Sjedinjene Američke Države pozvale su Ukrajinu da zaustavi napade na ruske energetske objekte. Vašington je upozorio Kijev da bi takve akcije mogle dovesti do povećanja svjetskih cijena nafte, kao i do uzvratnih mjera Rusije, piše list Fajnenšel tajms (FT) , pozivajući se na dobro obaviještene izvore, prenosi Aloonline.me.
Upozorenja su upućena prije svega visokim zvaničnicima Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i Glavnog obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane Ukrajine (GUR).

Bijela kuća razočarana "drskim napadima"
Jedan od zvaničnika kojeg je publikacija intervjuisala primijetio je da su Sjedinjene Države razočarane „bezobraznim napadima” ukrajinskih dronova na naftna postrojenja u Ruskoj Federaciji. Prema Vašingtonu, Rusija može preduzeti uzvratne mjere protiv energetske infrastrukture na koju se oslanja Zapad. Na primjer, naftovod kojim nafta iz Kazahstana preko Rusije ulazi na svjetsko tržište.
- Ne podstičemo i ne dozvoljavamo napade unutar Rusije, rekao je predstavnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće
FT objašnjava da uprkos sankcijama ruskom energetskom sektoru, Moskva ostaje jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije. Godine 2024. rast cijena nafte od 15 odsto poklopio se sa početkom kampanje za reizbor aktuelnog predsjednika SAD Džoa Bajdena.
„Ništa ne plaši aktuelnog američkog predsjednika više od rasta cijena goriva u izbornoj godini“, kaže Bob Mekneli, predsjednik konsultantske kompanije Rapidan Enerdži i bivši savjetnik za energetiku Bijele kuće.
Ukrajinske oružane snage napale su nekoliko ruskih naftnih fabrika tokom prošlog mjeseca.
Dana 16. marta objavljeno je da se Rafinerija nafte u Sizranu (SNPZ) zapalila u Samarskoj oblasti. Guverner regiona Dmitrij Azarov kasnije je najavio napad dronova Oružanih snaga Ukrajine (AFU) na rafineriju nafte. U objektu se zapalila fabrika za preradu naftnih derivata, ali nije bilo povrijeđenih.
„Pokušaj napada na rafineriju nafte u Novokujbiševsku je zaustavljen, ni tu nije bilo žrtava“, dodao je Azarov.
Prije toga, 13. marta, guverner Rostovske oblasti Vasilij Golubev rekao je da je rafinerija nafte Novošahtinski prestala sa radom nakon napada ukrajinskih dronova, koji su pali na teritoriju najveće rafinerije nafte na jugu Rusije kao rezultat rada sistema elektronskog ratovanja. Tada je fabrika prestala da radi.
Istog dana prijavljen je napad na dvije rafinerije nafte u drugim regionima. Dakle, nakon ukrajinskog napada u Rjazanjskoj oblasti, izbio je požar na preduzeću. Prema preliminarnim informacijama, dron je mogao da uđe u instalaciju za primarnu preradu naftnih derivata. Nekoliko ljudi je povrijeđeno, dvoje je prebačeno u bolnicu. U Lenjingradskoj oblasti dronovi su napali rafineriju nafte Kinef, ali je ona radila normalno.
Dan ranije, 12. marta, tokom napada dronova Oružanih snaga Ukrajine na industrijsku zonu Kstov, zapalila se jedna od jedinica za preradu nafte . Napadnuto je naftno skladište Lukoil-Nižegorodnjefteorgsinteza, nakon čega je obustavljen rad.

SBU je preuzela odgovornost za napad na ruske rafinerije
Istovremeno, ukrajinska štampa je objavila da je SBU napala tri ruske rafinerije nafte u oblastima Rjazanj, Nižnji Novgorod i Lenjingrad koristeći bespilotne letjelice.
„SBU je večeras bespilotnim letjelicama napala tri rafinerije nafte odjednom – ne samo u Rjazanju , već i u Kstovu ( regija Nižnji Novgorod ) i Kirišiju (Lenjingradska oblast)“, pišu mediji.
Agencija Ukrinform je, pozivajući se na izvore u agencijama za sprovođenje zakona, napisala da je svrha ovakvih napada smanjenje ekonomskog potencijala Rusije.

U martu su zalihe ruske nafte pale na minimum
Blumberg je 20. marta izvijestio da je prošla nedelja bila katastrofa za izvoz ruske nafte, pri čemu su isporuke pale na najniži nivo od septembra. Kao glavni razlozi navedeni su trodnevna popravka u luci Primorsk na Baltičkom moru, kao i jak vjetar u luci Kozmino na Dalekom istoku.
Kako navodi agencija, napad ukrajinskih dronova na ruske rafinerije nafte trebalo bi da dovede ili do ograničenja proizvodnje u Ruskoj Federaciji ili do povećanja obima izvoza, pošto ne postoje drugi načini da se pušteni obim proizvodnje uskladišti.