Građanin Srbije može da postane investitor čak i ako ima manje od 1.000 evra ušteđevine, poručio je predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srbije Marko Janković, ističući da je cilj regulatornog i investicionog okvira da svakome omogući da pronađe ulaganje u skladu sa svojim mogućnostima.

Janković je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, kazao da iznos novca kojim građanin raspolaže ne mora da bude prepreka za ulazak u svijet investicija.

„Može, i ako ima manje. Poenta je da smo pokušali da kreiramo takav investicioni okvir koji će svakome dozvoliti da pronađe adekvatnu investiciju za sebe, bez obzira na to koliko sredstava ima na raspolaganju”, rekao je Janković, odgovarajući na pitanje da li neko sa 1.000 evra ušteđevine može da postane investitor.

On će učestvovati i na konferenciji „Kapital u pokretu”, koja se održava sjutra u Sava centru, gdje će govoriti na uvodnom panelu „The Longevity of Capital”.

Fondovi kao mogućnost za prosječnog građanina

Kao jedan od najjednostavnijih načina ulaganja za prosječnog građanina, Janković je izdvojio investicione fondove, posebno za ljude koji ne žele svakodnevno i aktivno da upravljaju svojim novcem.

„Najjednostavniji način za prosječnog investitora jeste da pronađe adekvatan investicioni fond koji ima investicionu politiku koja mu omogućava siguran prirast njegove investicije”, naveo je predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti.

Investicioni fondovi u Srbiji trenutno upravljaju imovinom vrijednom 2,44 milijarde evra, dok je broj njihovih klijenata premašio 95.000.

„Naši građani investitori prepoznaju investicione fondove kao jednu sigurnu alternativu u svom investiranju i očekujemo da to povjerenje građana i investitora i dalje raste”, kazao je Janković.

Prema njegovoj ocjeni, razvoj investicionih fondova pokazao je da i prosječan građanin, koji nema veliko znanje o tržištu kapitala ili ne želi aktivno da se bavi svojim portfoliom, može da pronađe sopstveni ekonomski interes.

„Ako gledamo zemlje koje su razvijenije od Srbije, istorijski posmatrano, glavni izvori bogatstva svakog građanina, odnosno investitora, bile su dvije stvari. Jedno su nekretnine, a drugo investicije u različite finansijske instrumente, berze i investicione fondove”, rekao je Janković.

On je dodao da u Srbiji još mnogo toga treba uraditi na razvoju cjelokupnog tržišta kapitala, ali da su se investicioni fondovi tokom posljednjih godina pokazali kao dostupna alternativa za prosječnog investitora.

Postoji i rizik od neulaganja

Jedno od najvažnijih pitanja za buduće investitore jeste rizik. Janković je ukazao da nije dovoljno razmatrati samo mogućnost gubitka uloženog novca, već i posljedice odluke da se novac uopšte ne investira.

„Svaki investitor mora razmišljati ne samo o rizicima same investicije nego i o rizicima toga da ne investira”, naglasio je Janković.

Ukazao je na inflatorne, geopolitičke i druge ekonomske rizike koji mogu da umanje realnu vrijednost novca koji građani čuvaju.

„Prinosi koji se ostvaruju na tržištu danas značajno prevazilaze stope inflacije i to je jedina sigurna garancija za svakog investitora da će očuvati vrijednost novca kojom trenutno raspolaže. Nivo novca kojim neko raspolaže nije ključan za tu činjenicu”, rekao je Janković.

O načinima na koje različiti ljudi doživljavaju rizik na konferenciji „Kapital u pokretu” govoriće Greg B. Dejvis, stručnjak za bihevioralne finansije i rukovodilac odsjeka u kompaniji „Oxford Risk”.

„On će pokušati da nam da odgovore na pitanja šta su rizici, kako različiti investitori percipiraju sam rizik i koji je rizik od nečinjenja. Dakle, šta su posljedice ako ne uložimo novac, a svjesni smo značajnih geopolitičkih, inflatornih i drugih rizika”, objasnio je Janković.

