Dok je zvanična Podgorica, predsjedničkim ukazom Jakova Milatovića, donijela zakonsku dopunu koja omogućava snažniju institucionalnu podršku nematerijalnom kulturnom nasljeđu, posebno Bokeljskoj mornarici – organizaciji upisanoj na UNESKO listu – u isto vrijeme, njena ispostava u Hrvatskoj učestvovala je u vojnom defileu povodom obilježavanja akcije "Oluja" u Zagrebu.

Ovakvo učešće Bokeljske mornarice – simbola crnogorskog i bokeljskog pomorskog i duhovnog nasljeđa – u manifestaciji koju srpski narod doživljava kao jedan od najtragičnijih datuma novije istorije, postavlja ozbiljna pitanja o instrumentalizaciji kulturne baštine u političke svrhe, ali i o nedostatku koordinacije između kulturnih institucija Crne Gore i njenih predstavništava u regionu.

U saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika, ističe se da usvojene zakonske dopune omogućavaju da dobra sa UNESKO liste budu proglašena za kulturna dobra od posebnog državnog interesa, dobiju veću finansijsku podršku i imaju uređen status posebnim zakonom. Upravo Bokeljska mornarica, kao jedino kulturno dobro iz Crne Gore koje je do sada upisano na UNESKO listu, prepoznata je kao prioritet u tom kontekstu.

Iz predsjednikovog kabineta ističu da je usvajanjem ovog akta otvoren put donošenju posebnog Zakona o Bokeljskoj mornarici, kojim bi se njen status sveobuhvatno uredio, omogućila savremena valorizacija i dugoročna pravna i institucionalna zaštita.

Ipak, u senci ovog pravnog koraka ostaje moralni i politički paradoks – dok Crna Gora nastoji da zaštiti svoje kulturne simbole, jedan od njih istovremeno postaje dio proslave vojne akcije u kojoj su desetine hiljada Srba protjerane iz Krajine, a stotine ubijene. Ovaj čin zahtijeva hitan odgovor nadležnih institucija, ali i dublju raspravu o tome ko i u čije ime predstavlja kulturnu baštinu Crne Gore u regionu.