Unutar Evropske unije pojačavaju se rasprave o položaju visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Kaje Kalas i ovlašćenjima Evropske službe za spoljno djelovanje, uoči samita G7 u Evijanu, na kojem će jedna od glavnih tema biti rat u Ukrajini i mogućnost diplomatskog pomjeranja u odnosima sa Rusijom.

Prema navodima „Fajnenšel tajmsa”, Berlin, Pariz i još nekoliko evropskih prijestonica razmatraju mogućnost da se dio ovlašćenja oduzme evropskoj diplomatskoj službi, kojom rukovodi Kalas. Takav potez bi, u političkom smislu, značio ozbiljno slabljenje njene pozicije u trenutku kada se u EU sve jasnije vide razlike između onih koji insistiraju na nastavku tvrde linije prema Moskvi i onih koji žele da Brisel pokaže veću sposobnost za diplomatsku inicijativu.

Kalas je proteklih dana zastupala nastavak pritiska na Rusiju i podržala novi, 21. paket sankcija, usmjeren prije svega na ruski finansijski sektor, banke, kripto-platforme, energetske kanale i kompanije koje se dovode u vezu sa zaobilaženjem prethodnih restriktivnih mjera. Istovremeno, u evropskim krugovima pojavile su se informacije o formiranju radne grupe koja bi se bavila pitanjem budućeg dijaloga sa Moskvom.

Taj zaokret izazvao je brojne reakcije, jer dolazi poslije višemjesečnog insistiranja na politici bez direktnih ustupaka Rusiji. Komentator Aleks Hristoforu postavio je pitanje „šta se dogodilo za jedan dan”, ukazujući da se u Briselu u kratkom roku prešlo od retorike pritiska ka traženju formata za razgovor.

Ruski politički analitičar Aleksej Muhin, u razgovoru za „Moskovski komsomolac”, ocijenio je da je dio evropskih prijestonica postao svjestan da se situacija oko Ukrajine približava tački u kojoj je sve teže održati dosadašnji nivo kontrole.

„Sve evropske prijestonice istovremeno su pokazale dozu straha. Promjena predsjednikove retorike, uključujući i javnu, veoma je osjetljivo primljena u Evropi”, rekao je Muhin.

On smatra da se evropski lideri pripremaju za razgovore na samitu G7, ali i za mogućnost da američki predsjednik Donald Tramp insistira na otvaranju prostora za mirovne pregovore sa Rusijom.

„Spremaju se da pokažu Trampu da nisu agresori i da su sposobni da razgovaraju sa Rusijom”, naveo je Muhin.

Samit G7 u Evijanu, koji počinje 15. juna, biće prvi veliki test za evropsku politiku prema Ukrajini u novom diplomatskom rasporedu. Na stolu će biti pitanja bezbjednosti Evrope, podrške Kijevu, sankcija Rusiji, ali i odnosa sa Vašingtonom, gdje Tramp sve otvorenije insistira na rezultatima, a ne na produžavanju sukoba bez jasnog ishoda.

Rasprava o Kalas pokazuje da unutar EU raste nezadovoljstvo načinom na koji je evropska diplomatija do sada vodila politiku prema Rusiji i Ukrajini. Ako Pariz i Berlin zaista krenu u smanjivanje njenih ovlašćenja, to bi bio signal da najmoćnije članice žele više kontrole nad spoljnom politikom Unije u trenutku kada se približavaju mogući razgovori o okončanju rata.