BEOGRAD – Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da 15. marta 2025. godine, tokom neprijavljenog javnog okupljanja u centru Beograda, nije korišćen takozvani „zvučni top”, akustični uređaj tipa LRAD, niti bilo koje drugo sredstvo sličnih karakteristika.

Nakon sveobuhvatne analize relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza, Tužilaštvo je zaključilo da nema mjesta pokretanju krivičnog postupka protiv bilo kog lica zbog navodne upotrebe takvog uređaja.

Istovremeno, najavljeno je da će biti preduzete sve mjere radi identifikovanja i krivičnog gonjenja osoba za koje se sumnja da su namjerno i unaprijed osmišljeno širile neistinite informacije, kao i nepoznatih lica koja su, kako se sumnja, mijenjala originalne audio i video-snimke i naknadno im dodavala zvuk nalik „huku”.

Panični talas trajao 32 sekunde

Tužilaštvo je utvrdilo da se tokom petnaestominutne tišine, na potezu od Terazija duž Ulice kralja Milana do Trga Slavija, dogodila panična lančana reakcija okupljenih, ali da njen uzrok nije bila upotreba bilo kakvog akustičnog uređaja.

Prema rezultatima analize, uzrok lančanog kretanja najprije je nastao ispred Narodne skupštine, poslije iznenadne odluke redara da aktiviraju „protokol o povlačenju”. To je ubrzo izazvalo naglo sklanjanje građana sa sredine kolovoza.

Ključni trenutak dogodio se na raskrsnici ulica Dragoslava Jovanovića i Kralja Milana. Pošto su od drugih redara dobili informaciju o povlačenju, redari na toj lokaciji skinuli su prsluke i trčećim korakom počeli da se sklanjaju prema fasadama zgrada, postupajući u skladu sa svojim bezbjednosnim protokolom.

Vidjevši redare kako trče i skidaju prsluke, okupljeni građani počeli su da se povlače u dva smjera – prema Terazijama i prema Slaviji. Tako pokrenuti talas lančanog kretanja širio se Ulicom kralja Milana i trajao ukupno 32 sekunde.

Vještačen telefon Aleksandra Radića

Poseban dio analize odnosi se na utvrđivanje izvora i mehanizma širenja tvrdnji o upotrebi „zvučnog topa”.

Vještačenjem telefona osumnjičenog Aleksandra Radića, koji je u javnosti predstavljan kao vojni analitičar, kao i analizom emisije „Direktno”, emitovane na televiziji N1 u večernjim časovima 15. marta, Tužilaštvo je, kako navodi, utvrdilo na koji način je u javnosti pokrenuto i šireno uvjerenje da je protiv okupljenih upotrebljeno akustično oružje.

Prema navodima VJT-a, analiza je potvrdila Radićevu namjeru da na javno mnjenje primijeni ono što je sam nazvao „PSY OPS”, odnosno „psihološkim operacijama”.

Tužilaštvo navodi da Radić ni sam nije znao za koji uređaj da se opredijeli – da li da tvrdi da je upotrijebljen „zvučni top”, „infrazvuk” ili eventualno „vorteks”. Sagovorniku je, prema rezultatima vještačenja, poručio da „stavi koji god uređaj”, uz navođenje da je „bitan cilj”.

VJT ocjenjuje da to ukazuje da mu nije bilo važno da li je i koji uređaj zaista upotrijebljen, već postizanje cilja koji se, prema zaključku Tužilaštva, ogledao u širenju panike i nereda među građanima.

Sporni snimci sa „hukom” naknadno obrađeni

Tužilaštvo je pregledalo snimke trenutka prekida petnaestominutne tišine objavljene na „Jutjubu” i društvenim mrežama.

Navodi se da se nije mogla pokloniti vjera grupi sadržinski gotovo identičnih snimaka na kojima se čuje neobičan zvuk poput „huka”, jer ostali zapisi nastali na istom mjestu i u istom trenutku ne sadrže takav zvuk. Na njima su zabilježeni pištaljke, komešanje i uspaničeni povici građana.

Radi detaljne provjere korišćen je program „Sonic Visualiser”, namijenjen poređenju i analizi audio-sadržaja. Snimci sa spornim „hukom” upoređeni su sa identičnim video-zapisom objavljenim na javnom profilu Stefana Radića, „Radio Puls Grocka”, koji je objavljen i na profilu Aleksandra Kutlešića.

Na tom snimku čuju se isključivo pištaljke, komešanje i povici okupljenih, bez bilo kakvog neobičnog zvuka nalik „huku”.

Na osnovu poređenja snimaka i komentara korisnika, VJT je zaključilo da je zapis Stefana Radića originalan, dok su snimci sa specifičnim „hukom” naknadno obrađeni i objavljeni sljedećeg dana.

Ocjenu o neautentičnosti spornih snimaka, prema Tužilaštvu, potvrđuje i 58 audio i video-zapisa koje su dostavili Komitet pravnika za ljudska prava „Jukom”, Beogradski centar za ljudska prava, „FemPlac”, Inicijativa za ekonomska i socijalna prava „A11”, „Crta” i Građanske inicijative.

