BEOGRAD – Konferencija „Kapital u pokretu”, koja će biti održana 9. septembra u Sava centru, otvoriće pitanja o tome kako se mijenja način na koji danas razmišljamo o kapitalu, investicijama i vrijednosti kompanija.
Kapital se u 21. vijeku sve više usmjerava ka tehnologijama koje mogu da promijene način na koji ljudi žive i posluju. Zbog toga investitori više ne posmatraju isključivo trenutne prihode i dobit kompanija, već procjenjuju i njihov budući potencijal, broj korisnika, tehnologiju kojom raspolažu i mjesto koje bi mogle da zauzmu u godinama koje dolaze.
U okviru panela „Budućnost tržišta kapitala u Srbiji”, koji će biti posvećen mogućnostima većeg učešća građana na tržištu kapitala, privlačenju kvalitetnih emitenata, doprinosu fondova razvoju berze i potencijalu Srbije da postane regionalni investicioni centar, govoriće Vladimir Lučić, generalni direktor „Telekoma Srbija”.
Lučić je ranije, govoreći o značaju konferencije „Kapital u pokretu”, ukazao i na to šta se danas nalazi na radaru investitora. Prema njegovim riječima, kapital novog doba prije svega finansira budućnost, dok vještačka inteligencija dodatno ubrzava promjene i potpuno mijenja način na koji se procjenjuje vrijednost kompanija.
Investitori ulažu u budućnost
Lučić je istakao da se svijet za samo nekoliko decenija promijenio do te mjere da je mlađim generacijama danas teško objasniti kako se nekada živjelo bez interneta i mobilnih telefona.
„Kada govorimo o kapitalu u 21. vijeku, dosta investitora, bar onih koje ja pratim, investira u budućnost. Dakle, 21. vijek jeste specifičan po tome što se tehnološka budućnost veoma mijenja. Sredinom devedesetih skoro da nisu postojali internet i mobilna telefonija u obliku u kojem ih danas poznajemo, a sada je teško objasniti novoj generaciji da smo mi živjeli bez toga i funkcionisali”, rekao je Lučić.
Sljedeću veliku promjenu, prema njegovim riječima, donosi vještačka inteligencija.
„Sada dolazi vrijeme vještačke inteligencije i svijet se dramatično dodatno mijenja. To treba razumjeti. Nekako mi djeluje da ponekad, pogotovo stariji ekonomisti, ne razumiju svijet koji dolazi”, ocijenio je Lučić.
Startap bez velikih prihoda prodat za 39 miliona evra
Kao primjer novih modela vrednovanja kompanija, Lučić je naveo domaći startap koji je, prema informacijama koje je dobio od kolege iz kompanije „Dilojt”, prodat za 39 miliona evra, iako je imao prihod manji od milion evra.
„Skoro mi je pričao jedan kolega iz ‘Dilojta’ da je jedan naš startap prodat za 39 miliona evra, iako nije imao prihod ni milion evra. Te multiple po kojima se sada vrednuju neke digitalne kompanije, samo na osnovu osjećaja nekog velikog digitalnog igrača da mu ta kockica treba za budućnost, standardni ekonomski pogledi ne mogu da razumiju”, rekao je Lučić.
To, kako se ukazuje, znači da kupac ne plaća samo postojeće poslovanje, već i tehnologiju, znanje, tim, bazu korisnika i mogućnost da kupljena kompanija postane važan dio njegovog budućeg razvoja.
Zašto je „Votsap” vrijedio milijarde bez velikih prihoda
Lučić je kao jedan od najpoznatijih primjera naveo kupovinu aplikacije „Votsap”. „Fejsbuk”, danas „Meta”, dogovorio je tu akviziciju 2014. godine za oko 19 milijardi dolara, iako „Votsap” u tom trenutku nije imao poslovne rezultate koji bi, prema tradicionalnim ekonomskim kriterijumima, opravdali takvu cijenu.
„Na kraju je i ‘Votsap’ kupljen za više od 15 milijardi dolara u vremenu kada nije ni pravio prihod, ali je imao milijardu digitalnih korisnika”, rekao je Lučić.
Njegova poruka je da broj korisnika, njihova povezanost sa platformom i mogućnost buduće monetizacije mogu da budu vredniji od trenutne dobiti kompanije.
„Treba razumjeti da kapital novog doba vrednuje budućnost, da je kapital svjestan promjena koje donose tehnološke kompanije i vještačka inteligencija. Zato tehnološke kompanije mnogostruko više vrijede od standardnih kompanija, bez obzira na uobičajene parametre”, istakao je Lučić.
Tradicionalni pokazatelji više nisu dovoljni
Klasični ekonomski modeli vrednovanja uglavnom se oslanjaju na prihode, profit, novčane tokove, imovinu i zaduženost kompanije. Kada je riječ o tehnološkim kompanijama, međutim, investitori sve više posmatraju i brzinu rasta, podatke kojima kompanija raspolaže, inovacije, intelektualnu svojinu, mrežu korisnika i budući potencijal proizvoda.
Lučić smatra da se upravo na tom mjestu pojavljuje nesporazum između tradicionalnih ekonomskih pogleda i savremenog tržišta kapitala.
„Skoro sam čitao na internetu analizu jednog ekonomiste koji skoro pa kritikuje ‘Epl’, ‘Amazon’ i pet najvećih kompanija, među kojima su ‘Gugl’ i ‘Orakl’, jer će, kada se sve saberu, sljedeće godine početi da posluju sa negativnim keš-flouom. Za standardne ekonomiste to je katastrofa”, rekao je Lučić.
Ipak, kako je objasnio, negativan novčani tok ne mora automatski da znači da je poslovanje kompanije loše, posebno ukoliko je on posljedica velikih ulaganja.
Vještačka inteligencija mijenja pravila investiranja
Vještačka inteligencija dodatno mijenja kriterijume na osnovu kojih investitori donose odluke. Kapital se sve više usmjerava ka kompanijama koje razvijaju modele vještačke inteligencije, čipove, centre podataka, softverska rješenja, automatizaciju i proizvode zasnovane na velikim količinama podataka.
Zbog toga kompanija koja danas nema veliku dobit može da dobije izuzetno visoku procjenu vrijednosti ukoliko investitori vjeruju da posjeduje tehnologiju koja će imati veliki značaj u narednim godinama.
Glavna poruka Vladimira Lučića jeste da investitori u 21. vijeku ne kupuju samo ono što kompanija ima danas. Oni kupuju dio budućnosti za koju vjeruju da će ta kompanija uspjeti da izgradi.
„Sada dolazi vrijeme vještačke inteligencije i svijet se dramatično dodatno mijenja. To treba razumjeti. Nekako mi djeluje da ponekad, pogotovo stariji ekonomisti, ne razumiju svijet koji dolazi”, ocijenio je Lučić.
Komentari (0)