Knežević otkrio ko će iz Crne Gore glasati za Vučića: Pola Glavnog odbora PES-a je u biračkom spisku Srbije

PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je tokom rasprave u Skupštini Crne Gore da će lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” pobijediti na parlamentarnim izborima 25. oktobra sa najmanje pola miliona glasova razlike, ističući da će, prema njegovim saznanjima, podršku Vučiću pružiti i dio rukovodstva vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES).

Knežević je ovu poruku uputio poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću, koji je tokom parlamentarne polemike pomenuo predstojeće izbore u Srbiji.

„Aleksandar Vučić će pobijediti na izborima sa najmanje 500.000 glasova razlike. Pola članova Glavnog odbora Pokreta Evropa sad nalazi se u biračkom spisku u Srbiji i glasaće za njega. Biće iz keca u kec, jer vuk je vuk, a zec je zec”, poručio je Knežević.

Lider DNP-a naveo je da ne želi da otkriva imena funkcionera PES-a koji će, kako tvrdi, podržati Vučića, dodajući da su mu u Beogradu prilazili njihovi roditelji.

Čarapić pomenuo izbore u Srbiji, Knežević odgovorio prognozom pobjede

Polemika je započela tokom rasprave o izmjenama Zakona o sportu, koje je predložio poslanički klub Pokreta Evropa sad, a nastavljena je pitanjima odnosa Crne Gore prema Hrvatskoj, evropskih integracija i političkih dešavanja u Srbiji.

Čarapić je poručio da poslanicima DNP-a treba omogućiti što više prostora za govor u parlamentu do 25. oktobra, kako bi građani mogli da čuju njihove političke stavove.

„Naš cilj je da vam damo što više prostora u Skupštini Crne Gore da govorite do 25. oktobra, kako bi ljudi mogli dobro da znaju koji su vaši stavovi i kako razmišljate”, rekao je Čarapić.

On je ocijenio da je pitanje odnosa sa Hrvatskom opterećeno nasljeđem devedesetih godina, naglašavajući da sadašnja parlamentarna većina nije odgovorna za tadašnje događaje.

„Pokret Evropa sad nije uradio ništa, niti je ova parlamentarna većina uradila bilo šta da izazove ili naruši dobrosusjedske odnose koje smo imali sa nekom državom”, naveo je Čarapić.

Knežević: Hrvatska je podigla spomenik ubici našeg ambasadora, a mi mijenjamo ime bazena

Odgovarajući Čarapiću, Knežević je otvorio pitanje izmjena Zakona o sportu i promjene imena kotorskog bazena koji nosi ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića.

On je zatražio objašnjenje zbog čega se o tom pitanju odlučivalo po hitnom postupku i zašto se promjena naziva sportskog objekta povezuje sa evropskim integracijama.

„Nisam shvatio da je donošenje Zakona o sportu bez rasprave, u 12 sati po ponoći, uslov da uđemo u Evropsku uniju. To nisam shvatio. Samo mi to objasnite”, rekao je Knežević.

Potom je podsjetio na slučaj Mira Barešića, pripadnika hrvatske ustaške emigracije koji je 1971. godine učestvovao u ubistvu jugoslovenskog ambasadora Vladimira Rolovića u Stokholmu.

„Znate li ko je bio Miro Barešić? Ne znate? Evo da vam kažem. Bio je pripadnik ustaške emigracije koji je ubio čuvenog narodnog heroja, našeg Crnogorca, ambasadora Rolovića iz Crmnice, u Švedskoj”, rekao je Knežević.

On je podsjetio da je Barešiću podignut spomenik u Hrvatskoj i da je tadašnja crnogorska vlada, predvođena Milom Đukanovićem i Duškom Markovićem, 2016. godine uputila protestnu notu Zagrebu.

„Onda su ta vaša braća Hrvati, dobri susjedi, njemu podigli spomenik između Zadra i Šibenika. A onda je Milo Đukanović, kakav god da je, sa Duškom Markovićem 2016. godine uputio protestnu notu Hrvatima, da im kažu da vrijeđa uspomenu svakog Crnogorca, Srbina i građanina Crne Gore to što su uradili. Mislite li da su Hrvati odgovorili? Naravno da nisu”, naglasio je lider DNP-a.

