Olenik odgovornost za priču o „zvučnom topu” prebacio na svoje klijente

Lider Nezavisnih socijaldemokrata Vojvodine tvrdi da je sve informacije dobio od žrtava, dok je i voditelj Radija Slobodna Evropa ukazao da je sumnjivo to što su studenti za „zvučni top” znali i prije događaja u Beogradu

Advokat i lider Nezavisnih socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik, jedan od onih koji su u javnosti govorili o navodnoj upotrebi „zvučnog topa”, sada je odgovornost za te tvrdnje praktično prebacio na sopstvene klijente, navodeći da je sve informacije dobio od lica koja predstavlja kao žrtve.

U razgovoru sa Milošem Teodorovićem, voditeljem emisije „Uvid” na Radiju Slobodna Evropa, Olenik je govorio o postupcima pred tužilaštvom koji se odnose na slučaj iz marta 2025. godine, ali i o provjerama da li su u javnost plasirane lažne informacije.

Teodorović je Oleniku direktno postavio pitanje kako će se braniti od sumnji da je širio lažne informacije.

„To je poznato, ja vas pitam kako ćete se vi braniti od optužbi da ste širili lažne informacije”, pitao je voditelj.

Olenik je odgovorio da nema od čega da se brani, a zatim je odgovornost za iznesene tvrdnje usmjerio ka onima koji su mu, kako kaže, prenijeli informacije.

„Pa nemam od čega da se branim. Najlakše govoreći, jer da budem najprecizniji, sve informacije sam dobio od žrtava koje su pogođene tim oružjem”, rekao je Olenik.

Tako je advokat, umjesto da pruži dokaze o navodnoj upotrebi „zvučnog topa”, naveo da se oslanjao na tvrdnje ljudi koje zastupa. Upravo taj dio otvara pitanje da li oni koji su mjesecima širili ovu priču sada pokušavaju da se distanciraju od sopstvenih javnih nastupa i odgovornost prebace na klijente.

Posebno je upadljiv dio razgovora u kojem je i sam voditelj Radija Slobodna Evropa ukazao na nelogičnost u priči. On je podsjetio na navode tužilaštva da su indicije pronađene u zapisnicima sa studentskih plenuma i u izjavama koje, prema ocjeni tužilaštva, mogu da ukazuju da je čitav slučaj insceniran.

„Pa oni pronalaze indicije u onome što je odlučeno na plenumima fakulteta i nalaze indicije u izjavama koje po njima govore da je čitav slučaj insceniran”, rekao je Teodorović.

Olenik je na to odgovorio da je pogledao zapisnik sa plenuma onako kako je objavljen na televiziji i da se, prema njegovim riječima, taj sastanak odnosio na pripremu protesta na Autokomandi, a ne na Slaviji.

„I tu studenti, odnosno organizatori, govore da policija može da ih napadne vodenim topom, zvučnim topom, pendrecima, suzavcem, i konstatuju da je to nešto što se može očekivati i da budu spremni”, naveo je Olenik.

Međutim, upravo taj odgovor otvorio je novu sumnju. Teodorović je ukazao da je pojam „zvučni top” za širu javnost postao poznat tek nakon događaja u Beogradu, dok se iz Olenikovog tumačenja vidi da su ga pojedini studenti pominjali i ranije.

„Pa to malo iznenađuje, znate, zvučni top... možda sam ja nedovoljno informisan, ali prvi put sam tu formulaciju ’zvučni top’ čuo nakon što se dogodilo u Beogradu šta se dogodilo. E sad, mi s druge strane imamo neke studente u plenumu koji očigledno znaju o čemu se radi”, rekao je Teodorović.

Ovaj dio razgovora pokazuje da priča o „zvučnom topu” više nije sporna samo za državne organe, već izaziva rezervu i kod novinara medija koji su ranije davali prostor akterima koji su te tvrdnje iznosili.

Olenik je pokušao da objasni da se u zapisniku sa plenuma govorilo o mogućim sredstvima koja bi policija mogla da upotrijebi, ali je ostalo otvoreno pitanje kako se u pripremi protesta našla upravo formulacija koja je kasnije postala centralna u političko-medijskoj kampanji.

Poslije više mjeseci tvrdnji o navodnoj upotrebi „zvučnog topa”, razgovor na Radiju Slobodna Evropa pokazao je da se linija odbrane onih koji su tu priču plasirali sve više svodi na tvrdnju da su samo prenosili ono što su im govorili drugi. To, međutim, ne zatvara pitanje odgovornosti za širenje informacija koje su izazvale uznemirenje javnosti i poslužile kao povod za političke optužbe.