BEOGRAD – Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je programski tekst predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem je predstavljen plan za budućnost Srbije u pet tačaka, putokaz za novi ciklus razvoja, reformi i promjena, ocijenivši da zemlja više ne može da živi „na staroj slavi” i da su potrebne hrabre odluke kako bi se nastavio ekonomski rast.

Gostujući u jutarnjem programu Kurir televizije, Brnabićeva je istakla da Vučićev plan obuhvata smanjenje broja članova Vlade i državnog aparata, povećanje produktivnosti i radnog angažovanja, reformu obrazovanja, rješavanje energetskih pitanja, kao i razvoj vještačke inteligencije, robotike i modernih tehnologija.

Osvrćući se na globalne okolnosti i posjetu Kini, Brnabićeva je rekla da su se, kako je navela, u svijetu izdvojile dvije supersile – Amerika i Kina, dok Evropa pokušava da nadoknadi zaostatak.

„Evropa je imala generacije političara koji su voljeli da govore ono što ljudi žele da čuju, predlagali su četvorodnevnu radnu nedjelju, pravila da poslodavac ne smije da vas poziva poslije radnog vremena, da šalje mejlove i slično, i onda dođete u situaciju da više ne znate kako da održite kvalitet i standard na koji su ljudi navikli”, rekla je Brnabićeva.

Prema njenim riječima, danas dvije najveće svjetske sile jasno poručuju da je potrebno raditi više, pametnije i podizati produktivnost, a Srbija, kako je navela, ima lidera koji to razumije.

„Vjerujem da će predsjednik tamo razgovarati o svim temama koje su nam potrebne za novi zamajac razvoja”, dodala je ona.

Brnabićeva je podsjetila na period kada je kao ministar radila u Vladi Aleksandra Vučića, navodeći da je tada osjetila „nevjerovatnu energiju i fokusiranost na rezultate i ljude”.

„To je bio onaj osjećaj kada se vratite kasno uveče kući i pitate se šta sam ja danas uradila za građane Srbije i šta sam doprinijela zemlji. To je bila takva vlada i to nam je sada potrebno”, istakla je ona.

Govoreći o tehnološkom razvoju, predsjednica Skupštine je navela da je, na inicijativu tadašnjeg premijera Vučića, formiran Ministarski savjet za inovacije i informacione tehnologije, koji je ona predvodila. Kako je rekla, upravo tada su postavljeni temelji elektronske uprave, superkompjutera i razvoja vještačke inteligencije, i to prije nego što je o tim temama počelo ozbiljno da se govori u Evropi i svijetu.

„Sjećam se kako sam kao ministar radila sa premijerom Vučićem. Sve što smo stavili kao plan, nakon mnogo čitanja i istraživanja, on je govorio: ‘Ne razumijem veliki dio toga, ali to mora da se uradi jer je to važno za Srbiju’ i mi smo to uradili. Zamislite gdje bi Srbija danas bila da to tada nismo pokrenuli”, rekla je Brnabićeva.

Ona je dodala da IT sektor danas čini oko 8,5 odsto BDP-a Srbije, kao i da su velike svjetske kompanije povjerile čuvanje podataka domaćim data centrima.

„To pokazuje nivo povjerenja u državu Srbiju, ali i razliku u viziji koju ima Aleksandar Vučić, koji je godinama gurao tim u tom pravcu, i onih koji to ne razumiju”, navela je predsjednica Skupštine.

Kritikujući protivnike takvog koncepta, Brnabićeva je ocijenila da oni ne razumiju značaj tehnološkog razvoja, energetskih kapaciteta i data centara.

„To su dvije suštinski različite Srbije: Srbija koja rješava probleme, koja je hrabra i ambiciozna, i Srbija koja kaže – bolje da ne radimo ništa da ne bismo imali probleme. Ja sam za Srbiju koju je Vučić opisao u svom autorskom tekstu”, poručila je ona.

Brnabićeva je posebno izdvojila rečenicu iz Vučićevog teksta za koju je rekla da joj služi kao mantra: „Budućnost ne određujemo sopstvenim željama, već radom i promjenama navika i ponašanja.”

„Često se uljuljkamo u vjerovanju da će se nešto ostvariti samo ako dovoljno vjerujemo u to. Neće, ako se ne mijenjamo i ako ne ulažemo trud u to. Čini mi se da se Evropa, cio kontinent, uljuljkala u doba samozadovoljstva i uživanja i da se očekuje da će se to samo po sebi nastaviti”, rekla je Brnabićeva.

