PODGORICA – Samo nekoliko mjeseci pošto je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić evropske integracije postavio u središte svojih političkih nastupa i više puta poručio da Podgorica treba da postane naredna članica Evropske unije, iz dijela Evropskog parlamenta stigla mu je oštra poruka – pet evroposlanika ocijenilo je da njegov odnos prema smrti generala Ratka Mladića šteti upravo evropskom putu Crne Gore.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec i evropski poslanici Tomas Vajc, Rajnhold Lopatka, Vladimir Prebilič i Kostas Mavrides oglasili su se zajedničkom izjavom uoči vanredne sjednice crnogorskog parlamenta, zakazane za 24. septembar, na kojoj bi trebalo da se raspravlja o inicijativi za razrješenje Mandića sa mjesta predsjednika Skupštine. Inicijativa je pokrenuta poslije njegovog telegrama saučešća porodici Ratka Mladića.

Šarec je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, dok su Lopatka, Mavrides i Prebilič bili izvjestioci iz sjenke u postupku usvajanja ovogodišnjeg izvještaja Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, što njihovoj poruci daje posebnu političku težinu, iako ona ne predstavlja formalnu odluku niti zvaničan stav Evropskog parlamenta kao institucije.

Evroposlanici su naveli da su se oglasili pošto su ih, kako kažu, mediji, političari i predstavnici civilnog društva više puta pitali kako gledaju na Mandićev postupak.

Pozivajući se na presude međunarodnog suda, oni su naveli da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i poručili da, po njihovom mišljenju, veličanje osuđenih za ratne zločine nije spojivo sa evropskim vrijednostima.

Istovremeno su priznali da nemaju pravo da određuju šta bilo koji građanin Crne Gore lično treba da misli o Mladiću, ali su naglasili da drugačije posmatraju postupke nosilaca najviših državnih funkcija.

„Uvjereni smo da je Andrija Mandić tačno znao kakvu će reakciju izazvati zvaničnim upućivanjem saučešća”, naveli su evroposlanici.

Prema njihovom tumačenju, činjenica da je telegram formalno upućen u Mandićevo lično ime i u ime njegove stranke ne može se potpuno odvojiti od funkcije predsjednika Skupštine, jer njegove riječi, kako smatraju, nose institucionalnu težinu.

Od evropskih pohvala do upozorenja

Poseban politički kontekst ovoj poruci daje činjenica da je upravo Mandić tokom prethodnih mjeseci nastojao da sebe i parlamentarnu većinu predstavi kao jedne od nosilaca ubrzanih evropskih integracija Crne Gore.

On je u julu, poslije glasanja o pokretanju postupka za ustavne izmjene, poručio da je ogromna većina poslanika pokazala zbog čega bi Crna Gora trebalo da postane sljedeća članica EU, a evropsku integraciju povezivao je i sa boljim položajem srpskog naroda u zemlji. Dan kasnije, u razgovoru sa delegacijom holandskog parlamenta, izjavio je da Crna Gora „ne traži prečice” ka Uniji i da svaki korak treba da bude rezultat reformi i ispunjenih evropskih standarda.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Podgorici u julu sastala se i sa Mandićem, a Evropska komisija je tada naglašavala potrebu očuvanja političkog jedinstva kako bi Crna Gora nastavila napredovanje ka članstvu. Zemlja je do tada privremeno zatvorila 16 od 33 pregovaračka poglavlja.

Upravo na tom terenu sada pet evroposlanika upućuje najdirektniju političku kritiku predsjedniku crnogorskog parlamenta.

Oni su ocijenili da postupci poput Mandićevog telegrama „ne doprinose” pristupanju EU i da im otežavaju da pred državama članicama zastupaju tezu da Crna Gora zaslužuje prijem u Uniju.

„Takvi postupci veoma nam otežavaju da pred drugim evropskim državama zastupamo stav da Crna Gora zaslužuje članstvo”, naveli su, uz tvrdnju da Podgorica u njima ima „iskrene i pouzdane prijatelje” na evropskom putu.

Tako je pitanje jednog telegrama saučešća, manje od dva mjeseca poslije poruka o snažnoj saradnji Podgorice i evropskih institucija, postalo nova tačka političkog sporenja između Mandića i dijela poslanika Evropskog parlamenta sa kojima je crnogorska vlast prethodno gradila saradnju na procesu pristupanja Uniji.

„Ne govorimo poslanicima kako da glasaju”

Pet evroposlanika istovremeno je naglasilo da svojom izjavom, kako tvrde, ne žele da se miješaju u unutrašnji politički sistem Crne Gore.

Oni su naveli da nemaju namjeru da poslanicima Skupštine govore kako da glasaju o Mandićevoj sudbini, niti da na bilo koga vrše pritisak, ali da smatraju da crnogorski parlamentarci prije odlučivanja treba da budu upoznati sa njihovim stavom.

„Nadamo se da će glasanje biti fer i da će svako glasati u skladu sa sopstvenom savješću. Kakav god bude ishod glasanja, poštovaćemo ga”, poručili su.

Predlog za Mandićevo razrješenje formalno je potpisalo 35 poslanika iz više opozicionih stranaka, ali i pojedini predstavnici stranaka koje učestvuju u vlasti, a vanredna sjednica zatražena je za 24. septembar.

Mandić je ranije izjavio da većine za njegovu smjenu nema i ocijenio da je poslije telegrama saučešća porodici Mladić protiv njega pokrenuta kampanja. Istovremeno je ponovio da je strateški cilj da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije.

Zbog toga će rasprava 24. septembra pokazati i koliko prostora Mandić ima da istovremeno zadrži sopstvenu političku poziciju i nastavi kurs tijesne saradnje sa evropskim partnerima na koji se posljednjih mjeseci snažno oslanjao.