Na svim tim zapisima registrovani su uznemireni povici učesnika skupa, komešanje, pištaljke i trube, ali ne i intenzivan ili neobičan zvuk visokih frekvencija. Isti rezultat dobijen je analizom četiri snimka koja je dostavila Stranka slobode i pravde.

Medicinski nalazi ne ukazuju na dejstvo akustičnog uređaja

Analiza VJT-a obuhvatila je i izjave građana date u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu i policiji, njihove ljekarske izvještaje i video-materijal sa protestnog skupa.

Zaključeno je da se zdravstvene tegobe koje su pojedini građani prijavljivali zdravstvenim ustanovama ne mogu pripisati upotrebi „zvučnog topa” ili uređaja sličnih karakteristika.

Nijedan redar niti policijski službenik koji se nalazio na licu mjesta i obezbjeđivao skup nije nakon protesta prijavio zdravstvene tegobe. U Tužilaštvu smatraju da bi i ta lica osjetila posljedice i zatražila pomoć da je takav uređaj zaista bio upotrijebljen, posebno policijski službenici koji su profesionalno obučeni da prepoznaju potencijalne opasnosti po sopstveno i zdravlje drugih građana.

Na protestu je bilo više desetina hiljada ljudi, dok se na pozive Tužilaštva i policije odazvala 151 osoba, od kojih je 113 dostavilo ljekarske izvještaje. VJT ocjenjuje da bi posljedice stvarne upotrebe „zvučnog topa” osjetio mnogo veći broj prisutnih, a ne 151 osoba od nekoliko desetina hiljada učesnika.

Iako su pojedini mediji i nevladine organizacije tvrdili da im se zbog navodnih tegoba javilo između 3.000 i 4.000 ljudi, na zahtjev Tužilaštva da dostave njihova imena radi saslušanja, organizacije civilnog društva dostavile su spisak od svega 34 osobe.

Sve analizirane činjenice, prema zaključku VJT-a, ukazuju da su prijavljene zdravstvene tegobe bile svojstvene posljedicama koje mogu nastati na bilo kom većem javnom okupljanju, a ne dejstvu zabranjenog akustičnog sredstva.

Potvrde BIA, MUP-a i Ministarstva odbrane

Da sporni uređaj nije korišćen, kako se navodi, potvrđuju i dopisi Bezbjednosno-informativne agencije, Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i njegovih organizacionih jedinica.

Na osnovu tih izjašnjenja utvrđeno je da pripadnici državnih institucija 15. marta nisu koristili „zvučni top” niti bilo koji sličan uređaj. Službenici koji su obezbjeđivali skup nisu čuli niti primijetili upotrebu sredstva koje bi moglo da predstavlja opasnost po građane.

VJT podsjeća da je i proizvođač LRAD uređaja, kompanija „Genasis”, u javnom saopštenju od 20. marta 2025. godine naveo da takav uređaj nije korišćen.

Isti zaključak sadrži analiza Vojnotehničkog instituta Ministarstva odbrane, sačinjena 17. marta 2025. godine, u kojoj je navedeno da nema indicija da je tokom skupa upotrijebljen „zvučni top”.

Republički seizmološki zavod je u obavještenju od 9. aprila 2025. godine naveo da 15. marta u Ulici kralja Milana nisu uočene oscilacije tla koje bi bile posljedica potresa, već samo uobičajeni ambijentalni šum karakterističan za to mjerno mjesto.

Slijedi utvrđivanje odgovornosti za širenje panike

Na osnovu svih prikupljenih dokaza, Više javno tužilaštvo zaključilo je da su netačni navodi iz krivičnih prijava, pojedinih medijskih tekstova i javnih izjava o upotrebi „zvučnog topa” ili drugog uređaja sličnih karakteristika.

Pošto takvi uređaji nisu korišćeni, nijedno lice ne može steći svojstvo okrivljenog zbog njihove upotrebe. Izostala je i štetna posljedica koja bi takvom upotrebom mogla biti prouzrokovana, zbog čega, prema ocjeni Tužilaštva, nisu ostvarena obilježja bilo kog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Međutim, prikupljeni dokazi, kako se navodi, pružaju osnov sumnje da su određene osobe namjerno i unaprijed osmišljeno širile dezinformacije, kao i da su nepoznata lica izmijenila originalne audio i video-zapise nastale tokom petnaestominutne tišine.

Naknadno obrađeni snimci, kojima je dodat specifičan „huk”, potom su javno objavljeni kako bi kod građana stvorili utisak da je zaista upotrijebljen uređaj koji proizvodi takav zvuk, navodi VJT.

Tužilaštvo ističe da su takvi postupci doveli do višemjesečnog širenja panike i uznemirenja javnosti, kao i do angažovanja međunarodne zajednice, koja je u provjeru navoda o navodnoj upotrebi akustičnog oružja u Srbiji uložila sopstvene resurse.

Zbog toga će VJT preduzeti mjere radi identifikacije i krivičnog gonjenja svih koji su svojim postupcima namjerno izazvali ili doprinijeli širenju neistinitih informacija.

Kompletna analiza sa zaključkom, kao i prateća dokumentacija i prilozi, objavljeni su na internet stranici Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.