BEOGRAD – Pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji donijela je ne samo promjenu skupštinske većine već i suštinsko preoblikovanje dosadašnje političke scene. Veliki broj stranaka koje su godinama djelovale u Narodnoj skupštini ostao je bez poslaničkih mandata, a pred njihovim rukovodstvima sada je pitanje kako nastaviti politički rad bez parlamentarne govornice, institucionalnog uticaja i sredstava koja obezbjeđuje učešće u zakonodavnoj vlasti.

Kako piše nedjeljnik NIN, novi saziv republičkog parlamenta biće specifičan po tome što će, pored predstavnika nacionalnih manjina, u njemu biti samo dvije velike političke grupacije – Studentska lista, koja je osvojila 140 mandata, i lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, sa 103 poslanička mjesta.

Takva raspodjela mandata ostavila je van parlamenta gotovo sve dosadašnje opozicione stranke, bez obzira na to da li su podržale Studentsku listu ili su odlučile da samostalno učestvuju na izborima.

Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana i Zeleno-ljevi front opredijelili su se za podršku studentima, dok su Narodni pokret Srbije, Ekološki ustanak i Novo lice Srbije odustali od samostalnog izbornog nastupa već na početku kampanje.

S druge strane, Stranka slobode i pravde, Srbija centar i Novi DSS izašli su pred birače, ali nijedna od ovih stranaka nije uspjela da pređe izborni prag od tri odsto.

Posljedice izbornog neuspjeha već su se odrazile na stranačka rukovodstva. Predsjednik stranke Srbija centar Zdravko Ponoš podnio je ostavku, a istu odluku donio je i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović, koji je najavio privremeno povlačenje iz javnog života.

Nestorovićeva: Podrška studentima ne znači da ćemo ćutati

Posebnu pažnju u tekstu NIN-a privlače poruke predstavnika stranaka koje su se dobrovoljno povukle iz izborne trke, a koje sada naglašavaju da njihova podrška Studentskoj listi ne predstavlja bezuslovnu političku saglasnost sa budućom vlašću.

Danijela Nestorović, poslanica Ekološkog ustanka u dosadašnjem sazivu Narodne skupštine, izjavila je za NIN da njihov politički angažman nije počeo ulaskom u parlament, pa se neće završiti ni gubitkom poslaničkih mjesta.

„Nismo se okupili zbog poslaničkih mandata, pa se zbog njihovog gubitka nećemo ni razići”, poručila je Nestorovićeva.

Ona je navela da će Ekološki ustanak nastaviti aktivnosti na terenu, u lokalnim skupštinama, kroz pružanje pravne pomoći građanima i ukazivanje na zloupotrebe.

Istovremeno, upozorila je na opasnost od potpunog potiskivanja političkih stranaka iz javnog života, posebno u okolnostima u kojima je Studentska lista izborni uspjeh ostvarila i uz podršku organizacija koje sada ostaju van parlamenta.

„Zahtjev da stranke ne postoje znači da ljudima osporavate pravo da se politički organizuju. Teško ćemo graditi demokratiju ako je već na početku uslov da se neko skloni i zaćuti samo zato što pripada stranci”, istakla je Nestorovićeva.

Prema njenim riječima, političke stranke moraju biti izložene kritici, a njihovi lideri podložni smjenama, ali se pripadnost stranci ne smije pretvoriti u razlog za isključivanje iz političkog života.

Nestorovićeva je priznala da i Ekološki ustanak ima sopstvenih grešaka, naglasivši da niko nema pravo da od građana zahtijeva da ih zaborave.

Posebno je ukazala da među politički angažovanim ljudima ima onih koji su, kako tvrdi, zbog svojih uvjerenja ostajali bez posla, bili hapšeni ili izloženi fizičkim napadima i javnim pritiscima.

Govoreći o odluci da se njena organizacija povuče u korist Studentske liste, Nestorovićeva je ocijenila da je taj potez bio ispravan, ali je istovremeno jasno odredila granice buduće političke saradnje.

„Dali smo prednost mogućnosti promjene, svjesni da zbog toga ostajemo van parlamenta. Ne prisvajamo zasluge za rezultat studenata i građana i ne mislimo da nam bilo ko nešto duguje. Ali povlačenje iz izborne trke nije bilo odricanje od sopstvenog mišljenja, niti pristanak da ubuduće ćutimo”, naglasila je ona.

