Polemika o stanju u obrazovanju u Srbiji ponovo je otvorena nakon tvrdnji da je vlast, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovoran za ono što pojedini mediji i opozicioni akteri nazivaju „obrazovnom katastrofom“. Povod su bili rezultati PISA testiranja i plasman domaćih univerziteta na međunarodnim rang-listama, ali je odgovor koji je uslijedio ukazao na dublje političke i ideološke motive takvih ocjena.

Predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks, ukazujući na, kako je navela, očigledne kontradiktornosti u argumentaciji onih koji za sve probleme u obrazovanju optužuju isključivo Vučića.

Kako je podsjetila Brnabić, Univerzitet u Beogradu je svoj najbolji plasman na Šangajskoj listi ostvario 2016. i 2017. godine, dok se Univerzitet u Novom Sadu prvi put pojavio na toj listi po užim naučnim oblastima 2017, a na opštoj listi 2018. godine – sve u vrijeme dok je Srbiju vodio Aleksandar Vučić.

„Tada Vučić nije bio zaslužan, već ‘svi ostali’. Ali kada su rezultati u školama ispod OECD prosjeka – onda je Vučić kriv“, navela je Brnabić, dodajući da se istovremeno prećutkuje činjenica da je Univerzitet u Novom Sadu 2025. godine ispao sa Šangajske liste, dok je Univerzitet u Beogradu pao u raspon između 401. i 500. mjesta – upravo u periodu blokada fakulteta.

U svojoj objavi predsjednica parlamenta je nabrojala i konkretne poteze u obrazovnom sistemu koji se, kako je istakla, namjerno ignorišu. Podsjetila je da je 2017. godine u Srbiji uvedeno programiranje u škole, da su otvorena specijalizovana odjeljenja za IT i umjetnost, da su sve škole povezane na brzi bežični internet, kao i da su povećane plate prosvjetnim radnicima.

Prema njenim riječima, hiljade zaposlenih u prosvjeti dobile su ugovore za stalno, školarine za studente smanjene su za 50 odsto, osnovani su prvi naučni instituti nakon vremena SFRJ, a poslije više od četiri decenije izgrađene su i nove zgrade fakulteta.

„Za sve je Vučić kriv“, ironično je primijetila Brnabić, dodajući da se od predsjednika države očekuje da bude odgovoran čak i za ono za šta, po Ustavu i zakonima, nije nadležan. „Ako nije nadležan – kako je onda kriv?“, upitala je ona.

Posebno oštro, Brnabić je kritikovala one koje naziva „blokaderima“, podsjećajući da su upravo oni izvodili djecu od deset godina sa nastave da nose palačinke učesnicima blokada, od fakulteta pravili izborne štabove i vršili pritisak na đake osnovnih i srednjih škola da ne pohađaju nastavu.

„I sve su to glorifikovali tajkunski mediji“, navela je ona, zaključujući da je za blokadere uvijek kriv neko drugi – i da je taj neko uvijek Aleksandar Vučić. Posebno je ukazala na, kako je navela, „prazninu i bezidejnost“ pojedinih univerzitetskih funkcionera, pominjući i rektora Đokića, koji, prema njenim riječima, još nije ušao u zgradu rektorata.

Đilas, Kurti i evropski socijalisti

U drugoj objavi, Brnabić je ukazala i na širi politički kontekst, govoreći o, kako je navela, „dirljivoj priči o ljubavi i bliskosti“ između Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa i Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija.

Podsjetila je da su obje političke opcije u oktobru prošle godine primljene u članstvo Partije evropskih socijalista (PES), da su se Đilas i Kurti zajedno obratili na tom skupu, kao i da ih je PES javno pohvalio u okviru kampanje „Progressive Mobilisation“.

Prema njenim riječima, saradnja je započeta i ranije, potpisivanjem deklaracije koju su, između ostalih, potpisali Marinika Tepić i Aljbin Kurti, a u kojoj se govori o „legitimnim evropskim aspiracijama Vlade Kosova“ da aplicira za status kandidata za članstvo u EU.

„Uvijek treba imati u vidu da blokaderi pokušavaju da ovakvu svoju politiku pretoče u zvaničnu politiku Republike Srbije“, navela je Brnabić, ističući da su im u tome brana predsjednik Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka.

„Sve je jasno kao dan“, zaključila je predsjednica Narodne skupštine, povezujući kritiku obrazovnog sistema, blokade škola i fakulteta i međunarodne političke aktivnosti dijela opozicije u jednu cjelinu.