Kineski predsjednik Si Đinping u drugom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa vidi „rijetku priliku” da Peking utiče na javno mnjenje na Tajvanu i oslabi uvjerenje da će Vašington bezuslovno podržavati ostrvo, objavio je „Volstrit džornal”, uoči novog susreta dvojice lidera.

Prema pisanju američkog lista, kinesko rukovodstvo procjenjuje da Trampov nepredvidiv pristup tradicionalnim američkim obavezama Pekingu otvara veći prostor za političko i diplomatsko manevrisanje u pitanju Tajvana.

Predsjednik tajvanskog Savjeta za poslove kontinentalnog dijela Kine Ćiu Čui-čeng ocijenio je da vlasti u Pekingu upravo zbog toga drugi Trampov mandat posmatraju kao mogućnost da utiču na raspoloženje stanovništva Tajvana.

„Oni vjeruju da Trampova nepredvidivost u pogledu američkih obaveza daje Si Đinpingu više prostora za manevrisanje. Peking njegov drugi predsjednički mandat vidi kao rijetku priliku da utiče na javno mnjenje na Tajvanu u korist Narodne Republike Kine”, rekao je Ćiu, prema navodima „Volstrit džornala”.

List navodi da Peking, pored vojnog pritiska u Tajvanskom moreuzu, sve veću pažnju posvećuje političkom i medijskom uticaju, društvenim mrežama i vezama sa političkim snagama na ostrvu koje se protive formalnom proglašenju nezavisnosti Tajvana.

U Tajpeju, međutim, tvrde da većina stanovništva odbacuje model ujedinjenja koji nudi Peking. Prema istraživanju koje je tajvanski Savjet za poslove kontinentalnog dijela objavio 20. avgusta, 81,2 odsto ispitanika protivilo se konceptu „jedna zemlja – dva sistema”, dok je 68,9 odsto podržalo očuvanje sadašnjeg statusa i odbacilo ujedinjenje pod uslovima Komunističke partije Kine.

„Volstrit džornal” ocjenjuje da u Pekingu pažljivo prate mogućnost da Tramp pitanje Tajvana uključi u šire pregovore sa Kinom, posebno u razgovorima o trgovini, tehnologiji i bezbjednosti. List navodi i bojazan na Tajvanu da bi američki predsjednik mogao da bude spremniji od svojih prethodnika da podršku ostrvu tretira kao predmet pregovora ukoliko bi zauzvrat mogao da dobije veće ustupke Pekinga.

Takve procjene dodatno dobijaju na značaju pred razgovore Sija i Trampa. Rojters je objavio da se očekuje da kineski predsjednik od američkog kolege zatraži obustavljanje prodaje oružja Tajvanu, pozivajući se i na američko-kineski zajednički kominike iz 1982. godine. Istovremeno, u Vašingtonu se razmatra novi paket naoružanja za Tajvan vrijedan oko 14 milijardi dolara.

Peking smatra Tajvan neodvojivim dijelom kineske teritorije i protivi se svakom obliku zvaničnih odnosa drugih država sa vlastima u Tajpeju, kao i američkoj prodaji oružja ostrvu. Tajvanske vlasti odbacuju suverenitet Pekinga nad ostrvom, dok Sjedinjene Američke Države zvanično vode politiku „jedne Kine”, ali istovremeno, na osnovu američkog Zakona o odnosima sa Tajvanom, održavaju bezbjednosne veze sa Tajpejem.

Kineski stav o Tajvanu dobio je u maju i novu potvrdu iz Moskve. Nakon razgovora Sija i ruskog predsjednika Vladimira Putina 20. maja u Pekingu, potpisana je zajednička izjava o daljem jačanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i saradnje dvije zemlje.

U tom dokumentu Rusija je ponovila da priznaje postojanje samo jedne Kine, da Tajvan smatra njenim sastavnim dijelom i da Vladu Narodne Republike Kine priznaje kao jedinu legitimnu vladu koja predstavlja Kinu.

Pitanje Tajvana tako se ponovo nameće kao jedna od najosjetljivijih tačaka pred razgovore Sija i Trampa, u trenutku kada dvije sile pokušavaju da pronađu prostor za dogovor o trgovini i drugim otvorenim pitanjima, dok istovremeno ostaju duboko podijeljene oko bezbjednosti u Tajvanskom moreuzu.