PODGORICA – Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ostaje na čelu parlamenta nakon što poslanici na današnjoj sjednici nijesu podržali inicijativu za njegovo razrješenje koju je pokrenula opozicija, nezadovoljna njegovim političkim djelovanjem i upućivanjem saučešća porodici preminulog generala Ratka Mladića.

Za Mandićevu smjenu glasalo je 37 poslanika, protiv je bio 41, dok su dva glasačka listića proglašena nevažećim.

Nakon saopštavanja rezultata, Mandić je otkrio da je, kako je rekao, greškom i sam glasao za sopstveno razrješenje, poručivši opoziciji da ni uz njegov glas nije uspjela da ga ukloni sa funkcije.

Višečasovnu raspravu obilježila su međusobna optuživanja predstavnika vlasti i opozicije, a posebno oštra razmjena stavova vođena je o političkoj odgovornosti Demokratske partije socijalista tokom ratova devedesetih godina, zločinima na prostoru bivše Jugoslavije i pokušajima da se istorijska pitanja povežu sa evropskim integracijama Crne Gore.

Mandić: DPS je pomagao Mladiću, a danas pokušava da opere sopstvenu prošlost

Obraćajući se poslanicima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić optužio je DPS da pokušava da izbriše sopstvenu ulogu u ratnim događajima devedesetih godina i da političku odgovornost svojih nekadašnjih lidera prebaci na njega i Milana Kneževića.

Mandić je poručio da Crna Gora mora da se okrene budućnosti, umjesto da političke rasprave neprestano vraća na sukobe iz prošlosti.

„Ovdje prepoznajete ljude prošlosti u odnosu na one koji razmišljaju o budućnosti. Ratko Mladić nije dominantna tema, upokojio se, prošlo je 40 dana od njegove smrti. DPS misli da na tome može da stekne političke poene, ali oni žele da pobjegnu od obaveza da glasaju za izmjene Ustava Crne Gore“, kazao je Mandić.

Podsjetio je na izjave nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i dugogodišnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića iz jula 1992. godine, kada je govorio o položaju Srba u Hrvatskoj i odgovornosti za izbijanje ratnih sukoba.

Prema Mandićevim riječima, današnji predstavnici DPS-a preuzeli su retoriku koju su nekada zastupali Slavko Perović i Liberalni savez, iako je upravo DPS tokom devedesetih godina pružao političku, materijalnu i drugu podršku Srbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

„DPS je politička organizacija koja je podržavala Srbe u Hrvatskoj, Srbe u BiH, nezavisno jesu li u njihovim redovima bili pripadnici bilo kog naroda, snabdijevala dobrovoljcima, novcem, dobijali nagrade“, rekao je Mandić.

On je ustvrdio da su funkcioneri DPS-a održavali neposredne kontakte sa Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, dok on, kako je naveo, nijednog od njih nije lično poznavao.

„Za razliku od Andrije Mandića, svi njihovi funkcioneri su bar jednom bili na ručku sa Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, koje ja nisam ni poznavao. Tada, sa ove vremenske distance, ni luk jeli ni luk mirisali“, kazao je predsjednik parlamenta.

Dodao je da današnji predstavnici DPS-a traže od njega da objašnjava odluke i postupke njihovih političkih prethodnika.

„Sad traže od Andrije Mandića da im pojasni grjehove njihovih očeva, lidera, stranke, i nije problem što oni to rade nego što im neko drugi pomaže u tome da im opere biografije i da ispostave račun Milanu Kneževiću, meni i novoosnovanoj stranci koja je najbrojnija i koja poziva na budućnost“, poručio je Mandić.

„Rat bi se završio 1994. da nije bilo DPS-a“

Mandić je iznio i tvrdnju da je DPS svojim djelovanjem produžio rat u Bosni i Hercegovini, podsjećajući na odnose tadašnjeg crnogorskog rukovodstva sa Republikom Srpskom.

„To je isti DPS što je slao gorivo kad je Milošević uveo sankcije na Drini. Rat bi se završio 1994. da nije bilo DPS-a. Ne bi bilo Srebrenice“, izjavio je Mandić.

Predsjednik parlamenta naglasio je da nije bio komandant niti učesnik u donošenju državnih odluka na početku ratova u bivšoj Jugoslaviji, za razliku od tadašnjeg rukovodstva DPS-a.

