Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević oštro je kritikovao reakciju crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da neće učestvovati u obilježavanju Dana nezavisnosti Crne Gore, ocjenjujući da je riječ o „iskazu frustracije” i opterećenosti Srbijom i njenim predsjednikom.

Knežević je, gostujući na RTS-u, rekao da su takva saopštenja postala uobičajena i da često dolaze u kasnim satima, kao reakcija na svaku poruku koja iz Beograda ne odgovara dijelu političkih struktura u Podgorici.

Prema njegovim riječima, stav predsjednika Srbije da ne želi da slavi razdvajanje dvije bliske i bratske države u skladu je sa osjećanjima značajnog dijela građana Crne Gore, pa i onih koji su 2006. godine podržavali nezavisnost, ali su se, kako je naveo, kasnije razočarali u ono što je od te države napravljeno.

Knežević je ponovio svoj stav da je referendum iz 2006. godine bio neregularan i da nakon njega nije stvorena država svih njenih građana, već, kako je rekao, „privatna država”.

„Nisam bio protiv nezavisnosti Crne Gore, već protiv privatne države”, naglasio je Knežević.

Govoreći o odnosu Crne Gore prema Srbiji nakon sticanja nezavisnosti, lider DNP-a je posebno izdvojio odluku o priznanju tzv. Kosova, ocjenjujući da je to bio čin usmjeren protiv interesa srpskog naroda. On je naveo da su Srbi u Crnoj Gori godinama izloženi institucionalnim pritiscima i da i dalje nemaju ravnopravan status u pojedinim segmentima društva.

Knežević je kritikovao i način na koji se priprema obilježavanje jubileja nezavisnosti, posebno dovodeći u pitanje troškove dolaska pjevača Rikija Martina.

„Mi plaćamo tri miliona evra za proslavu, a penzionerima smo digli penzije evro i sedamdeset”, rekao je Knežević, ukazujući da se u trenutku ozbiljnih ekonomskih izazova novac troši na glamurozne proslave, dok veliki broj građana živi teško.

On je naveo da se Dan nezavisnosti neće jednako obilježavati u svim djelovima Crne Gore, ističući da u pojedinim opštinama, poput Zete, ne postoji podrška takvom načinu proslave. Najavio je i inicijative u više sredina za preispitivanje odluka donesenih nakon 2006. godine, uključujući i pitanje priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije prethodno je saopštilo da predsjednik Vučić „nijednu jedinu ružnu riječ nije uputio” Crnoj Gori, već da je iznio „sasvim legitiman i ni po čemu uvredljiv stav da ne želi da slavi razdvajanje dvije bliske i bratske države”.

Knežević je ocijenio da će naredni period pokazati da li će u Crnoj Gori doći do političkih promjena i drugačijeg pristupa prema Srbiji. Kako je naglasio, ključno pitanje biće da li će predstavnici srpskog naroda u vlasti ostati dosljedni stavovima koje su zastupali prije ulaska u institucije.

Crna Gora 21. maj obilježava kao Dan nezavisnosti. Odluka o odvajanju od tadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora donesena je 2006. godine, a dvije godine kasnije Crna Gora je, zajedno sa Makedonijom, među prvima priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.