Mali: Ugovor o prodaji NIS-a Mađarima potpisan, Srbija povećava vlasništvo na 35 odsto

Ugovor o preuzimanju većinskog ruskog vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane mađarske kompanije MOL već je potpisan, a za okončanje transakcije preostalo je pribavljanje saglasnosti nadležnih komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji i Bosni i Hercegovini, izjavio je prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali. On je potvrdio da je postignut i pisani dogovor sa mađarskom stranom prema kojem će Srbija povećati svoj vlasnički udio u NIS-u sa 30 na 35 odsto.

Mali je u intervjuu za televiziju „Blumberg Adrija” objasnio da su pregovori između dosadašnjih ruskih vlasnika i mađarskog MOL-a uspješno okončani, kao i da je država Srbija sa budućim većinskim vlasnikom usaglasila poseban akcionarski sporazum.

„Dogovor između ruske strane, koja je većinski vlasnik, i mađarskog MOL-a je postignut. Ugovor je potpisan. Mi smo kao država napravili i akcionarski sporazum sa mađarskom stranom. Preostalo je da se pribave saglasnosti nadležnih antimonopolskih komisija. Očekujem da će zahtjevi uskoro biti podnijeti – i u Srbiji i, ako se ne varam, i u Bosni i Hercegovini – i da će se transakcija vrlo brzo završiti”, rekao je Mali.

On je precizirao da nakon pribavljanja neophodnih regulatornih odobrenja slijedi formalno zatvaranje ugovora, čime bi bila okončana procedura promjene vlasničke strukture najveće naftne kompanije u Srbiji.

Govoreći o poziciji države u budućoj vlasničkoj strukturi NIS-a, Mali je naglasio da Srbija ne namjerava da ostane na dosadašnjih 30 odsto akcija.

Prema njegovim riječima, sa mađarskim partnerima već postoji pisani dogovor o povećanju državnog udjela za dodatnih pet procentnih poena, odnosno na 35 odsto.

Time bi Srbija prešla prag od jedne trećine vlasništva u NIS-u, što je, kako je objasnio, jedan od ciljeva države u procesu promjene vlasničke strukture kompanije.

Investicije i potrošnja nosioci privrednog rasta

Osvrćući se na ekonomske rezultate i planove za naredni period, Mali je istakao da se model privrednog razvoja Srbije zasniva na dva osnovna stuba – investicijama i rastu domaće tražnje.

On je naveo da investicije učestvuju sa približno 25 odsto u bruto domaćem proizvodu Srbije, pri čemu državna ulaganja čine oko sedam odsto BDP-a, dok preostali dio predstavljaju privatne investicije.

Pored investicione aktivnosti, prema njegovoj ocjeni, značajan pokretač privrednog rasta predstavlja povećanje lične potrošnje, koje je povezano sa rastom zarada, penzija i minimalne cijene rada.

„Drugi važan faktor je rast plata, penzija i minimalne zarade. Ove godine očekujemo da BDP premaši 97 milijardi evra”, istakao je Mali.

On je naveo da su za naredni period utvrđena četiri ključna razvojna prioriteta, koji obuhvataju zdravstvo, infrastrukturu, ravnomjerniji regionalni razvoj i ulaganja u savremene tehnologije.

Na prvom mjestu nalazi se zdravstveni sistem, za koji je, prema njegovim riječima, planirano 1,3 milijarde evra u naredne tri godine. Najveći dio sredstava biće namijenjen rekonstrukciji domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova, kako bi se poboljšali uslovi za liječenje građana.

Drugi prioritet predstavlja nastavak izgradnje infrastrukture, ali sa većim naglaskom na projekte vodosnabdijevanja i izgradnje kanalizacione mreže.

Poseban dio budućih investicionih aktivnosti biće usmjeren na istok i jug Srbije, gdje je planirano povećanje transfernih sredstava lokalnim samoupravama, kao i veće ulaganje u putnu i komunalnu infrastrukturu, turizam i poljoprivredu.

Četvrti prioritet, kako je naglasio, jeste razvoj vještačke inteligencije i savremenih tehnologija, koje država prepoznaje kao važan dio budućeg ekonomskog razvoja.

Država na računima ima 4,5 milijardi evra

Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri geopolitičke okolnosti i novi poremećaji na svjetskom tržištu mogu da ugroze projektovani privredni rast Srbije od četiri odsto, Mali je poručio da se ekonomska politika vodi tako da država u svakom trenutku raspolaže dovoljnim rezervama za reagovanje u kriznim situacijama.

On je naglasio da je očuvanje makroekonomske stabilnosti jedan od osnovnih preduslova za nastavak investicija i obezbjeđivanje sredstava za povećanje plata i penzija.