Knežević je zatim uporedio taj slučaj sa odlukom o promjeni imena bazena u Kotoru, ocijenivši da se prema sportisti koji je zadužio crnogorski i jugoslovenski sport postupa nepravedno.

„A mi mijenjamo ime bazena, nazvanog po proslavljenom vaterpolisti i čovjeku koji je zadužio crnogorski i jugoslovenski sport. Čovjeku za kojeg sam uvjeren da mrava nije zgazio u svom životu”, poručio je Knežević.

On je istakao da takve odluke ne mogu biti predstavljene kao neophodan dio evropskog puta Crne Gore.

„Zašto preuzimate račune Mila Đukanovića?”

Osvrćući se na Čarapićevu tvrdnju da sadašnja vlast nema odgovornost za događaje iz devedesetih godina, Knežević je postavio pitanje zbog čega aktuelna parlamentarna većina prihvata političke obaveze koje su, prema njegovim riječima, nastale za vrijeme vladavine Mila Đukanovića.

„Ja se slažem da nemate odgovornost za devedesete. Ali zašto onda preuzimate račune koje je pravio Milo Đukanović i svi ostali? Zašto vi preuzimate te račune? Ko je ovlastio i mene i vas da preuzimamo odgovornost za nešto što nismo uradili?”, upitao je Knežević.

On je zatim Čarapiću uputio niz pitanja o ličnoj i porodičnoj odgovornosti za događaje tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

„Jeste li vi bili na ratištu? Je li bilo ko vaš bio na ratištu? Jeste li vi nešto ukrali? Je li vaš otac ukrao neki frižider, traktor? Je li nekoga ubio? Vjerujem da nije”, rekao je Knežević.

Lider DNP-a potom je podsjetio na političku retoriku Mila Đukanovića iz vremena raspada Jugoslavije.

„Za koga vi preuzimate odgovornost? Za mene? Ne, za Đukanovića. Jer je Đukanović pozivao da se ide i da se brani Jugoslavija od povampirenih ustaških hordi koje treba da nasrnu na Herceg Novi”, poručio je Knežević.

DNP neće podržati ustavne promjene bez razgovora o srpskom jeziku

Govoreći o evropskim integracijama, predsjednik DNP-a odbacio je tvrdnje da njegova stranka opstruiše pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

On je naveo da su poslanici DNP-a podržavali evropske zakone i obezbjeđivali kvorum za rad parlamenta čak i kada njegova stranka nije bila dio vlasti.

Istovremeno je poručio da DNP neće glasati za predložene ustavne promjene dok se ne otvori suštinski dijalog o statusu srpskog jezika u Crnoj Gori.

„Nećemo glasati za ustavne promjene, isključivo zato što nema srpskog jezika i što niste bili spremni na dijalog o srpskom jeziku, a glasaćemo za članove Sudskog savjeta”, naglasio je Knežević.

On je iznio i podatke o dosadašnjem glasanju poslanika DNP-a, tvrdeći da je njihova podrška evropskim propisima bila značajna.

„Kada se uporedi koliko smo mi glasali, a koliko ovi koje molite čitav dan, vidi se da smo mi glasali 56 odsto. Svaki put kada niste imali kvorum, Demokratska narodna partija obezbjeđivala vam je kvorum, i onda kada nismo bili na vlasti, jer smo željeli da se glasaju evropski zakoni, ali i da sačuvamo suverenost države”, istakao je Knežević.

„Nismo za Evropsku uniju u kojoj ćemo Hrvate pitati za sve”

Na kraju polemike, Knežević je poručio da njegova stranka ostaje opredijeljena za evropske integracije, ali da taj proces ne smije podrazumijevati prihvatanje svakog zahtjeva koji dolazi iz Zagreba.

On je naglasio da podrška članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ne znači odricanje od pitanja srpskog jezika, istorijskog pamćenja i državnog suvereniteta.

„Niko nam ne može reći da nismo za evropski put. Ali nismo za evropski put na kojem treba da pitamo Hrvate za sve što se dešava u ovoj državi i da im sve damo kako bismo mogli da uđemo u Evropsku uniju”, zaključio je Knežević.