BEOGRAD – Studentska lista, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, suočava se sa prvim velikim ispitom političke odgovornosti – pretvaranjem predizbornih ekonomskih obećanja u konkretne mjere. Iako su njeni predstavnici tokom kampanje najavljivali promjenu privrednog modela, bolji životni standard i pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva, još nije poznato kako će te ciljeve ostvariti, koliko će njihovo sprovođenje koštati i kakve će posljedice imati po državni budžet.

Na nedostatak jasne ekonomske strategije ukazala je i međunarodna agencija za kreditni rejting „Fič rejtings”, koja je ocijenila da izborna pobjeda Studentske liste smanjuje političku neizvjesnost u pogledu ishoda glasanja, ali da politika koju će buduća vlada voditi i dalje nije dovoljno definisana.

„Trenutno postoji ograničena jasnoća u pogledu ekonomskih i fiskalnih prioriteta ovog pokreta. Predizborna obećanja su široka i nedovoljno detaljna, ali uključuju podršku domaćem ekonomskom razvoju, pravedniji poreski sistem i predvidljivije uslove poslovanja”, navodi se u ocjeni agencije, objavljenoj 29. oktobra, koju su prenijeli domaći mediji.

Velika obećanja, bez precizne računice

Studentska lista u svom ekonomskom programu najavljuje potpuno napuštanje politike koja Srbiju predstavlja kao zemlju jeftine radne snage. Takav pristup podrazumijevao bi povećanje produktivnosti, razvoj domaće industrije, rast zarada i veće oslanjanje na domaće privrednike.

Međutim, nije dovoljno saopštiti da Srbija više neće biti zemlja jeftine radne snage. Potrebno je objasniti kojim mjerama će se obezbijediti veće plate bez ugrožavanja konkurentnosti domaćih preduzeća, kako će se finansirati nova ulaganja i šta će buduća vlast učiniti da zadrži postojeće investitore.

Posebno pitanje predstavlja odnos prema stranim ulaganjima, koja imaju važnu ulogu u srpskoj privredi. Najava promjene dosadašnjeg modela ekonomskog razvoja podrazumijeva i jasan odgovor na pitanje šta će zamijeniti postojeći sistem podsticaja investitorima i kako će se spriječiti eventualni gubitak radnih mjesta.

Predizborna poruka da neće biti rasprodaje strateških preduzeća takođe zahtijeva konkretizaciju. Nije precizirano koja će preduzeća imati status strateških, na koji način će se njima upravljati i da li buduća vlast planira nova državna ulaganja u njihov razvoj.

Studentska lista najavljuje i da će „oduzeta imovina biti stavljena u društveno korisnu upotrebu”. Ipak, ostaje nerazjašnjeno koji će se kriterijumi primjenjivati prilikom oduzimanja imovine, kako će biti obezbijeđena pravna sigurnost i ko će odlučivati o njenom daljem korišćenju.

Borba protiv nezakonito stečene imovine ima svoje zakonsko utemeljenje, ali političko obećanje o njenom oduzimanju mora biti praćeno jasnim postupcima, sudskim odlukama i zaštitom prava svojine.

Penzije dva puta godišnje – koliki je trošak za državu

Jedno od najzapaženijih obećanja Studentske liste odnosi se na penzionere. Predviđeno je da se penzije redovno usklađuju dva puta godišnje, umjesto dosadašnjeg jednog godišnjeg usklađivanja.

Ova mjera predstavljena je kao način da primanja najstarijih građana brže prate rast cijena i zarada i da se ublaži gubitak kupovne moći.

Ipak, dva usklađivanja godišnje sama po sebi ne garantuju veći ukupan rast penzija. Presudno je koja će se formula primjenjivati, koliki će biti procenat povećanja i da li će se time stvoriti dodatne obaveze za budžet.

Ukoliko novi model podrazumijeva veća izdvajanja iz državne kase, buduća vlada moraće da objasni iz kojih izvora će obezbijediti novac. U suprotnom, jedno od najatraktivnijih predizbornih obećanja moglo bi da ostane na nivou političke poruke.