„DPS je bila jedna od ključnih stranaka koja je učestvovala u ratovima bivše Jugoslavije. To je 1991. Neko je donosio političke odluke. Svi vaši očevi, stričevi, bili su donosioci odluka, političari“, rekao je Mandić.

Poručio je da njegova politika podrazumijeva mir, pomirenje i budućnost, a ne neprestano otvaranje istorijskih sukoba.

„Ja pozivam na mir, pomirenje i budućnost. A ljudima koji žele da operu biografiju svoje stranke i koji žele da operu vlastite biografije sa evropskom retorikom, ja ne mogu pomoći“, zaključio je Mandić ovaj dio obraćanja.

Mandić: Nijedan Srbin nije ponosan na zločin u Srebrenici

Govoreći o ratnim stradanjima, Mandić je istakao da osuda zločina mora biti univerzalna i da se ne smiju zaboravljati ni žrtve komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

„Nemojte da mislite, Bošnjaci, da je bilo ko od Srba ponosan na zločin u Srebrenici“, poručio je Mandić.

Podsjetio je na masovna ubistva nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji, Crnoj Gori i drugim djelovima bivše Jugoslavije, navodeći da mnoge žrtve ni danas nijesu dobile dostojno obilježje niti potpunu istorijsku istinu.

Govorio je o stradanju pripadnika poraženih vojski i civila, masovnim grobnicama, Blajburgu i poslijeratnim likvidacijama u Beogradu i Crnoj Gori.

„Pune su jame u Crnoj Gori ljudima kojima su ruke vezane telefonskim žicama. Hrvatska i dan-danas plače za mladošću koja je pobijena u Blajburgu. U Beogradu 70.000 ljudi je bačeno po jamama. U Crnoj Gori se ni ne zna koliko je ljudi poubijano“, naveo je Mandić, iznoseći sopstvene ocjene i podatke o poslijeratnim stradanjima.

Posebno je pomenuo stradanja u Sloveniji, gdje, kako je rekao, svake godine odlazi kako bi odao počast ubijenima iz Crne Gore.

Ukazao je i na stradanje Albanaca u Baru 1945. godine.

„Šta mislite o albanskoj zajednici? Dvije hiljade sunarodnika je poubijano u Baru i bačeno u more, a o tome riječi nije progovoreno“, kazao je Mandić.

Naglasio je da se otvaranjem istorijskih pitanja mogu pronaći brojne nepravde počinjene nad različitim narodima, ali da nova generacija političara treba da gradi odnose zasnovane na pomirenju.

„Moja generacija prirodno i biološki odlazi sa političke scene. Dolazi mlađa generacija. Napravimo smjenu generacija bez vraćanja u teške teme koje će dodatno da nas podijele“, poručio je predsjednik Skupštine.

Pozvao je političke aktere da se usredsrijede na evropske integracije, zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja godine i poboljšanje životnog standarda.

Kao dio vizije budućnosti naveo je i veća primanja zaposlenih, pominjući iznose od 1.000, 1.250 i 1.400 eura za radnike različitih obrazovnih profila.

Knežević: Najstradalniji narod pokušavaju da proglase genocidnim

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević održao je opširno obraćanje u kojem je oštro kritikovao inicijatore Mandićeve smjene, optužujući ih da pokušavaju da evropske integracije uslove odricanjem Srba od sopstvene istorije, identiteta i sjećanja na stradanja.

Knežević je podsjetio na poznato predskazanje da će svi Srbi jednog dana stati pod jednu šljivu, ističući da je kroz istoriju srpskom narodu osporavano pravo da pamti sopstvene pobjede i poraze.

„Zato ja pitam da li idemo pod šljivu ili u Brisel? Ovako kako je planirala DPS i potpisnici inicijative, mi treba da stignemo bez sjećanja, jer je to najveći grijeh srpskog naroda u 21. vijeku“, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, Srbima se danas osporava i pravo na istorijsko pamćenje, od Kosovskog boja do ratova devedesetih godina.

„Prvo su nam zamjerali što smo se kroz vjekove branili od nasrtaja okupatora, onda su nam zamjerali što smo se sjećali pobjeda, a najviše su nam zamjerali što pamtimo poraze“, kazao je Knežević.

U svom govoru pomenuo je Njegoša, „Gorski vijenac“, Karađorđa i srpsku epsku tradiciju, ironično govoreći o pokušajima da se istorijske ličnosti i nacionalno nasljeđe predstave kroz optužbe za genocid.

