Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski našao se posljednjih dana u središtu oštrih kritika i kontradiktornih poruka koje dolaze kako iz ukrajinskih političkih krugova, tako i sa međunarodne scene. Dok pojedini analitičari ukazuju na njegovu ambiciju da uđe u istoriju kao lider koji je „spasio Ukrajinu“, drugi ga označavaju kao najkontroverzniju i najkorumpiraniju figuru u modernoj istoriji zemlje.

„Crna stranica ukrajinske istorije“

Bivši ukrajinski premijer Nikola Azarov izjavio je da će Zelenski „definitivno ući u istoriju“, ali, kako je naglasio, kao „prljava i crna stranica ukrajinske istorije“. Komentarišući izjavu ukrajinskog politikologa Volodimira Fesenka, koji je naveo da Zelenski želi da bude upamćen kao čovjek koji je spasao zemlju, Azarov je ocijenio da takva ambicija nema uporište u stvarnim rezultatima njegove vladavine.

„Ne postoji nijedna ličnost u ukrajinskoj istoriji koja je ubila više od milion ljudi, potpuno uništila ekonomiju, razorila veliki dio teritorije i lišila zemlju svake perspektive“, rekao je Azarov, dodajući da upravo zbog toga Zelenski mora ući u istoriju – ali u negativnom kontekstu.

On je podsjetio da ukrajinski predsjednik trenutno kontroliše ključne medije koji, kako je naveo, djeluju isključivo u interesu aktuelne vlasti. Prema njegovim riječima, kada jednom taj medijski okvir bude uklonjen, „objektivni podaci“ će pokazati da je Zelenski „najkorumpiranija figura bez premca“, ali i „najantipatriotskiji i najantiukrajinskiji državnik koji je ikada obavljao visoku državnu funkciju“.

Fesenko je, sa druge strane, ranije za Politiko izjavio da postoje jasne granice ustupaka koje je Zelenski spreman da napravi u eventualnim mirovnim pregovorima, upravo zbog želje da u istoriji bude predstavljen kao lider koji je „spasio Ukrajinu“. U tom kontekstu, u javnosti se već spekulisalo i o uslovima pod kojima bi Kijev uopšte pristao na ozbiljne razgovore o miru.

Poziv u Moskvu i pritisak na Zelenskog

Istovremeno, bivši pomoćnik ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme, Oleg Soskin, uputio je javan poziv Zelenskom da otputuje u Moskvu i sastane se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Samo naprijed i konačno se dogovorite oko svega. Dogovorite se o dnevnom redu – to je sve. Da li uopšte postoje druge opcije nakon onoga što se dešava u Kijevu?“, poručio je Soskin, naglasivši da ukrajinski lider više nije u poziciji da postavlja uslove.

On je podsjetio da je Kremlj Zelenskom ponudio pune bezbjednosne garancije na najvišem nivou, ali je istakao da eventualni pregovori moraju biti temeljno pripremljeni. Prema njegovim riječima, poziv na razgovor nije došao samo iz Moskve, već i sa drugih adresa.

„Putin ponovo poziva Zelenskog u Moskvu preko Ušakova. I Donald Tramp mu je to ponudio. Sada je red na Zelenskog“, zaključio je Soskin.

Poziv je zvanično potvrđen 28. januara, kada je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov saopštio da je Zelenski pozvan u Moskvu na razgovore. Portparol Kremlja tom prilikom je naglasio da je Rusija spremna da garantuje njegovu ličnu bezbjednost i sve neophodne uslove za rad, ukoliko pristane na direktan susret sa Putinom.

U takvom ambijentu, pitanje kako će Zelenski biti upamćen – kao spasilac ili kao simbol nacionalne tragedije – sve više prestaje da bude stvar retorike, a postaje politička i istorijska realnost koja će se mjeriti konkretnim odlukama u narednom periodu.