PODGORICA – Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da Crna Gora ulazi u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, upozoravajući da je ona posljedica političkog balansa između Pokreta Evropa sad (PES), koji kontroliše Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB), i Demokrata, koje upravljaju Upravom policije.

Gostujući u emisiji „Naglas“ na Televiziji Crne Gore, Knežević se osvrnuo i na navodni slučaj koji se, kako je rekao, svojevremeno vodio protiv aktuelnog glavnog specijalnog tužioca dok je bio pripravnik, a koji je, prema pojedinim tvrdnjama, bio povezan sa dilovanjem droge u jednom podgoričkom stanu.

On je naglasio da informacije kojima raspolaže ne moraju biti tačne i da je oprezan kada je riječ o takvim navodima, ali je dodao da podaci do kojih je došao ukazuju na to da je o slučaju o kojem je ranije govorila bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ipak bila vođena određena istraga.

Knežević je ocijenio da bi trebalo ispitati da li je jedan pokojni policijski inspektor u prošlosti vodio predmet protiv glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.

Govoreći o demantiju koji je uslijedio nakon tvrdnji Vesne Medenice, lider DNP-a je ocijenio da je neobično što se oglasilo Specijalno državno tužilaštvo, a ne lično Novović.

„To dovodi do identifikacije glavnog specijalnog tužioca sa institucijom na čijem je čelu. Na taj način se šalje opasna poruka: ’ko mene takne, taknuo je Specijalno državno tužilaštvo’“, naveo je Knežević.

On je dodao da, kada nije riječ o političkim temama, iza demantija treba da stane konkretna osoba imenom i prezimenom.

Prema njegovim riječima, navode o ovom slučaju trebalo bi da ispitaju i nadležni organi, uključujući i Agenciju za nacionalnu bezbjednost.

Knežević se osvrnuo i na slučajeve Miloša Medenice i Mirjane Pajković, ocijenjujući da oni, kako je rekao, više razaraju bezbjednosni sektor nego kavački i škaljarski klan zajedno.

On je optužbe koje je Miloš Medenica iznio na račun Lazara Šćepanovića ocijenio kao veoma ozbiljne i upitao zašto se direktor policije, koji se inače oglašava o brojnim pitanjima, o tim navodima do sada nije izjasnio.

Lider DNP-a pozvao je tužilaštvo da ispita taj slučaj, navodeći da je neophodno utvrditi činjenice.

Knežević je ukazao i da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, kao ni Šćepanović, više ne tvrde da je Miloš Medenica vještačka inteligencija, već ga sada smatraju stvarnom osobom, ali da im je, kako je rekao, problem to ko mu dostavlja informacije i ko ga skriva, a ne da li su te informacije tačne i da li ih treba provjeriti.

Govoreći o izmjenama zakona koji se odnose na bezbjednosni sektor, Knežević je ocijenio da nova zakonska rješenja faktički legalizuju ranije zloupotrebe službenog položaja u bezbjednosnim strukturama.

On je podsjetio da DNP ni na julskom zasijedanju parlamenta nije podržao izmjene i dopune zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima.

„To znači da možemo komotno da se izvinimo Veselinu Veljoviću i Slavku Stojanoviću za sve što su radili u prethodnom periodu, jer su bili vizionari. Ovim zakonom je normirano sve što su bile zloupotrebe službenog položaja i djelovanje partijske policije koja je bila udarna pesnica Demokratske partije socijalista“, ocijenio je Knežević, govoreći o Zakonu o unutrašnjim poslovima.

Kada je riječ o Zakonu o ANB-u, lider DNP-a smatra da on predstavlja „odu i pohvalu“ bivšem direktoru te službe Dejanu Peruničiću, protiv koga je podignuto više optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog prisluškivanja.

„Izgleda da je Peruničić bio revolucionar u kršenju građanskih prava i sloboda“, naveo je Knežević.

Prema njegovoj ocjeni, predložena zakonska rješenja vode ka „orvelovskoj Crnoj Gori“ u kojoj bi Agencija za nacionalnu bezbjednost imala široka ovlašćenja nad građanima.

Kako je naveo, ta ovlašćenja bi, između ostalog, omogućila praćenje kretanja građana, ulazak u stanove bez sudske odluke, produžavanje mjera nadzora i naknadno traženje sudske potvrde, kao i pravo službenika ANB-a da nose oružje, privode i saslušavaju građane.

„U slučaju Zakona o unutrašnjim poslovima, u potpunosti je suspendovan Ustav“, ocijenio je Knežević.

On je ponovio da Crna Gora ulazi u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, nastalu zbog političke podjele u bezbjednosnom sektoru.

„To nas neodoljivo podsjeća na vrijeme Demokratske partije socijalista i bilo je prirodno da budemo protiv toga“, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, pojedini ljudi koji su, kako je naveo, bili „udarne pesnice“ nekadašnjih čelnika Uprave policije Veselina Veljovića i Slavka Stojanovića i dalje se nalaze na važnim pozicijama u policiji.

On je naveo imena više službenika, uključujući Pekovića, Radusinovića – za koga tvrdi da je učestvovao u hapšenju njegove majke – kao i Bulatovića i Razića, koje je opisao kao učesnike u razbijanju demonstracija Demokratskog fronta.

Knežević je pomenuo i službenike koji se nalaze u takozvanom odjeljenju „Čepurci“, navodeći da i dalje funkcionišu bez sankcija.

On je ukazao i na slučaj Rečevića, koji je izabran za predsjednika Džudo saveza, a za koga tvrdi da je bio među glavnim ljudima koji su učestvovali u razbijanju demonstracija.

Knežević je podsjetio i na slučaj vatrogasca Nikolaja Dragovića, za koga je, kako je rekao, organizovan prijem na kojem mu je Veselin Vešović uručio odlikovanje.

„To je čovjek koji me je napao na protestima 2015. godine i nijednog dana nije odgovarao“, naveo je Knežević, pominjući i Sašu Mujovića.

On je postavio pitanje da li su pojedini ljudi, kako je rekao, „preobukli političke dresove“ i sada služe drugoj političkoj partiji.

„Jedan broj ljudi, zbog veza sa organizovanim kriminalom, ne zaslužuje da bude u policiji. Građani Crne Gore ne zaslužuju da strepe da dolazi vrijeme revolucionarnih sudova i ovlašćenja bilo koga u ANB-u i Upravi policije“, poručio je Knežević.

Govoreći o svom odnosu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, što mu, kako je naveo, politički protivnici često prebacuju, Knežević je ocijenio da i pojedini funkcioneri crnogorske vlade imaju kontakte sa srpskim predsjednikom, ali da to ne žele javno da priznaju.

„Mislite li da se Milojko Spajić nikada ne čuje sa Vučićem? Mislite li da nikada nije tražio od njega pomoć?“, upitao je Knežević.

On je dodao da je spreman da se vještače njegov i Spajićev telefon.

„Da se vidi ko se više čuje sa Sinišom Malim ili Vučićem“, zaključio je lider DNP-a.