„Dok god smo mi recitovali i ‘Boj na Mišaru’ i stihove iz ‘Gorskog vijenca’, ličili smo na narod i znali smo za koga ginemo“, naveo je Knežević.

On je ocijenio da se srpskom narodu pokušava nametnuti kolektivna krivica iako je, kako je istakao, pretrpio ogromna stradanja i progone.

Knežević: Nećemo se odreći onih koje smatramo herojima

Govoreći o generalu Ratku Mladiću, Knežević je poručio da neće prihvatiti političke zahtjeve da promijeni svoj odnos prema njegovoj ulozi u ratu u Bosni i Hercegovini.

„Danas ste odlučili da igrate na grobu generala Ratka Mladića i još tražite od nas da uđemo sa vama u to kolo i da ga predvodimo. Želja će vas biti, nećemo makar nikad ne gledali ni Brisela, ni vasione i ne znam koje planete“, izjavio je Knežević.

Posebno je govorio o srpskim žrtvama tokom Drugog svjetskog rata i ratova devedesetih godina, podsjećajući na Jasenovac, Jadovno, Korinske jame, stradanje Srba u Hrvatskoj 1995. godine, Bosni i Hercegovini i na Kosovu i Metohiji.

Knežević je upitao evropsku komesarku za proširenje Martu Kos da li je spremna da se suoči i sa porodicama srpskih žrtava koje su ubili pripadnici mudžahedinskih jedinica tokom rata u Bosni i Hercegovini.

„Koliko košta srpska glava u građanskom ratu u Jugoslaviji i evropskim integracijama? Da li će gospođa Kos moći da pogleda glavu Blagoja Blagojevića koju u rukama drži jedan mudžahedin protiv koga se borio general Mladić?“, upitao je Knežević.

Tokom izlaganja govorio je i o fotografijama odsječenih glava srpskih žrtava, insistirajući na tome da se njihovom stradanju mora posvetiti pažnja.

„Da li ovako izgledaju srpske glave i da li je srpska glava najjeftinija na ovoj globalnoj pijaci interesa i određivanja genocida?“, rekao je Knežević.

Poručio je da svaki zločinac ima ime i prezime i da za zločine ne može biti odgovoran čitav narod.

„Ratko Mladić je za većinu srpskog naroda heroj i tako će ostati vo vijek i vijekova“, izjavio je Knežević, iznoseći svoj politički stav.

Knežević je odbacio presude Haškog tribunala i poručio da se neće odreći ličnosti koje smatra braniocima srpskog naroda. U svom govoru iznio je i tvrdnje o državljanstvima pojedinih izvršilaca terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, dovodeći ih u vezu sa Bosnom i Hercegovinom.

„Mi svoju sudbu znamo, nećemo se odreći srpskih heroja“, naglasio je Knežević.

Posebnu pažnju izazvala je njegova poruka da glas protiv Mandićeve smjene predstavlja i podršku Mladiću, čime je otvoreno suprotstavio stav svoje stranke tumačenju opozicije.

„Svako ko bude glasao protiv smjene Mandića, glasa da je Mladić ratni heroj i da mu treba odati počast i poštovanje za sve što je uradio u odbrani srpskog naroda“, poručio je Knežević.

Obraćanje je završio riječima:

„Dok god bude mirisao srpski ruzmarin, neće biti te šljive pod koju ste planirali da nas stavite, a da se ne guramo ispod nje.“

Oštra polemika o Srebrenici, Kravicama i zločinima nad Srbima

Kneževićevo izlaganje izazvalo je reakciju poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić, koja je poručila da Ratko Mladić ne može biti predstavljan kao heroj ili mirotvorac.

„Nije lijepo da ga zovu ‘general’ i ‘heroj’ i da se predstavlja kao mirotvorac. Niti je bio mirotvorac niti je učestvovao u mirovnoj misiji u BiH. Učestvovao je u agresiji“, kazala je Strujić Harbić.

Ona je Mladića nazvala kukavicom, navodeći da se godinama skrivao uz pomoć tadašnjih srpskih vlasti.

Odgovarajući na njene navode, Knežević je podsjetio na ubistvo srpskog svata u Sarajevu, koje je označio kao početak građanskog rata u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o Srebrenici, kazao je da ne spori da su počinjeni zločini, ali da odbacuje njihovu kvalifikaciju kao genocida.