Ona je ocijenila da je zato potreban hrabar lider koji će građanima govoriti istinu – da bez više rada, pametnijeg rada i veće produktivnosti nema očuvanja standarda koji se danas često podrazumijeva.

„Dva puta godišnje na odmor, kratka putovanja u evropske gradove, novi automobil na svakih nekoliko godina – to neće doći bez povećanja produktivnosti i bez rada. Ako se uljuljkamo da je to normalno i da pada s neba, kao što smo se uljuljkali da je normalno da se, bez obzira na spoljne krize i šokove, svake godine povećavaju penzije i plate, vjerujte, to nije normalno. Zato je važno da uđemo u taj ciklus promjena”, naglasila je Brnabićeva.

Prema njenim riječima, Srbija danas mora da odgovori na pitanje kako želi da izgleda u narednih sto godina.

„Hoćemo li ponovo biti na začelju evropskog kontinenta? Hoćemo li opet, za nekih 50 godina, pokušavati da uhvatimo priključak sa nekom novom industrijskom revolucijom? Zahvaljujući 2014. i 2015. godini, uspjeli smo ne samo da uhvatimo priključak sa četvrtom industrijskom revolucijom, nego i da postanemo jedan od lidera. Pitanje je – hoćemo li ili nećemo? Odgovor zavisi od nas danas”, istakla je ona.

Brnabićeva je rekla da Vučić nije čovjek koji bježi od teških odluka i mjera ukoliko su one važne za Srbiju.

„Ako je neko u istoriji Srbije bio dovoljno hrabar i odgovoran da donosi teške i nepopularne odluke zarad ozdravljenja zemlje, to je bio Aleksandar Vučić”, rekla je ona.

Ona je navela da je predsjednik u svom tekstu jasno poručio da je ciklus od 2014. do 2026. godine završen, u smislu da su koristi svega što je u tom periodu započeto gotovo iscrpljene, zbog čega je Srbiji potreban novi razvojni i reformski ciklus.

„Ne možemo da živimo na staroj slavi i da živimo od onoga što se zove porodična srebrnina. Potreban nam je novi ciklus promjena, da mijenjamo sebe, ali i da sprovodimo suštinske, strateške i tektonske promjene kako bismo obezbijedili da u narednih 10 do 12 godina Srbija ima rast kakav je imala u prethodnom periodu”, poručila je predsjednica Skupštine.

Ona je dodala da se nada da će Vučić prihvatiti poziv da bude mandatar nove Vlade, jer je za nastavak reformi, kako je rekla, potrebna upravo takva energija. Istovremeno je odala priznanje aktuelnom premijeru Macutu.

„Želim da odam svu počast premijeru Macutu. Mislim da je on vanredno hrabar čovjek, preuzeo je kormilo Vlade u teškim trenucima, pokazao odgovornost i ljubav prema zemlji i uradio neke odlične stvari, prije svega u razgovorima sa blokaderima sa fakulteta. Pokazao je veliko strpljenje i svaka mu čast”, rekla je Brnabićeva.

Govoreći o krizama kroz koje je Srbija prošla, navela je da je ekonomija izdržala više velikih udara koji su, kako je rekla, bili nametnuti spolja.

„Ovo je četvrti ili peti šok kroz koji prolaze naša ekonomija i naša zemlja – od migrantske krize, kovid pandemije, rata na istoku Evrope, pa do energetskih i globalnih kriza, uključujući i poplave. Naša ekonomija je, zahvaljujući svemu što je Vučić uradio kao premijer, pokazala veliku otpornost i to je razlog za ponos”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, Srbiji je sada potrebna snaga i energija iz 2014. i 2015. godine, kao i nastavak razvoja u oblastima koje zemlji mogu donijeti prednost u regionu.

„Potrebna nam je vizija koja je dovela do data centara, superkompjutera i pozicioniranja Srbije kao jednog od lidera u vještačkoj inteligenciji. To je danas jedna od najboljih šansi da se izdvojimo u regionu, ali i da idemo dalje u oblasti energetike, uključujući i nuklearnu energiju”, zaključila je Brnabićeva.

Posebno mjesto u razgovoru zauzela je tema bahatosti i arogancije u javnom životu i vlasti. Na pitanje voditeljke o toj tački Vučićevog autorskog teksta, Brnabićeva je rekla da problem svakako postoji.