„Naš javni dug iznosi 43,7 odsto BDP-a, što je ispod nivoa propisanog kriterijumima iz Mastrihta i prosjeka evrozone. Na računima države trenutno imamo 526 milijardi dinara, odnosno oko 4,5 milijardi evra. To su rezerve koje nam omogućavaju da reagujemo ukoliko bude potrebno”, naveo je Mali.

Prema njegovim riječima, upravo ta finansijska sredstva predstavljaju zaštitu od mogućih spoljnih ekonomskih šokova i omogućavaju državi da nastavi sa planiranim razvojnim projektima čak i u uslovima nestabilnosti na međunarodnim tržištima.

Za evropsko tržište usklađena 22 zakona iz oblasti finansija

Govoreći o evropskim integracijama, Mali je istakao da Srbija nastavlja proces usaglašavanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije, sa posebnim naglaskom na uklanjanje prepreka za poslovanje i trgovinu sa evropskim partnerima.

On je naveo da je u prethodnih nekoliko mjeseci veliki broj zakona već usklađen sa evropskim pravilima, dok je dio propisa upućen nadležnim institucijama EU radi dobijanja saglasnosti.

„Samo Ministarstvo finansija uskladilo je 22 zakona iz svoje nadležnosti. Za neke smo dobili saglasnost, a za druge je još čekamo. Kada je riječ o Klasteru 3, odluka zavisi i od političkog stava Evropske unije. Mi ćemo nastaviti usklađivanje zakonodavstva. Naš cilj je pristup jedinstvenom evropskom tržištu, sa što manje prepreka za poslovanje i trgovinu”, naglasio je Mali.

On je ukazao da otvaranje Klastera 3 nije isključivo tehničko pitanje ispunjavanja propisanih uslova, već da konačna odluka zavisi i od političkog stava država članica Evropske unije.

Prema njegovim riječima, Srbija će, nezavisno od dinamike donošenja političkih odluka u Briselu, nastaviti da prilagođava svoje propise evropskim standardima, jer je pristup jedinstvenom tržištu EU jedan od važnih ekonomskih ciljeva zemlje.

Za Ekspo 1,2 milijarde evra, očekuje se više od četiri miliona posjetilaca

Značajan dio intervjua za „Blumberg Adriju” bio je posvećen pripremama za međunarodnu specijalizovanu izložbu Ekspo 2027, koja će biti održana u Beogradu.

Mali je rekao da budžet namijenjen samoj izložbi iznosi 1,2 milijarde evra i da realizacija projekta napreduje prema utvrđenoj dinamici.

Prema njegovim riječima, građevinski radovi na velikim izložbenim halama već su završeni, a počela je i primopredaja prostora državama koje će učestvovati na izložbi.

Očekuje se da će paviljoni biti fizički spremni u februaru ili martu 2027. godine, kako bi zemlje učesnice imale dovoljno vremena za uređenje svojih izložbenih prostora.

Mali je naveo da organizatori očekuju više od četiri miliona posjetilaca, dok se u studiji izvodljivosti procjenjuje da bi efekti organizacije izložbe, direktno i indirektno, prije i poslije njenog održavanja, mogli da budu povezani sa otvaranjem 360.000 novih radnih mjesta.

„Na svaki dinar uložen u Ekspo, procijenjeni povraćaj je 1,9 dinara. Već sada više od 15.000 ljudi direktno i indirektno radi na izgradnji izložbenog kompleksa”, naglasio je Mali.

On je istakao da ekonomski značaj izložbe ne treba posmatrati isključivo kroz broj posjetilaca i aktivnosti tokom njenog trajanja, već i kroz dugoročnu upotrebu infrastrukture koja se gradi za potrebe ovog međunarodnog događaja.

Poslije izložbe novi beogradski sajam i međunarodni tehnološki centar

Govoreći o budućnosti izložbenog kompleksa nakon završetka Ekspa 2027, Mali je objasnio da je plan da izgrađeni objekti nastave da se koriste za sajamske, poslovne i tehnološke manifestacije.

Prema njegovim riječima, izložbeni kompleks biće pretvoren u novi beogradski sajam, čime će infrastruktura izgrađena za Ekspo dobiti trajnu namjenu.

Mali je najavio i da će se na toj lokaciji u narednih deset godina održavati međunarodni tehnološki događaj „Džajteks” (Gitex), koji okuplja predstavnike globalne tehnološke industrije.

Pored toga, u planu je i realizacija projekta Svjetskog trgovinskog centra (World Trade Center), čime bi ovaj prostor trebalo da dobije dodatnu ulogu u razvoju međunarodnih poslovnih i privrednih veza.

Kako je istakao Mali, cilj je da investicije u izložbeni kompleks ne budu ograničene na organizaciju jedne međunarodne manifestacije, već da objekti nastave da služe razvoju privrede, sajamske djelatnosti i tehnološkog sektora Srbije i nakon 2027. godine.