„Postoje elementi zločina koje ne sporim ni ja, sporim genocid i sporiću ga dok sam živ“, rekao je Knežević.

Takav stav je suprotan pravosnažnim presudama međunarodnih sudova kojima je genocid u Srebrenici utvrđen.

Knežević je istovremeno postavio pitanje zbog čega se u raspravama o Srebrenici, prema njegovom mišljenju, izostavljaju srpske žrtve u Kravicama i Bratuncu.

Pomenuo je Nasera Orića, stradanje srpske djece i zatočene civile, kao i činjenicu da je Rasim Delić sahranjen uz vojne počasti u Bosni i Hercegovini.

„Nikako da pomenete zločin u Kravicama, šta je radio u Bratuncu i Kravicama Naser Orić“, kazao je Knežević.

On je kritikovao i nekadašnje vlasti Srbije zbog izručenja Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića međunarodnom tribunalu, koristeći veoma oštre riječi na račun odgovornih za te odluke.

Knežević pozvao DPS da pokrene smjenu Spajića: Imaćete našu podršku

Jedan od politički najznačajnijih trenutaka sjednice dogodio se tokom polemike predsjednika DPS-a Danijela Živkovića i Milana Kneževića.

Živković je poručio da poslanici ne odlučuju samo o Mandićevom položaju već i o tome da li parlamentarna većina podržava evropske vrijednosti.

„Je li ova parlamentarna većina okrenuta ka evropskim vrijednostima ili ona danas zaustavlja proces evropskih integracija?“, upitao je predsjednik DPS-a.

Odgovarajući mu, Knežević je pozvao opoziciju da, ukoliko zaista smatra da vlast ugrožava evropski put Crne Gore, pokaže dosljednost i pokrene pitanje povjerenja premijeru Milojku Spajiću.

„Ako je parlamentarna većina ovako ogrezla u ćorsokacima balkanskih gudura, od vas kao lučonoše evropskih integracija očekujem da pokrenete i inicijativu za smjenu gospodina Spajića“, kazao je Knežević.

Dodao je da DPS više puta pokušava da smijeni Mandića, dok istovremeno izbjegava da pokrene pitanje odgovornosti predsjednika Vlade.

„Nije pošteno da Mandića četiri ili pet puta smjenjujete, dok Spajić presađuje kosu. Dakle, budite principijelni“, rekao je Knežević.

Zatim je iznio direktan politički poziv koji bi mogao da otvori novo pitanje odnosa unutar parlamentarne većine.

„Ukoliko Mandić ostane na funkciji predsjednika Skupštine, pokrenite inicijativu za smjenu Milojka Spajića. Imaćete našu podršku – ne zbog Ratka Mladića, nego zbog milion drugih stvari koje je Vlada Milojka Spajića uradila ili nije uradila na unutrašnjem ili na spoljašnjem planu“, poručio je Knežević.

DPS: Mandićevo saučešće povod za pokretanje smjene

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić, obrazlažući inicijativu za razrješenje, optužio je Mandića da svojim postupcima narušava ugled Skupštine Crne Gore i međunarodni položaj države.

Kao neposredan povod naveo je Mandićevu odluku da uputi saučešće porodici Ratka Mladića.

„Obavještenje o tome da je saučešće upućeno u lično ime ne može se odvojiti od činjenice da je Mandić predsjednik Skupštine. On je nosilac funkcije koja podrazumijeva institucionalnu odgovornost“, kazao je Nikolić.

Ocijenio je da izražavanje poštovanja prema osobi pravosnažno osuđenoj za ratne zločine nije spojivo sa funkcijom predsjednika Skupštine.

Govoreći o odnosu prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, Nikolić je ustvrdio da je Mandić svojim posljednjim postupkom prešao granicu političke odgovornosti.

„Uvjereni smo da način na koji Mandić u kontinuitetu obavlja funkciju nije spojiv sa političkom odgovornošću predsjednika zakonodavnog doma države koja treba da postane naredna članica Evropske unije“, rekao je Nikolić.

Mandića je nazvao licem prošlosti, tvrdeći da politika koju zastupa nije kompatibilna sa evropskom budućnošću Crne Gore.

