PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević izjavio je danas da crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) svojim postupcima ozbiljno narušava odnose sa Srbijom i Rusijom, optužujući njeno rukovodstvo za sprovođenje politike rusofobije i srbofobije, kao i za plasiranje informacija kojima se, prema njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu.

Govoreći tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o strancima, Knežević je posebno kritikovao nedavnu akciju bezbjednosnih službi u kojoj su privedeni, a potom protjerani ruski državljani, kao i odluku da se srpskom privredniku Davoru Macuri zabrani ulazak u Crnu Goru.

„Od 1. novembra više nema Rusa u Crnoj Gori”

Knežević je obraćanje započeo podsjećanjem na istorijske veze Crne Gore i Rusije, ukazujući na simboliku predstojećeg obilježavanja godišnjice smrti Petra I Petrovića i Njegoševog dana, 13. novembra.

„Mogli bismo da napišemo: ‘Vladiko i gospodaru, od 1. novembra više nema Rusa u Crnoj Gori.’ Ne samo što više nema Rusa nego nema ni Crnogoraca. I zaista, kada budemo proslavljali Njegošev rođendan 13. novembra, imaćemo čime da se pohvalimo”, poručio je Knežević.

On je podsjetio da je Petar II Petrović Njegoš hirotonisan u Sankt Peterburgu, ocjenjujući da najavljeno uvođenje viza ruskim državljanima predstavlja odstupanje od istorijskih i duhovnih veza dvije zemlje.

Prema njegovim riječima, nedavna akcija ANB-a uklapa se u politiku koju je nazvao naglašenom rusofobijom crnogorske vlade.

„Najavljivali su hibridni rat, a onda su Ruse protjerali na godinu dana”

Osvrćući se na privođenje ruskih državljana, Knežević je podsjetio da su se neposredno poslije akcije u javnosti pojavile informacije o navodnoj međunarodnoj obavještajnoj mreži i pripremama za hibridno djelovanje protiv Crne Gore.

„Odmah su svi mediji objavili da je uhapšena grupa koja treba da sprovede hibridni rat u maloj Crnoj Gori. Vodile su se rasprave kako su ušli u zemlju, ko ih je locirao i kako su otkriveni. Govorilo se o deset miliona dolara, raspisanoj potjernici, potraživanju od strane CIA, FBI i Mosada. A onda su, poslije nekoliko sati, ti ljudi protjerani iz Crne Gore na godinu dana”, rekao je Knežević.

On je zatim iznio teške optužbe na račun crnogorske obavještajne službe, dovodeći u pitanje njenu samostalnost.

„Takva je svaka rabota ANB-a, ili je bolje da je nazovemo SOA, jer je to filijala hrvatske i podružnica britanske obavještajne službe”, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, protjerani ruski državljani u Crnu Goru su ušli legalno, iz Bosne i Hercegovine, koristeći važeće pasoše, nakon čega su nekoliko dana boravili u hotelskom smještaju koji su uredno platili.

Naveo je i da je jedan od ruskih novinara dva dana prije dolaska javno najavio posjetu Crnoj Gori.

„Ali je zato napravljena takva hajka da sam mislio da je, u najmanju ruku, GRU poslao desantne jedinice da okupiraju crnogorsko primorje, kako Crna Gora ne bi mogla da uđe u Evropsku uniju”, ironično je primijetio Knežević.

On je zatražio da se utvrdi ko je odgovoran za informacije koje su pratile policijsku akciju.

„Ko će sada da snosi odgovornost od tih ljudi iz ANB-a koji su filovali medije i lagali javnost da nam prijeti opasnost od Rusa i hibridnog uticaja? Da li će iko iz ANB-a da se oglasi i da se makar izvini zbog toga?”, upitao je predsjednik DNP-a.

„Posvađali ste nas do srži sa bratskom Rusijom”

Knežević je upozorio i na moguće posljedice ovakve politike po odnose Podgorice i Moskve, podsjećajući na izjavu zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrija Medvedeva o recipročnim mjerama.

„E, dobro ste to napravili, gospodo iz ANB-a, na način što ste nas do srži i do kosti posvađali sa našim tradicionalnim saveznikom i bratskom državom Rusijom, samo zato što vam je neko naredio”, poručio je Knežević.

On je ocijenio da bi pooštravanje režima ulaska za ruske državljane moglo da ima ozbiljne ekonomske posljedice, posebno za crnogorski turizam.

„Sad imamo uvedene vize za Rusiju. Ko će da odgovara zbog toga? Naravno, neće da odgovara niko, jer ćemo da obezbjeđujemo privremeni boravak za ljude iz Evropske unije. A ko će to kod nas iz EU da dođe da radi i da uloži 250.000 evra ili dolara?”, upitao je on.

Knežević je zatim uputio oštru poruku vlastima u Podgorici.

„Uništili ste turističku sezonu za 2027. godinu, tjerajući ovo malo Rusa što je ostalo”, rekao je predsjednik DNP-a, iznoseći svoju procjenu posljedica najavljenih mjera.

Javna optužba protiv direktora ANB-a zbog Davora Macure

U drugom dijelu obraćanja Knežević je otvorio pitanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskom privredniku Davoru Macuri, povezanom sa Alta bankom, i direktno optužio direktora ANB-a Ivicu Janovića da stoji iza takve odluke.

„Javno optužujem Ivicu Janovića da stoji iza ovoga i da štiti konkurentske banke u Crnoj Gori kojima smeta širenje uticaja Alta banke u ovoj državi”, rekao je Knežević.

Zatražio je da se javnosti objasni na osnovu čega je Macura ocijenjen kao prijetnja nacionalnoj bezbjednosti.

„Javno ga optužujem i neka izađe ovdje i kaže kakva je opasnost Davor Macura i šta je uradio da bi ugrozio nacionalnu bezbjednost. To je sramota”, naglasio je Knežević.

On je ukazao na protivrječnost između poslovanja banke u Crnoj Gori i zabrane ulaska privredniku koji je sa njom povezan.

„Protjerali ste i direktora banke koja ovdje posluje legalno. Zašto onda ne zatvorite banku?”, upitao je Knežević.

„Protjerate 70 ljudi, pa se čudite recipročnim mjerama Srbije”

Predsjednik DNP-a povezao je slučaj Macure sa ranijim postupcima crnogorskih vlasti prema državljanima Srbije, navodeći da se poslije takvih odluka Podgorica ne može čuditi recipročnim mjerama Beograda.

„I poslije se čudite što Srbija uvodi recipročne mjere. Protjerali ste 70 ljudi iz Tivta i onda se čudite, a potom ste protjerali i direktora banke koji ovdje posluje legalno”, rekao je Knežević.

Završavajući obraćanje, on je ponovo optužio crnogorske bezbjednosne strukture za selektivno postupanje prema ruskim i srpskim državljanima.

„Kakva je ovo rusofobija i srbofobija na dnevnom nivou?”, upitao je Knežević.

Kneževićeve optužbe otvorile su pitanje kriterijuma na osnovu kojih crnogorske bezbjednosne službe donose odluke o protjerivanju stranih državljana i zabrani ulaska u zemlju, kao i mogućih diplomatskih i ekonomskih posljedica takvih mjera.