I od prosječne zarade može da se izdvoji novac

Govoreći o mogućnostima građana da, pored redovne potrošnje i klasične štednje, odvoje dio novca za investicije, Janković je ocijenio da to može da učini svako ko prima prosječnu zaradu u Srbiji.

„Mislim da je danas svako ko ima prosječnu zaradu u Republici Srbiji u stanju da odvoji neku svotu novca za neku vrstu investicije. Na svakome je da procijeni kakva je investicija adekvatna za njega. Upravo zbog toga postoje različiti profesionalci koji mogu pomoći na tom putu”, kazao je on.

Najvažnije je, prema njegovim riječima, da građani budu istrajni i da investicije posmatraju dugoročno.

„Kada se odluče za svoju investiciju, trebalo bi da pokušaju da budu dosljedni. Ako gledate uporedne analize značajno razvijenijih tržišta, recimo američkog, pravi efekti svake investicije vide se u dugom roku”, rekao je Janković.

Brza zarada nosi opasnost od potpunog gubitka

Želja za brzom i lakom zaradom nije samo početnička greška, već dio psihologije svakog čovjeka, smatra predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti.

„Svi bismo voljeli da brzo i lako zaradimo novac. Problem je u tome što svaka brza i potencijalno laka zarada sa sobom nosi ogroman rizik od gubitka kompletne investicije”, upozorio je Janković.

On je dodao da je zadatak institucija tržišta kapitala da građanima pomognu da pronađu ulaganja koja će im omogućiti da tokom dužeg perioda uvećavaju vrijednost svog novca.

„Ono što je na nama, kao ljudima koji žele da pomognu da se kompletno tržište kapitala u Republici Srbiji razvije, jeste da ih savjetujemo da se odlučuju za investicije koje će im u dugom roku omogućiti da multiplikuju svoju investiciju”, naveo je on.

Popušta strah građana od investiranja

Iskustva iz devedesetih godina ostavila su dubok trag na odnos građana Srbije prema štednji i investiranju. Novac se dugo čuvao u kući ili na bankovnom računu, dok se tržište kapitala posmatralo kao mjesto velikog rizika.

Janković, međutim, smatra da se odnos građana prema ulaganju postepeno mijenja.

„Sama problematika devedesetih je u jednom trenutku dovela do krize čak i bankovnih depozita, kao jednog od najsigurnijih oblika štednje. Ono što je vrijeme pokazalo jeste da depoziti ne mogu doprinijeti značajnom uvećanju vrijednosti novca kojim ljudi raspolažu”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, institucije tržišta kapitala radile su na tome da građani promijene način na koji posmatraju ulaganje.

„Cilj je da tržište ne posmatraju isključivo kao mjesto brze i lake zarade, već kao mjesto gdje će dugoročno štedjeti za neke svoje ciljeve”, kazao je Janković.

Broj od više od 95.000 investitora u fondovima, kako je zaključio, pokazuje da je dio građana već promijenio odnos prema investiranju.

Prvi direktan razgovor države, struke i investitora

Konferencija „Kapital u pokretu” biće, prema riječima Jankovića, jedan od prvih direktnih razgovora u Srbiji između investitora, predstavnika države, regulatornih institucija, Beogradske berze, investicionih stručnjaka i privrede kojoj je kapital potreban za dalji rast.

„Ovo će biti jedan od prvih direktnih razgovora između investitora, predstavnika države, različitih institucija poput Komisije za hartije od vrijednosti i Beogradske berze, ali i onih koji investitorima pomažu da pronađu adekvatan način da plasiraju svoja sredstva. Sa druge strane biće privreda, kojoj su ta sredstva neophodna za dalji rast i razvoj ukupne srpske ekonomije”, zaključio je Janković.