Poručila je da će Ekološki ustanak svaku vlast procjenjivati prema njenim odlukama, podržavati poteze koje smatra dobrim i suprotstavljati se onima sa kojima se ne slaže.

„Previše smo vremena proveli u sistemu u kojem je svaka kritika proglašavana izdajom da bismo na to ponovo pristali”, navela je Nestorovićeva za NIN.

Pokret slobodnih građana očekuje povratak političke rasprave

I u Pokretu slobodnih građana tvrde da izostanak iz novog saziva parlamenta ne ugrožava budućnost te organizacije.

Generalni sekretar PSG-a Aleksandar Radovanović izjavio je za NIN da očekuje stvaranje drugačijih uslova za političko djelovanje i otvaranje prostora za sučeljavanje stranačkih programa i ideja.

„Očekujem da se u Srbiju, nakon oslobađanja medija i institucija, konačno vrati politika, odnosno da ponovo počnemo da razgovaramo o idejama, programima i rješenjima za probleme građana, umjesto o tome ko je veći izdajnik i neprijatelj države”, rekao je Radovanović.

On je izrazio uvjerenje da će građani, u uslovima koje njegova stranka smatra demokratskijim, imati više mogućnosti da se upoznaju sa programom i političkim stavovima Pokreta slobodnih građana.

Radovanović je istovremeno iznio niz kritika na račun dosadašnje vlasti, tvrdeći da su pripadnici njegove stranke bili izloženi prisluškivanju, političkim optužbama i sudskim postupcima. Riječ je o tvrdnjama koje je iznio u razgovoru za NIN.

Prema njegovoj ocjeni, za PSG će biti povoljnije da djeluje kao vanparlamentarna stranka u političkim okolnostima koje očekuje poslije promjene vlasti nego da posjeduje poslaničke mandate u uslovima koje je kritikovao.

Radovanović je naglasio da povlačenje iz izborne trke nije bilo odricanje od stranačke budućnosti, već politička odluka čiji je cilj bio da doprinese promjeni vlasti.

„Nismo se borili za poslaničke mandate, već za promjenu sistema u kojem živimo, a ako smo tome doprinijeli, onda nemamo nikakav razlog da sumnjamo u ispravnost svoje odluke”, poručio je generalni sekretar PSG-a.

On je za NIN naveo i da je poslije izbornih rezultata zabilježeno povećano interesovanje za članstvo u Pokretu slobodnih građana, tvrdeći da stranci pristupa više novih ljudi nego prethodnih godina.

Bez poslaničkih mandata i redovnih parlamentarnih prihoda

Kako ukazuje NIN, ostanak van Narodne skupštine predstavlja značajan organizacioni i finansijski izazov za stranke koje su do sada imale svoje poslaničke klubove.

Pored gubitka parlamentarne govornice, koja je političkim organizacijama omogućavala redovno prisustvo u javnosti, stranke ostaju i bez dijela finansijskih sredstava povezanih sa parlamentarnim statusom.

To otvara pitanje njihove sposobnosti da održe stranačku infrastrukturu, lokalne odbore i kontinuitet političkog djelovanja.

Za stranke koje su samostalno učestvovale na izborima, ali nisu prešle cenzus, poseban izazov predstavljaće preispitivanje dosadašnje političke strategije. Za one koje su se povukle u korist Studentske liste, pitanje je kako će urediti odnose sa novom parlamentarnom većinom.

Iz izjava sagovornika NIN-a proizlazi da bar dio dosadašnje opozicije namjerava da zadrži političku samostalnost, iako je podržao izbornu pobjedu Studentske liste.

Poruka Ekološkog ustanka da podrška studentima ne znači i pristanak na ćutanje posebno je značajna uoči formiranja nove vlasti, jer pokazuje da između izborne podrške i trajnog političkog savezništva ne mora postojati znak jednakosti.

Pred Srbijom se tako otvara novo pitanje: kakvu će ulogu u političkom sistemu imati stranke koje su doprinijele izbornom uspjehu Studentske liste, ali su istovremeno ostale bez mogućnosti da neposredno učestvuju u donošenju odluka u Narodnoj skupštini.

Odgovor će zavisiti i od odnosa buduće vlasti prema političkim organizacijama koje su je podržale, ali već sada najavljuju da zadržavaju pravo da joj se suprotstave.