Bošnjačka stranka podržala inicijativu za razrješenje

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović najavio je podršku inicijativi za Mandićevu smjenu, navodeći da predsjednik parlamenta mora voditi računa o osjećanjima svih građana Crne Gore.

„Predsjednik Skupštine je predsjednik Skupštine svih građana Crne Gore i treba voditi računa o svakom postupku“, kazao je Ćorović.

Podsjetio je na pravosnažne presude međunarodnih sudova i poručio da se pitanje zločina u Srebrenici ne smije koristiti za političko nadmetanje.

„Naš glas nije glas protiv jednog naroda, protiv srpske zajednice, nije glas za politički interes“, rekao je Ćorović.

Dodao je da Bošnjačka stranka želi saradnju svih naroda u Crnoj Gori, ali da takvi odnosi moraju počivati na međusobnom poštovanju i dostojanstvu žrtava.

„Negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločina nisu temelji na kojima se može bilo šta graditi. BS neće dozvoliti da se žrtve genocida koriste za političku trgovinu“, poručio je Ćorović.

Abazović: Danas se glasa o odnosu prema Ratku Mladiću

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kritikovao je način zakazivanja sjednice i ocijenio da se parlament našao u politički besmislenoj situaciji.

„Danas imamo dvije tačke dnevnog reda oko iste stvari. Ako mislite da je to neka taktika ili nešto, mi ćemo se izjasniti onako kako mislimo da je dobro za građane Crne Gore“, kazao je Abazović.

Istakao je da sa Mandićem nije imao ličnih problema, uprkos dugogodišnjim političkim razlikama.

„Ja sam sa Mandićem vodio političke bitke, lično i personalno nisam imao problema sa njim. Ne volim i ne podržavam njegovu politiku, ali sve što sam rekao za njega, ja iza toga stojim“, naveo je Abazović.

Prema njegovom tumačenju, suština glasanja nije samo izbor predsjednika parlamenta već odnos prema Mladiću i evropskim vrijednostima.

„Danas ne glasamo da li smo ili ne za Mandića, glasamo da li je Mladić heroj ili je ratni zločinac“, kazao je Abazović.

Dodao je da bi drugačije gledao na Mandićev ostanak na funkciji ukoliko bi predsjednik parlamenta javno prihvatio pravosnažnu sudsku kvalifikaciju Mladićevih zločina.

Abazović je kazao i da nije sporno samo slanje telegrama saučešća, već način na koji je Mandić kasnije objašnjavao svoju odluku.

„Ako ste poslali telegram, stanite iza svojih riječi, vi ste to pokušali da relativizujete, to sam vam zamjerio“, poručio je Abazović.

Mugoša optužio većinu za obesmišljavanje parlamenta

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ocijenio je da je način zakazivanja sjednice predstavljao izrugivanje parlamentarnoj demokratiji.

Posebno je kritikovao činjenicu da je sjednica zakazana u kratkom roku, a zatim i postupanje dijela parlamentarne većine.

„Da ste vi pristali da neko danas u 12 zakaže sjednicu za isti dan u dva sata, nešto je što ne postoji nigdje i klasično obesmišljavanje svega što postoji u parlamentu“, rekao je Mugoša.

Dodao je da odnos prema Mandiću predstavlja i političku odgovornost svih stranaka koje ga podržavaju.

„Najpoštenije bi bilo da rasteretite crnogorsku političku scenu vašeg lika i djela“, poručio je Mandiću.

Predsjednik Skupštine odgovorio mu je da će građani na narednim izborima odlučiti ko zaslužuje mjesto u parlamentu.

Mugoša je u nastavku rasprave poručio da će glasanje pokazati vrijednosni karakter parlamentarne većine.

„Ako imate situaciju da treba da nam djeca na ljude koji su osuđeni za genocid gledaju kao heroje, onda imamo problem sa našim društvom“, kazao je Mugoša.

Ocijenio je da dio poslanika većine dijeli Mandićeve stavove, ali ih javno ne iznosi, zbog čega je kritikovao njihovo odsustvo tokom dijela rasprave.

Pozvao je poslanike da glasaju prema sopstvenom uvjerenju, navodeći da će takve odluke dugoročno određivati njihov politički integritet.

Laković: Saučešće ste potpisali kao predsjednik Skupštine

Nezavisni poslanik Miodrag Laković ocijenio je da je Mandić tokom predsjedavanja parlamentom pokazivao određenu spremnost na dijalog između vlasti i opozicije.

