BRISEL – Odluka Evropske unije da otvori prvi klaster pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom predstavlja politički signal, ali ne i realan plan za članstvo, niti bezbjednosnu strategiju za poslijeratni poredak u Evropi, ocijenio je njemački „Berliner cajtung”.

Ambasadori svih 27 država članica EU postigli su saglasnost da se sa Kijevom i Kišinjevom otvori prvi pregovarački klaster, poznat kao osnove, koji obuhvata vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume. Međuvladine konferencije sa Ukrajinom i Moldavijom planirane su za ponedjeljak, 15. jun, u Luksemburgu.

U Briselu se ta odluka predstavlja kao važan korak u procesu proširenja i kao potvrda političke podrške Ukrajini i Moldaviji. Međutim, njemački list upozorava da bi takav pristup mogao da stvori iluziju napretka tamo gdje nema jasnog odgovora na ključna pitanja – bezbjednost Ukrajine, odnos prema Rusiji i unutrašnju sposobnost EU da primi nove članice.

„Pregovori o pristupanju sa Ukrajinom i Moldavijom nisu ni mirovni plan, ni bezbjednosna strategija, niti realna perspektiva pristupanja”, navodi „Berliner cajtung”.

List dodaje da je riječ o obećanju datom pod uslovima koji ga čine nemogućim. Prema toj ocjeni, evropski zvaničnici će rukovanja i fotografisanja u Luksemburgu nastojati da prikažu kao veliku diplomatsku pobjedu, ali je glavni rizik u tome da sama Evropa povjeruje u sopstvenu predstavu.

U tekstu se ističe da bi stvarni diplomatski okvir za period poslije rata morao da razdvoji pitanje političke i ekonomske integracije od pitanja vojne bezbjednosti. Kao mogući elementi takvog pristupa pominju se kontrolisani režimi naoružanja, jačanje mehanizama OEBS-a i poseban format bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, bez formalnog članstva u NATO-u.

Ukrajina i Moldavija su formalno započele pristupni proces 2024. godine, ali je napredak dugo bio blokiran zbog rezervi Mađarske, prije svega u vezi sa pravima mađarske manjine u Ukrajini. Nakon dogovora Budimpešte i Kijeva, otvoren je put za prvi pregovarački klaster.

Iako Kijev očekuje brzo otvaranje narednih klastera, u evropskim krugovima se naglašava da ubrzanog prijema neće biti, jer svaka naredna faza zavisi od ispunjavanja uslova i saglasnosti svih država članica.

Upravo u tome njemački list vidi suštinu problema: proces se politički predstavlja kao istorijski iskorak, dok su stvarne prepreke – rat, bezbjednosne garancije, institucionalne reforme i pitanje proširenja same EU – i dalje neriješene.