PODGORICA – Predsjednik Socijalističke narodne partije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izjavio je da vjeruje da će uskoro doći do rekonstrukcije Vlade Crne Gore i da očekuje da će jesen biti dočekana u punom sastavu izvršne vlasti.

Gostujući u emisiji „Slobodna zona” na TV Prva, Joković je podsjetio na smjenu ministra sporta, kao i na izlazak Demokratske narodne partije iz Vlade, ocjenjujući da to ne ugrožava stabilnost izvršne vlasti.

„Tu su kandidovali članovi NSD-a, a govori se i da će gospođa Borovinić Bojović biti imenovana za potpredsjednicu Vlade. Ne mislim da se rekonstrukcija neće desiti, ali je evropska agenda bila zahtjevna i velika, a vjerujem da će se jesen dočekati u punom sastavu Vlade”, kazao je Joković.

On je naveo da Vlada i parlamentarna većina funkcionišu bez većih problema.

„Vlada je istinski stabilna i nemamo problema i spornih stavova”, poručio je Joković.

Govoreći o evropskom putu Crne Gore, lider SNP-a je istakao da je uvjeren da će Crna Gora biti sljedeća članica Evropske unije. Prema njegovim riječima, pred zemljom su i dalje veliki zadaci, posebno u poglavljima 23 i 24.

„U svakom razgovoru se govori da nemamo dovoljno policajaca i sudija da se sprovede sve što je usvojeno. Nimalo nije lak posao, a svi su fokusirani da se to završi”, rekao je on.

Joković je govorio i o opoziciji, navodeći da je njeno legitimno pravo da kritikuje vlast, ali da, kako je kazao, ne govori o onome što se u Crnoj Gori dešavalo u prethodnom periodu.

„Ne progovaraju jednu riječ o tome šta se dešavalo, a vidjeli smo na Skaju šta se dešavalo. Mi koji smo nosili luču slobode i pričali šta se događa u Crnoj Gori – da li neko misli da će građani ponovo glasati da se vrate bivši i da rade ono što su radili”, upitao je Joković.

Prema njegovim riječima, veliki broj ljudi iz bivšeg sistema suočava se sa optužbama za kriminal i zloupotrebe, zbog čega ne vjeruje da bi bilo ko iz parlamentarne većine pružio ruku opoziciji.

„Kad su bili na zenitu svoje moći, uvijek smo bili protiv njih. Narod je definitivno osvojio slobodu 30. avgusta 2020. godine. Sloboda je najveće dostignuće ljudske civilizacije. I sad da se oni vrate, nikad više ne bi mogli da zarobe državu i sve što su zarobili”, kazao je Joković.

On je dodao da se današnja većina često napada, dok se, kako je naveo, zaboravlja šta je radila bivša vlast.

„Sto puta su gori bili po istim ovim pitanjima, a sada kao da se ništa nije dešavalo i kao da smo samo mi krivi za sve. Crna Gora je poslije 2020. godine doživjela preobražaj. Promijenjene su tri vlade. Imam i poštovanje prema DPS-u jer su mirno predali vlast, iako nisam vjerovao da će se to dogoditi”, rekao je Joković.

Osvrćući se na period nakon pobjede 30. avgusta 2020. godine, Joković je kazao da je bio protiv formiranja ekspertske vlade i da je to saopštio na dan kada je preminuo mitropolit Amfilohije.

„Moj uslov je bio da svi oni koji se smatraju ekspertima potpišu da neće formirati partiju ili podržati neku političku partiju. Rekao sam Krivokapiću da to ne možemo podržati. On je rekao da niko od njih neće pominjati ništa, a samo nekoliko dana kasnije kazao je da bi bio dio Demohrišćanske partije”, naveo je Joković.

On je kazao da je sa spiska koji je dobio tada poznavao samo Mladena Bojanića, dodajući da nema ništa protiv ljudi koji su ušli u vladu, ali da smatra da je glavna greška bio premijer koji, kako je rekao, nije sproveo reforme na način na koji je trebalo.

„Mislim da je glavna greška bio premijer koji se nije odredio na način na koji je trebalo da izvrši reforme i da se obračuna sa svim pošastima koje su zadesile Crnu Goru”, kazao je lider SNP-a.

Joković se osvrnuo i na hapšenje Aca Đukanovića, ocjenjujući da je on uhapšen „zarad par pušaka”, dok, kako je naveo, ispada da bi svi trebalo da se izvinjavaju za afere „Limenka” i „Telekom”.