„Mislim da je to najvažnija poruka ovog teksta, ali to ponovo pokazuje i tu hrabrost i energiju”, rekla je ona.

Ona je ocijenila da je važno što neko ko, kako je navela, praktično od 2014. godine vodi Srbiju i danas ima sposobnost introspekcije i spremnost da govori o sopstvenim greškama i greškama sistema.

„Da imate nekoga ko kaže da razumije i šta smo loše radili na svim nivoima vlasti, od lokalnog do republičkog, i da to moramo da adresiramo i tome da se posvetimo, to je nešto što ljudima često nedostaje”, navela je predsjednica Skupštine.

Brnabićeva je rekla da bi voljela da građani mogu da vide kako Vučić reaguje kada se suoči sa bahatošću pojedinih funkcionera.

„Voljela bih kada bi ljudi mogli da vide koliko se Aleksandar Vučić iznervira kada vidi bahatost određenih funkcionera, kada čita na Instagramu, kada pročita riječi jednog običnog čovjeka iz Šumadije. Znam kada mi je pričao o tome, kako je neko htio da se parkira, pa su ga pomjerili, a onda je došao funkcioner i parkirao se i na pitanje tog čovjeka izgovorio čuvenu rečenicu: ‘Znaš ti ko sam ja’”, navela je ona.

Prema njenim riječima, takvi slučajevi su kod Vučića izazivali snažne reakcije.

„Vučić je zbog toga bio i bijesan, tužan i frustriran”, dodala je Brnabićeva.

Ona je podsjetila i na Vučićevu poruku da će, kada se sljedeći put čuje rečenica „znaš ti ko sam ja”, „cijela Srbija znati ko si ti”.

„Mislim da je to toliko važno. Ne mislim samo trenutno za Srbiju, mislim da je najvažnije za narod, ali mislim da je to tektonska promjena, jer je to promjena u shvatanju politike i funkcije. Funkcija ne smije da se smatra pozicijom moći, nego šansom i čašću da služite građanima”, rekla je predsjednica Skupštine.

Ona je dodala da Vučićev tekst pokazuje da predsjednik uvijek kreće od sebe i od Srpske napredne stranke, čiji je bio predsjednik, a čiji je danas član, ali da problem bahatosti nije problem samo jedne stranke.

„Ovo nije problem SNS-a, ovo je problem svake političke elite koja je bila na vlasti u Srbiji. Zato kažem da je ovo tektonska promjena i da je ovo potpuno drugačije shvatanje politike – ovo je odgovornost i čast da služite ljudima, a ne da budete lokalni šerif ili šerif na pokrajinskom ili republičkom nivou”, rekla je Brnabićeva.

Ona je kao primjer navela i sopstvenu borbu sa timom u službenom obezbjeđenju i protokolu.

„Moja borba sa mojim timom, koji su zaista divni momci i djevojke, jeste da stanemo na pješački prelaz, jer moramo da damo primjer u tim funkcionerskim automobilima da se na pješačkom prelazu mora stati. Ti ljudi su godinama u službi, njima je teško da se naviknu. Znate koliko puta morate da kažete: izvucite zvučnu signalizaciju, blinkere”, rekla je Brnabićeva.

Kako je navela, i ta promjena je došla zato što je Vučić više puta govorio da mrzi korišćenje takvih privilegija bez potrebe.

„Svi znamo da će predsjednik Vučić to da provjeri i da će pitati: ‘Izvini, za šta ti je tačno potrebna ta signalizacija u ovom trenutku?’ Morate da razumijete koliko je teško promijeniti to – imate čitave generacije političara koje su se time ponosile i mislile da je to ono zbog čega su važni, a ne njihovi rezultati”, dodala je ona.

Brnabićeva je pozvala građane da pročitaju Vučićev programski tekst, ocijenivši da je riječ o viziji koju treba sačuvati.

„Zamolila bih ljude da kupe Kurir danas, iako je to reklama, jer mislim da je ovaj tekst i njegova programska vizija toliko važna i da na jedan zaista sažet način udara u suštinu. Mislim da je dobro da to ljudi imaju u papirnoj formi”, rekla je ona.

Dodala je da je i sama kupila primjerak i sačuvala ga.

