PARIZ – Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen i njegovi saveznici ostvarili su značajan prodor na izborima za francuski Senat, osvojivši najmanje 14 mjesta i prvi put obezbijedivši dovoljan broj senatora za formiranje sopstvene parlamentarne grupe u gornjem domu.

Na izborima održanim u nedjelju, 27. septembra, obnovljeno je 178 od ukupno 348 mjesta u Senatu. Prema rezultatima koje su objavili francuski mediji, Nacionalno okupljanje i saveznička Unija desnice za republiku (UDR) premašili su prag od deset senatora neophodan za obrazovanje grupe.

Marin Le Pen pozdravila je rezultat kao veliki uspjeh, navodeći da su izborni rezultati premašili očekivanja stranke i da će novoizabrani senatori imati važnu ulogu u predstojećoj predsjedničkoj kampanji.

Prema preliminarnim podacima, devet kandidata Nacionalnog okupljanja izabrano je u nedjelju, dok su tri senatora te stranke osvojila mandate još 2023. godine. Uz predstavnike UDR-a, to Nacionalnom okupljanju i njegovim saveznicima omogućava da prvi put nastupaju kao organizovana grupa u Senatu.

Predsjednik Nacionalnog okupljanja Džordan Bardela najavio je da će senatori njegove stranke grupu formirati zajedno sa predstavnicima UDR-a Erika Sjotija.

Nacionalno okupljanje je prvi put ušlo u Senat 2014. godine, dok je stranka još nosila ime Nacionalni front. Tada je osvojila dva senatorska mjesta, a 2023. godine tri.

Ipak, izbori nijesu promijenili osnovni odnos snaga u gornjem domu. Republikanci i njihovi centristički saveznici zadržali su većinu, mada je njihova prednost nešto smanjena. Republikanci bi, prema aktuelnim projekcijama, trebalo da imaju 123 senatora, dok centar ima oko 70 predstavnika.

Izbori za Senat u Francuskoj sprovode se posredno. Senatore bira izborni kolegijum koji u najvećoj mjeri čine gradonačelnici, njihovi zamjenici i odbornici lokalnih skupština. Senatori se biraju na šest godina, a polovina sastava gornjeg doma obnavlja se svake tri godine.

Prodor Nacionalnog okupljanja u Senatu dolazi nekoliko mjeseci uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Emanuel Makron, koji je na čelu Francuske od 2017. godine, prema Ustavu ne može da se kandiduje za treći uzastopni predsjednički mandat.

Nacionalno okupljanje je već poslije vanrednih parlamentarnih izbora 2024. postalo najveća pojedinačna stranka u donjem domu francuskog parlamenta, ali bez većine. Novi rezultat u Senatu dodatno proširuje njegovo institucionalno prisustvo pred narednu predsjedničku izbornu trku.