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, Joković je komentarisao zahtjeve da se promijeni naziv bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, proslavljenog jugoslovenskog vaterpoliste. On je upitao kako to da je sporno ime Gopčevića, a nije sporno podizanje spomenika Miru Barešiću, koji je u Švedskoj ubio jugoslovenskog ambasadora Vladimira Rolovića.

Posebno se osvrnuo na pitanje školskog broda „Jadran”, navodeći da je ugovorom o sukcesiji bivše Jugoslavije predviđeno da državna imovina koja se u trenutku raspada nalazila na teritoriji jedne od republika pripada toj republici.

„Brod ’Jadran’ je napravila Jugoslavija. Zadesio se rat, a ratni brodovi ne mogu imati matičnu luku. Brod treba da ostane Crnoj Gori”, poručio je Joković.

On je naveo i primjer aerodroma u Zagrebu i Tivtu, ističući da se ne može selektivno otvarati pitanje imovine bivše države. Dodao je da bi, kako je kazao, da je Hrvat koji je radio protiv Kraljevine Jugoslavije, rekao da mu taj brod ne treba jer se borio protiv države koja ga je izgradila.

Joković je podsjetio i na zločine u Lori, ocjenjujući da je odluka Vlade da obešteti logoraše civilizacijski čin.

„Država mora čuvati dostojanstvo. Ako izgubite dostojanstvo, onda je pitanje šta još možete izgubiti”, kazao je Joković.

Govoreći o ploči u Morinju, naveo je da je poznato kako je postavljena i da nije zakonito postavljena kao obilježje u Crnoj Gori.

„Zamislite da jedna država traži od druge države da ostane neka ploča koja nije zakonito postavljena kao obilježje u Crnoj Gori. Ako već govorimo o tome, mora da postoji i ploča u Lori, i to koliko puta veća, u srazmjeri sa zlodjelima koja su se desila”, poručio je Joković.

On je ocijenio da se neka pitanja u Hrvatskoj koriste i za unutrašnju političku upotrebu, dodajući da ima brojne prijatelje u toj zemlji i da poznaje tamošnji mentalitet.

Govoreći o istorijskim temama, Joković je rekao da je priča o „velikosrpskoj hegemoniji” bila komunistički narativ. Naveo je da ima poštovanje prema komunističkom pokretu kao dijelu porodične tradicije, ali da ne prihvata tezu da je Jugoslavija bila velikosrpska tvorevina.

„Jugoslavija je sve bila osim velikosrpska hegemonija. Predsjednik je bio Mesić, ministar Lončar, tu su komandanti avijacije i mornarice, Hrvati su imali neuporedivo više. Ante Marković je bio predsjednik Vlade. Jedini koji je želio da napravi ravnotežu da se i Srbi pitaju u Jugoslaviji onoliko koliko se i ostali pitaju bio je Aleksandar Ranković”, kazao je Joković.

On je podsjetio i da su Srbi koji su izbjegli izgubili stanove, te da ih niko nije naslijedio.

Govoreći o političkoj krizi u Podgorici, Joković je kazao da bi SNP želio da se većina sa državnog nivoa prenese i na lokalne vlasti širom Crne Gore. On je naveo da žali što je Milan Knežević napustio parlamentarnu većinu.

„Žao mi je što je Milan Knežević ratoboran, kakva je i priroda njegova, i što je napustio parlamentarnu većinu. Volio bih da iscrpimo sve mogućnosti i da sjednemo. Zbog ličnog odnosa pobjednika i poraženog, zadovoljnog i nezadovoljnog, ne treba da dajemo šansu DPS-u da se vraća”, rekao je Joković.

On je poručio da SNP neće podržati Sašu Perića, iako smatra da on ima pravo na glasove građana.

„On zaslužuje glasove građana, ali naša politička ideja i program su suprotni od gospodina Perića i mi to ne možemo podržati. Naravno da ćemo učestvovati u razgovorima”, kazao je Joković.

Lider SNP-a apelovao je na sve strane da sagledaju dalekosežnost svojih odluka, navodeći da polarizacija ne može donijeti dobro onima koji su zajedno pobijedili 30. avgusta.

„Milan Knežević je bio sa nama u koaliciji Za budućnost Crne Gore. Partija može imati pad i uspon, ali nije ključno to, već da se ne vrate oni protiv kojih smo se borili. Poznajem i Kneževića i gospodina Mujovića. Žao mi je što se dobri ljudi razilaze zbog inata”, poručio je Joković.

On je istakao da su političke odluke jedno kada se donose u lično ime, a sasvim drugo kada mogu da koštaju sve ljude koji su nekoga podržavali i sa kojima je dijeljeno i dobro i zlo.

