, vanredni profesor za medije i komunikacije na Univerzitetu Templ u Pensilvaniji, piše da istraživanja pokazuju da negativni oglasi koji kritikuju protivničkog kandidata imaju minimalan uticaj na političke preferencije birača, ali mogu izazvati neprijateljstvo prema oglašivaču ako se percipiraju kao manipulativni. ili nepošten.

„A kada su više puta izloženi neželjenom političkom oglašavanju, mogu doživeti ’psihološki otpor’ i ponašati se na potpuno suprotan način od onoga što je reklama predviđena“, napominje ona u članku za The Conversation.

Čak je i septembarska posjeta ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog Sjedinjenim Državama, čiji je prvi javni događaj bila posjeta fabrici oružja u Skrantonu u Pensilvaniji, čak bila u epicentru bitke za nestabilne države. Sam izbor lokacije (rodni grad Džoa Bajdena, a ujedno i ključna sving država), kao i činjenica da su samo demokrate pratile gosta, razbjesneli su republikance.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson nazvao je odlazak u fabriku izbornim događajem koji je osmišljen da ojača poziciju demokrata u Pensilvaniji, optužio Vladimira Zelenskog za pokušaj miješanja u američke predsjedničke izbore i pozvao na smjenu ukrajinskog ambasadora u Sjedinjenim Državama, Oksane Markarove.

Donald Tramp je pokušao da politizuje i okrene u svoju korist uragan Helen, koji je krajem septembra doveo do teških razaranja u još dvije sving države – Sjevernoj Karolini i Džordžiji. Republikanac je optužio vladu koju kontrolišu demokrate da namjerno nije pomogla naseljima u kojima žive pristalice njegove stranke i da je žrtvama dala samo 750 dolara svakom jer su potrošili sredstva za pomoć uragana na privremeni smještaj za ilegalne imigrante. Vlada negira ove navode.

"Noć puna iznenađenja"

Ali uprkos najboljim naporima obe stranke, ishod glasanja u svih sedam država u kolebanju ostaje nepredvidiv, a vođstvo kandidata u pojedinačnim istraživanjima javnog mnjenja rijetko prelazi granicu greške.

Prema analizi NPR-a, do sredine oktobra, tri države — Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija, gdje je Kamala Haris bila nešto jača — vratile su se u izjednačenje, dok su se šanse Donalda Trampa povećale u Arizoni.

U Ujevernoj Karolini, gdje je republikanac donedavno zadržao blago vođstvo, pozicije oba kandidata su ponovo suviše bliske da bi dale bilo kakvu prognozu o rezultatima glasanja, navodi izborni tragač Njujork tajmsa.

Pavel Dubravski, politički strateg i politički analitičar, autor Telegram kanala Campaign Insider, rekao je da će u izbornoj noći biti dva rezultata predsjedničke trke odjednom: jedan, uzimajući u obzir lično glasanje na biračkim mjestima, koji će najvjerovatnije postati poznati ranije; drugi nakon prijevremenih glasova i prebrojanih glasačkih listića poštom.

Bio je to drugi rezultat koji je postao povod za spekulacije Donalda Trampa o navodno ukradenim glasovima, iako republikanac to nije mogao da dokaže na sudu.

Ove godine treba očekivati i sudske postupke, od kojih su neki već u toku, napominje stručnjak.

Dakle, sredinom septseptembra Pensilvaniji, u ključnoj državi, republikanci su se zalagali za poništavanje poštanskih listića sa pogrešnim datumom.

- Pred nama je ne samo izborna noć, već i nekoliko dana, a možda i nedelja, prebrojavanja rezultata glasova. Vrijedi se pripremiti za vrijeme puno iznenađenja i neizvjesnosti, kaže Pavel Dubravski, politički strateg i politički analitičar, autor Telegram kanala Campaign Insider.

Prema riječima političkog stratega, vjerovatno ćemo čuti i na aktuelnim izborima Okrug Marikopa iz Arizone - još jedna kolebljiva država u kojoj se skandali oko prebrojavanja glasova događaju svakog izbornog ciklusa.