ZAGREB – Učesnici studentskog pokreta u Srbiji tokom prethodne dvije godine sticali su organizaciona, komunikaciona i politička znanja kroz obuke koje su sprovodila različita udruženja, organizacije civilnog društva i fondacije iz regiona i Evrope, piše hrvatski „Jutarnji list” u istraživanju novinara Filipa Pavića, objavljenom pod naslovom „Blokaderski priručnik, hrvatska veza i kampovi za obuku: Ovako je nastao pokret koji je srušio Vučića”.

Istraživanje, koje je zagrebački dnevnik predstavio pod oznakom „Istraga Jutarnjeg”, bavi se načinom na koji je studentski protestni pokret prerastao u organizovanu političku snagu, kao i ulogom različitih programa obuke u tom procesu.

Pavić navodi da se studentska pobuna nije preko noći pretvorila u političku organizaciju, već da je riječ o procesu koji je trajao dvije godine i tokom kojeg su učesnici protesta sticali vještine neophodne za organizovano političko djelovanje.

„Tokom dvije godine studenti su od revoltirane grupe građana postali politički profesionalci”, konstatuje autor, povezujući tu transformaciju sa izbornim uspjehom Studentske liste, za koju navodi da je osvojila gotovo 54 odsto glasova.

Od nenasilnog djelovanja do organizacije plenuma

Prema istraživanju „Jutarnjeg lista”, obuke su obuhvatale različite oblasti, od načina organizovanja protesta do praktičnih znanja potrebnih za političko i javno djelovanje.

Među vještinama koje su učesnici studentskog pokreta usvajali navode se nenasilno djelovanje, organizovanje i vođenje plenuma, argumentovano zastupanje stavova, donošenje zajedničkih odluka, digitalni marketing, prepoznavanje dezinformacija i posmatranje izbora.

Posebno mjesto u istraživanju zauzima način na koji su studenti ovladali organizacionim mehanizmima koji su kasnije korišćeni u političkom djelovanju.

Kako proizlazi iz Pavićevog teksta, obuke nisu bile ograničene na klasične oblike građanskog aktivizma, već su obuhvatale i vještine važne za političku komunikaciju, mobilizaciju pristalica i kontrolu izbornih procedura.

Upravo je povezanost tih aktivnosti sa kasnijim formiranjem Studentske liste jedno od pitanja kojima se bavi hrvatski novinar.

Hrvatska veza i uloga organizacija iz inostranstva

U istraživanju se posebno ukazuje na učešće organizacija iz regiona i evropskih zemalja u obukama aktivista u Srbiji.

„Jutarnji list” već u naslovu izdvaja „hrvatsku vezu” i „kampove za obuku”, dok u uvodnom dijelu teksta navodi da su različita udruženja, organizacije civilnog društva i fondacije učesnike studentske pobune podučavale organizacionim i komunikacionim tehnikama.

Takvi navodi pokreću pitanje obima i karaktera saradnje domaćih aktivista sa organizacijama iz inostranstva, ali i razlikovanja redovnih programa građanskog obrazovanja od neposrednog učešća u političkom organizovanju.

Vučićeve optužbe za „obojenu revoluciju” i odgovor aktivista

Hrvatski list svoje istraživanje stavlja i u kontekst ranijih tvrdnji Aleksandra Vučića da su protesti u Srbiji bili dio pokušaja sprovođenja „obojene revolucije”.

S druge strane, učesnici programa obuke i predstavnici organizacija koje su ih sprovodile takve optužbe odbacuju, predstavljajući svoje aktivnosti kao podsticanje samostalnog razmišljanja i građanskog angažovanja.

„Učili smo građane da misle svojom glavom, jasno je da će to smetati vlasti”, poruka je koju „Jutarnji list” izdvaja u predstavljanju njihovog odgovora na Vučićeve optužbe.

Kako je protestni pokret prerastao u političku organizaciju

Centralno pitanje Pavićevog istraživanja jeste koliko su aktivističke obuke doprinijele pretvaranju studentskog pokreta u političku organizaciju sposobnu da učestvuje na izborima i osvoji vlast.

„Kako su to postigli, ko ih je tačno instruisao za političko djelovanje i koliko su aktivistički treninzi doprinijeli njihovom partijskom organizovanju u Studentsku listu i konačnom osvajanju vlasti?”, pita se autor „Jutarnjeg lista”.