Joković je podsjetio i na ulazak SNP-a u 43. Vladu, ocjenjujući da je to bio težak, ali važan politički iskorak jer je tada potpisan Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

„Bio je to iskorak. Kada znate da ćete napraviti nešto što nikada ne bi bilo napravljeno, onda ćete istrpjeti napade. Ja sam rekao da na to bacam političku kocku i mi smo to završili”, kazao je Joković.

On je naglasio da SNP ne treba da bude suprotstavljen nekadašnjim partnerima iz koalicije Za budućnost Crne Gore zbog sadašnjih razilaženja.

„Uvijek treba da se vratimo i kažemo – sjećate li se kako smo nekada razmišljali i kako smo dočekali tu pobjedu”, naveo je on.

Joković je kazao da bi volio da se obnovi povjerenje koje je nekada postojalo među partnerima. Podsjetio je da su ispred SNP-a protestovali kada je ta stranka ulazila u manjinsku vladu, a da danas mnogi govore da je to bila ispravna odluka.

„Poštovanje za Dritana Abazovića što je potpisao Temeljni ugovor. Mi znamo da smo napravili dobru stvar, jer je DPS u prethodnom periodu pokušao da nas svede na najniži mogući nivo”, kazao je Joković.

Prema njegovim riječima, SNP danas neuporedivo bolje stoji kod građana nego ranije. On je naveo da stranka može nastupati samostalno ili u koaliciji, ali da ne može biti u savezu sa partijama bivše vlasti – DPS-om, SD-om i SDP-om.

„SNP je politička akademija. Mnogo stranaka je iznjedreno iz SNP-a. Ne treba da se razilazimo. Mi radimo i uvijek ćemo raditi na jedinstvu onih koji su pobijedili. Ne zaboravimo ljude iz SNP-a koji su ubijani i prebijani. Ne zaboravimo ni žrtvu Milana i Andrije. To treba poštovati. Treba razgovarati. Vjerujem da će preovladati mudrost”, kazao je Joković.

Govoreći o srpskom jeziku, on je poručio da je to jezik kojim se govorilo u Kraljevini Crnoj Gori i da ne vjeruje da postoje ljudi koji mogu braniti neodbranjivo.

„Trebalo bi tu priču otvoriti. Da uđemo u EU kao civilizovana i demokratska država koja je riješila probleme sa susjedima. Nemamo ništa protiv da službeni bude crnogorski, iako nikada ne prihvatam ta dva slova, jer je to politički jezik. Ali da jezik koji najviše govore u jednoj državi ne bude službeni – to je nedopustivo”, rekao je Joković.

On je dodao da žali što je Crna Gora nekada bila zarobljena država i podsjetio da je protiv takvog sistema vodio političku borbu.

Na pitanje o snimcima Mirjane Pajković, Joković je kazao da je povodom toga „itekako spokojan”.

Odgovarajući na pitanje da li je pobjeda iz 2020. godine izgubljena, lider SNP-a je naveo da je očekivao više po mnogim pitanjima i da dio odgovornosti snosi i sam.

„Po nekim pitanjima se moglo više. Snosim i ja svoju krivicu. Dolaskom i formiranjem 43. Vlade i izborom premijera negdje je izgubljen onaj zamajac, snaga i energija koja je mogla da riješi nagomilana pitanja”, rekao je Joković.

On je pomenuo i slučaj Simjanovića, navodeći da se vlast suočavala sa brojnim pritiscima i okolnostima, ali da je, uprkos svemu, mnogo urađeno.

„Tu je izgubljen jedan ključni korak – start da odradimo sve što je trebalo. Ali je napravljeno mnogo. Crna Gora je napravila sveobuhvatan preobražaj. Ja bih kritikovao i sam sebe”, naveo je on.

Joković je govorio i o protestima mljekara, ocjenjujući da Crna Gora ima najveću otkupnu cijenu mlijeka u Evropi.

„Teško je baviti se poljoprivredom i ovdje, kao što je teško i u Trebinju, Gacku, Nikšiću i Danilovgradu. Mi imamo veću cijenu mlijeka nego u EU, gdje niko ne izađe na 60 centi, a mi imamo i 75 i više centi. Opštine takođe daju”, kazao je Joković.

On je ocijenio da se u Crnoj Gori do sada nije živjelo bolje nego sada, govoreći o prosjeku životnog standarda.

„Neki su možda nekada živjeli bolje, ali govorim o prosjeku. Svako ima mobilni telefon, svako ima auto. Uvozimo radnu snagu, konobare i kuvare. Pogledajte na koliko se oglasa traži posao”, zaključio je Joković u emisiji „Slobodna zona” na TV Prva.