VAŠINGTON – Administracija predsjednika Donalda Trampa usvojila je novu nacionalnu strategiju za borbu protiv terorizma, dokument od 16 strana koji je objavila Bijela kuća, a u kojem su, pored narko-kartela i islamističkih organizacija, kao prioritet označene i nasilne levičarske ekstremističke grupe, uključujući anarhističke i antifašističke organizacije.

Ipak, najveću političku težinu dokumenta nosi oštra kritika Evrope. U strategiji se ocjenjuje da su masovne migracije, slabe granice i nedovoljni bezbjednosni kapaciteti pretvorili evropski kontinent ne samo u metu, već i u „inkubator” terorističkih prijetnji.

U dokumentu se navodi da evropske zemlje ostaju ugledni i dugogodišnji partneri Sjedinjenih Država u borbi protiv terorizma, ali se istovremeno upozorava da je svijet bezbjedniji kada je Evropa jaka. Danas je, kako se tvrdi, Evropa ozbiljno ugrožena i predstavlja i metu terora i prostor u kojem se terorističke prijetnje razvijaju.

Najoštrije formulacije odnose se upravo na evropsku migracionu i bezbjednosnu politiku. U strategiji se tvrdi da su Al Kaida, Islamska država, narko-karteli i pojedini državni akteri iskoristili slabe granice i smanjene kontraterorističke resurse u Evropi kako bi je pretvorili u povoljno operativno okruženje za planiranje napada na Evropljane i Amerikance.

„Neobuzdane masovne migracije bile su prenosni mehanizam za teroriste”, navodi se u dokumentu, uz ocjenu da Evropa mora da „ponovo otkrije tradicionalne principe slobode govora”, otvori „iskren razgovor o islamizmu” i preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.

Posebno se ističe da Evropa mora odmah da poveća napore u borbi protiv terorizma, jer, kako se navodi, „dobro organizovane neprijateljske grupe” koriste otvorene granice i globalističke ideale.

U dokumentu se ide i korak dalje, pa se navodi da, što više „strane kulture” rastu i što duže traju sadašnje evropske politike, terorizam postaje izvjesniji. Kao rodno mjesto zapadne kulture i vrijednosti, Evropa, prema ocjeni Vašingtona, mora da djeluje sada i zaustavi svoj, kako se formuliše, namjerni pad.

Nova strategija, koju je predvodio koordinator Bijele kuće za borbu protiv terorizma Sebastijan Gorka, dio je šireg zaokreta Trampove administracije ka politici „Amerika na prvom mjestu”. Prema izvještajima agencija, predsjednik Donald Tramp potpisao je dokument kojim se kao jedan od glavnih prioriteta postavlja neutralisanje prijetnji u zapadnoj hemisferi, posebno narko-kartela.

Gorka je izjavio da je osnovni princip strategije da Amerika mora biti zaštićena kao domovina. Prema njegovim riječima, prvi prioritet ostaje onesposobljavanje kartelskih operacija povezanih sa krijumčarenjem droge, ljudi i članova bandi u SAD.

Iako su karteli u Americi označeni kao prvi operativni prioritet, Vašington istovremeno poručuje da bogate članice NATO-a ne smiju da budu finansijska, logistička i regrutna baza za teroriste, niti da svoju bezbjednost prebacuju na Sjedinjene Države.

Gorka je najavio da će se američki zvaničnici sastati sa saveznicima kako bi razgovarali o jačanju zajedničkih kontraterorističkih strategija.

„Procjenjivaćemo vašu ozbiljnost kao partnera i saveznika na osnovu toga koliko donosite za sto”, rekao je Gorka, poručivši da Vašington očekuje više od svojih partnera.

U dokumentu Bijele kuće navodi se da su se Sjedinjene Države suočile sa novim kategorijama i kombinacijama nasilnih aktera, zbog čega su, kako se ističe, dosadašnji modeli borbe protiv terorizma postali nedovoljni. Kao tri glavne grupe prijetnji navedeni su narko-teroristi i transnacionalne bande, tradicionalne islamističke terorističke organizacije i nasilni levičarski ekstremisti.

Posebnu pažnju izazvao je dio strategije u kojem se navodi da će američke kontraterorističke aktivnosti biti usmjerene na brzo identifikovanje i neutralizaciju nasilnih sekularnih političkih grupa čija je ideologija, kako stoji u dokumentu, antiamerička, radikalno protransrodna i anarhistička.

U strategiji se dodaje da će vlasti koristiti sve ustavno dostupne alate kako bi mapirale takve grupe, njihovo članstvo i veze sa međunarodnim organizacijama poput Antife.

Kao jedan od povoda za novi pristup pominju se i politički motivisana ubistva konzervativaca i hrišćana, a posebno ubistvo konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka. Bijela kuća taj slučaj povezuje sa, kako se u strategiji formuliše, nasilnim levičarskim ekstremizmom, dok je Gorka naveo da će strategija obuhvatiti i desničarske grupe koje podstiču nasilje.

U vezi sa slučajem Kirk, advokati Tajlera Džejmsa Robinsona, optuženog za njegovo ubistvo, zatražili su odlaganje preliminarnog ročišta zakazanog za maj, navodeći da im je potrebno dodatno vrijeme za analizu obimnog materijala i balističkog nalaza.

Prema sudskim podnescima, analiza Biroa za alkohol, duvan, oružje i eksplozive nije mogla konačno da poveže fragment metka pronađen tokom obdukcije sa puškom pronađenom u blizini mjesta napada, dok FBI sprovodi dodatna ispitivanja. Robinson je optužen za teško ubistvo, a tužioci namjeravaju da traže smrtnu kaznu. Prema izvještaju Asošiejted presa, on se još nije izjasnio o krivici.

Ovako intoniran dokument predstavlja još jedan signal da će odnosi Vašingtona i evropskih saveznika biti opterećeni ne samo pitanjima NATO-a i vojnih izdvajanja, već i dubokim razlikama u pogledu migracija, granica, identiteta i same definicije bezbjednosnih prijetnji.