Za penzionere je, uostalom, mnogo važnije koliko će novca stvarno dobijati i šta će za taj iznos moći da kupe nego koliko puta godišnje će im primanja biti formalno usklađivana.

Stabilan dinar nije samo politička odluka

Među ekonomskim obećanjima Studentske liste nalazi se i očuvanje stabilnosti dinara.

Međutim, stabilnost nacionalne valute ne obezbjeđuje se političkom deklaracijom. Ona zavisi od monetarne politike Narodne banke Srbije, deviznih rezervi, inflacije, spoljnotrgovinskih kretanja, investicija i povjerenja u domaću ekonomiju.

Zbog toga je neophodno da buduća vlast precizira kako namjerava da uskladi najavljene promjene u privrednoj politici sa očuvanjem finansijske stabilnosti.

Posebnu pažnju zaslužuje i pitanje budućeg odnosa izvršne vlasti prema Narodnoj banci Srbije, čija je nezavisnost jedan od preduslova predvidljive monetarne politike.

„Fič” čeka 20. novembar

Agencija „Fič rejtings” u julu je potvrdila kreditni rejting Srbije na nivou BB plus, uz pozitivne izglede, a narednu procjenu zakazala je za 20. novembar.

U svojoj analizi agencija je naglasila da bi pozitivan signal predstavljala kretanja koja potvrđuju da politička tranzicija neće ugroziti privredni rast, makroekonomsku stabilnost i spoljne finansije Srbije.

S druge strane, upozorila je da bi pojačana politička neizvjesnost, odstupanje od odgovorne ekonomske politike i pogoršanje stanja javnih finansija mogli negativno da utiču na izglede kreditnog rejtinga.

„Napredak u jačanju upravljanja i institucija takođe bi mogao da doprinese povećanju rejtinga”, navela je agencija, istovremeno upozoravajući na rizike koje nose slabljenje privrednog rasta i kontinuirano povećavanje javnog duga.

„Fič” je ukazao i na moguće teškoće u sprovođenju reformi zbog ograničenog političkog iskustva Studentske liste, njene decentralizovane strukture, ideoloških razlika i visoke politizacije državnih institucija.

Upravo ova ocjena otvara pitanje sposobnosti buduće vlasti da, pored usaglašavanja političkih stavova, uspostavi jedinstvenu i dugoročno održivu ekonomsku politiku.

Izborna pobjeda ne zamjenjuje ekonomski program

Dok pojedini domaći ekonomisti pozitivno ocjenjuju najavljeno jačanje domaće privrede i pravedniju poresku politiku, kritike se odnose na nedostatak konkretnih instrumenata za ostvarivanje tih ciljeva.

Dosadašnja vlast je tokom izborne kampanje ekonomski program Studentske liste nazivala „besmislenim” i prepunim „opštih mjesta”. Međutim, poslije izborne pobjede, pitanje ekonomske održivosti njenih obećanja više nije samo predmet stranačke polemike.

Od buduće vladajuće većine sada se očekuje da predstavi konkretne budžetske proračune, poresku politiku, investicione prioritete, plan industrijskog razvoja i mjere za očuvanje postojećih radnih mjesta.

Posebno je važno da se razjasni kako će istovremeno biti finansirana veća socijalna izdvajanja, podrška domaćim preduzećima i najavljene reforme, a da pritom ne dođe do povećanja javnog duga ili dodatnog poreskog opterećenja građana i privrede.

Izborni rezultat Studentskoj listi daje politički mandat za sprovođenje programa, ali ne predstavlja garanciju njegove ekonomske uspješnosti.

Za građane Srbije presudno pitanje neće biti koliko su obećanja nove većine zvučala uvjerljivo u kampanji, već da li će njihovim sprovođenjem realno porasti zarade, penzije i kupovna moć.

Do tada ostaje osnovna protivrječnost ekonomskog nastupa Studentske liste: najavljene su krupne promjene, ali javnost još nema dovoljno precizan odgovor koliko će one koštati, ko će ih finansirati i kakve će biti posljedice po privredu Srbije.