„Mislim da ćemo se ovome vraćati i decenijama kasnije, i ako budemo ispunili i ako ne budemo, da pokažemo koliko je Vučić bio u pravu i šta nam je bilo potrebno u datom trenutku. Ako, nažalost, pogriješimo i ne ispunimo ovo i napravimo neke pogrešne izbore, da pokažemo da smo imali šansu, priliku i putokaz, ali da smo možda pogriješili u nekim odlukama”, navela je predsjednica Skupštine.

Ona je izdvojila tri aspekta Vučićeve programske vizije. Prvi je, kako je rekla, to što se u tekstu gotovo uopšte ne pominju politički protivnici, već se fokus zadržava na tome šta je Srbiji potrebno, koji su izazovi i kako ih rješavati.

„On se nije bavio njima jer oni nisu ni pokazali plan i program, i tu nema šta da se na ozbiljan način politički komentariše. Voljela bih da iz toga nauče da je politika zapravo vizija, plan i program”, rekla je Brnabićeva.

Drugi aspekt je, kako je navela, spremnost da se otvoreno govori o problemima i nepopularnim mjerama.

„Pokazao je veliku hrabrost da se suočimo sa problemima, da kaže stvari koje nisu popularne, da moramo više da radimo i da se mijenjamo”, rekla je ona.

Kao treći aspekt izdvojila je energiju koju je Vučić pokazao uprkos tome što je prethodnih dana govorio da se osjeća umorno i iscrpljeno.

„Za ovakvu viziju potrebna je ogromna energija”, zaključila je Brnabićeva.

U Vučićevom planu u pet tačaka, kako je navedeno u autorskom tekstu, kao prva mjera predviđeno je drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara i njihovih aparata. Navedeno je i da je potrebno, odlučnije nego prije 12 godina, ukinuti brojne agencije, kancelarije i uprave koje su same sebi svrha i nemaju suštinski razlog za postojanje. Takođe je ukazano na potrebu dodatne deregulacije, uključujući i ukidanje nepotrebne sertifikacije robe koja dolazi iz Evropske unije, zbog čega ti proizvodi u Srbiji imaju višu cijenu nego u EU.

Druga tačka odnosi se na povećanje produktivnosti, više rada i veću posvećenost. U tekstu je naglašeno da će Srbija morati da radi više, a ne manje, kao i da ne smije da prihvati neodgovorne ideje o skraćivanju radnog vremena. Vučić je naveo da će poći od sebe i pokazati da je to moguće, ali da će isto tražiti i od drugih, uz poruku da i Njemačka, kao motor Evrope, mora da povećava radne sate i dane kako bi izdržala industrijsko-tehnološku utakmicu sa Kinom i Amerikom.

Treća tačka je hrabra i snažna promjena kompletnog obrazovnog sistema Srbije. To, kako je navedeno, podrazumijeva veću otvorenost prema svijetu, posebno na nivou viših i visokih škola, ali i prihvatanje dualnog obrazovnog sistema, bez oklijevanja i dodvoravanja bilo kome, jer je priprema mladih ljudi za tržište rada od presudnog značaja.

Četvrta tačka odnosi se na sveobuhvatno rješavanje energetskih pitanja i problema, uključujući korišćenje nuklearne energije. U tekstu se navodi da Srbija decenijama nije imala nove energetske objekte, da je mnogo toga izgrađeno u nuždi i pod pritiskom spoljnih ratova i sankcija, kao i da su planirani naftovodi, gasovodi, interkonektori, hidroelektrane, vjetroparkovi i solarne elektrane. Ipak, naglašava se da sve to neće biti dovoljno za energetsku stabilnost Srbije bez izgradnje malih i velikih nuklearnih postrojenja, uz ocjenu da je riječ o najčistijoj i najbezbjednijoj energiji. Kao jedan od najvećih izazova za buduću vladu navedeno je obezbjeđivanje znanja i novca za takve poduhvate, kao i upravljanje rudnim blagom, sirovinama, mineralima i rijetkim metalima.

Peta tačka predviđa agresivno usvajanje znanja i njegovu primjenu u robotici, vještačkoj inteligenciji i modernim tehnologijama. U tekstu je naglašeno da dalja kupovina superkompjutera i izgradnja data centara ne smiju da se prekinu zbog nedostatka električne energije. Data centri su, kako je navedeno, „najvažnije fabrike”, odnosno fabrike koje stvaraju inteligenciju, i jedna od stvari koje mogu da naprave razliku u korist Srbije u odnosu na region.