Podsjetio je na njegovu ulogu u sporovima oko izbora i razrješenja sudija Ustavnog suda, kao i zakonodavnih rješenja koja se odnose na policiju i Agenciju za nacionalnu bezbjednost.

Ipak, kritikovao je postupanje parlamentarne većine tokom prethodnog pokušaja rasprave o Mandićevoj smjeni 24. septembra.

„Onda smo imali jednu taktiku koja je podrazumijevala uklanjanje kartica poslanicima parlamentarne većine, kako se neko ne bi drznuo da dođe na sjednicu i glasa onako kako među vama nije dogovoreno. Danas vidimo da to nije neophodno: kartice su tu, a poslanika nema“, rekao je Laković.

Govoreći o telegramu saučešća, kazao je da izražavanje saučešća pripada tradiciji, ali da njegovo objavljivanje na društvenim mrežama i potpisivanje funkcijom predsjednika Skupštine mijenja prirodu takvog čina.

„Problematično je što ste to saučešće potpisali kao predsjednik Skupštine, a kada ih tako potpišete, onda ih šaljete i u moje ime. Ja se protivim tome i to ću iskazati kroz svoje glasanje“, poručio je Laković.

Čapuni, Vuković Kuč i Vuksanović kritikovali Mandića

Poslanik Albanskog foruma Ilir Čapuni povukao je paralelu između odnosa državnih funkcionera prema pravosnažno osuđenim licima i političke odgovornosti za javno izražavanje saučešća.

Pomenuo je slučaj Veljka Belivuka i pitanje njegovog ulaska u Crnu Goru, navodeći da bi javnost bila zgrožena kada bi najviši državni funkcioneri upućivali telegrame osuđenim pripadnicima kriminalnih grupa.

„Danas, međutim, raspravljamo o tome da li je prihvatljivo da predsjednik Skupštine Crne Gore u svoje ime i u ime svoje partije uputi saučešće sinu Ratka Mladića“, rekao je Čapuni, podsjećajući na presudu Haškog tribunala.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kritikovala je poslanike Pokreta Evropa sad i Demokrata zbog napuštanja skupštinske sale tokom rasprave.

„Pobjegoše od rasprave da bi bruku sačuvali na čelu države“, poručila je ona.

Dodala je da se evropske vrijednosti ne mogu zastupati uz ćutanje o pitanju koje je opozicija otvorila.

„Ne može se Evropi pružiti ruka, a Mladićeva slava braniti ćutanjem iz ovih poslaničkih klupa“, kazala je Vuković Kuč.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović poručio je da Mandiću priznaje određene lične i institucionalne postupke, ali da politički ostaje protiv njegovog predsjedavanja parlamentom.

Podsjetio je da je, zahvaljujući Mandićevoj odluci, prisustvovao sahrani pape Franja.

„To ostaje u ljudskom domenu. Ali, zbog vašeg političkog djelovanja, danas ću opet glasati za vašu smjenu“, rekao je Vuksanović.

Parlamentarna većina sačuvala Mandića na funkciji

Sjednica je počela utvrđivanjem dnevnog reda, na kojem su se našla dva predloga za razrješenje predsjednika Skupštine, od kojih je jedan podnijelo 35 poslanika, a drugi deset poslanika.

Pored pitanja Mandićeve smjene, predloženo je razmatranje propisa o oporezivanju imovinske koristi, izmjenama i dopunama Zakona o strancima, spomen-obilježjima i sportu.

Nakon usvajanja dnevnog reda, poslanici dijela parlamentarne većine napustili su salu, što je izazvalo dodatne kritike opozicionih predstavnika.

Uprkos oštroj raspravi i zahtjevima za razrješenje, završno glasanje pokazalo je da Mandić i dalje ima podršku dovoljnog broja poslanika da ostane na čelu Skupštine.

Za njegovu smjenu glasalo je 37 poslanika, protiv je bio 41, dok su dva glasačka listića bila nevažeća.

Time je još jedan pokušaj opozicije da smijeni Andriju Mandića završen bez uspjeha, dok je poziv Milana Kneževića da DPS pokrene inicijativu za razrješenje premijera Milojka Spajića otvorio novo političko pitanje – da li će se sukob oko predsjednika parlamenta prenijeti i na opstanak Vlade Crne Gore.