Njemački nedjeljnik „Cajt” objavio je analizu o izbornoj pobjedi Studentske liste u Srbiji, ukazujući na nedostatak jasnih informacija o političkim stavovima ljudi koji bi trebalo da preuzmu odgovornost za upravljanje državom. Iako je lista koju su formirali studenti uspjela da porazi dugogodišnju vlast Aleksandra Vučića, njemački list ističe da gotovo niko ne zna kakvu politiku zastupaju novi predstavnici parlamentarne većine.

Tekst pod naslovom „Od danas su političari”, koji potpisuju Bartolomeus Lafert i Lucija Štajnvender, objavljen je neposredno poslije vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. Već u podnaslovu autori ukazuju na protivrječnost između ubjedljivog izbornog uspjeha Studentske liste i nedovoljne upoznatosti javnosti sa njenim političkim opredjeljenjima.

Na taj način u prvi plan izbija pitanje koje je tokom izborne kampanje ostalo u sjenci oštrog sukoba vlasti i njenih protivnika: šta građani Srbije zapravo znaju o političkim stavovima ljudi kojima su povjerili upravljanje državom?

Od protestnog pokreta do državne vlasti

Sam naslov analize njemačkog nedjeljnika ukazuje na suštinsku promjenu položaja Studentske liste. Njeni predstavnici više nisu isključivo dio protestnog pokreta koji se suprotstavlja dosadašnjoj vlasti, već politički akteri od kojih će javnost zahtijevati konkretne odluke, jasne stavove i odgovornost za posljedice njihovog sprovođenja.

Razlika između okupljanja građana oko zajedničkog političkog cilja i preuzimanja vlasti postaje posebno značajna kada se otvore pitanja spoljne politike, ekonomije, bezbjednosti i funkcionisanja državnih institucija.

Dok je tokom izborne kampanje glavni politički cilj Studentske liste bio poraz Aleksandra Vučića, poslije izbora od njenih predstavnika očekuju se odgovori o pravcu u kojem namjeravaju da vode Srbiju.

Izborna pobjeda obezbjeđuje demokratski legitimitet, ali ne predstavlja zamjenu za politički program, kadrovsku strategiju i sposobnost donošenja odluka o pitanjima o kojima u društvu postoje duboke podjele.

Njemački mediji ukazuju na nepoznanice

Nedoumice o budućoj vlasti iznijete su i u izvještaju njemačkog javnog servisa ARD, objavljenom 26. oktobra. U toj analizi istaknuto je da je Studentska lista osvojila apsolutnu većinu, ali da još nije bilo izvjesno ko će predvoditi novu vladu i kako će biti raspoređene ministarske funkcije.

Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber ocijenio je za ARD da je dotadašnji način organizovanja studentskog pokreta bio uspješan u borbi za promjenu vlasti, ali da nove političke okolnosti zahtijevaju drugačiji pristup.

„Sada moraju da izađu u javnost. Sada moraju da budu i transparentniji”, poručio je Biber.

Njegova ocjena ukazuje na problem sa kojim se suočavaju politički pokreti koji iz protestnog djelovanja prelaze u institucionalnu vlast. Organizacioni model koji je omogućio mobilizaciju velikog broja građana ne mora istovremeno da obezbijedi efikasno upravljanje državom.

I Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku ukazao je da postoje naznake programskih opredjeljenja Studentske liste, naročito u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, ali da su pojedina važna pitanja, uključujući dijelove spoljne politike, ostala bez preciznih odgovora.

Koji je politički pravac nove većine?

Jedan od najvećih izazova za Studentsku listu proizlazi iz činjenice da je njena podrška okupila građane različitih političkih i ideoloških uvjerenja.

Protivljenje dosadašnjoj vlasti predstavljalo je zajednički imenitelj, ali takva saglasnost sama po sebi ne znači da postoji jedinstven stav o svim važnim državnim pitanjima.

Odnos prema Evropskoj uniji, Rusiji, Kosovu i Metohiji, regionalnoj saradnji, ekonomskim reformama i bezbjednosnoj politici zahtijevaće konkretna opredjeljenja koja više neće moći da ostanu na nivou načelnih političkih poruka.

Upravo će na tim pitanjima biti provjereno da li nova parlamentarna većina ima usaglašenu političku strategiju ili će različita opredjeljenja njenih predstavnika postati vidljiva tek tokom formiranja i rada vlade.

Posebno je značajno pitanje kadrovskih rješenja. Građani koji su podržali Studentsku listu očekuju promjene u načinu upravljanja institucijama, ali ostaje da se vidi ko će preuzeti najvažnije državne funkcije, na osnovu kojih kriterijuma i sa kakvim političkim ovlašćenjima.

Izborna pobjeda nije odgovor na sva pitanja

Politički uspjeh Studentske liste nesumnjivo predstavlja promjenu u rasporedu snaga u Srbiji. Međutim, sposobnost da se dobiju izbori i sposobnost da se upravlja državom nisu istovjetne kategorije.

Nova parlamentarna većina moraće da predstavi konkretan program, utvrdi prioritete, imenuje nosioce izvršne vlasti i preuzme odgovornost za odluke koje će neposredno uticati na život građana.

Pobjeda nad Aleksandrom Vučićem bila je jasan politički cilj oko kojeg je okupljena široka podrška. Upravljanje Srbijom zahtijevaće saglasnost o daleko složenijim pitanjima, uključujući ona o kojima među pristalicama Studentske liste mogu postojati različiti, pa i suprotstavljeni stavovi.

Zato je pitanje koje je njemački „Cajt” postavio neposredno poslije izbora važno i za budući razvoj političkih prilika u Srbiji.

Građani su na izborima odlučili kome žele da povjere vlast. Pred predstavnicima Studentske liste sada je obaveza da pokažu kakvu politiku namjeravaju da sprovode i kako će odgovoriti na najvažnije državne izazove.

Izbori su dali odgovor na pitanje ko je pobijedio. Odgovor na pitanje ko će i kako upravljati Srbijom tek treba da uslijedi.