PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević održao je juče upečatljiv govor tokom parlamentarne rasprave o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, poručivši da srpski narod neće prihvatiti da mu se u ime evropskih integracija nameće odricanje od sopstvene istorije i nacionalnih simbola.

Knežević je obraćanje započeo podsjećanjem na staro proročanstvo prema kojem će se svi Srbi, gdje god živjeli, na kraju jednog vijeka okupiti ispod jedne šljive, i to tako da se ne guraju.

„Imam osjećaj da neki od nas i te kako trče da što prije zauzmu mjesto ispod te šljive, kako im ne bi bilo tijesno kada dođe taj sudnji dan koji su nam prognozirali kao nestanak našeg naroda“, rekao je Knežević.

U tom kontekstu postavio je pitanje koje je postalo jedna od centralnih poruka njegovog govora.

„Zato i želim da pitam danas: Idemo li mi pod ovu šljivu ili idemo u Brisel? Jer, gdje god stigli, ovako kako je planirala Demokratska partija socijalista i potpisnici ove inicijative, mi treba da stignemo bez sjećanja, jer je to najveći grijeh srpskoga naroda u 21. vijeku.“

„Srbima nisu oprostili ni što pamte Kosovski boj“

Govoreći o istorijskom pamćenju srpskog naroda, Knežević je ocijenio da se Srbima vjekovima zamjeralo najprije što su se branili od okupatora, zatim što su slavili pobjede, a naročito što nisu zaboravljali sopstvene poraze.

„Do dana današnjeg nama, Srbima, gdje god živjeli – u Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Srbiji, širom Evrope i svijeta – nisu oprostili što se sjećamo Kosovskog boja. Da smo tada prestali da pamtimo Kosovski boj, vjerovatno ne bi ni bilo ove današnje rasprave o generalu Ratku Mladiću, jer ne bismo imali čega da se sjećamo, niti bismo imali šta da branimo“, poručio je Knežević.

Nastavio je ironičnim osvrtom na pokušaje da se pojedine ličnosti srpske istorije i kulture predstave isključivo kroz savremene političke optužbe.

Pomenuo je Filipa Višnjića, Vuka Stefanovića Karadžića, Petra Drugog Petrovića Njegoša i Karađorđa, upotrebljavajući pridjev „genocidni“ kao ironičnu kvalifikaciju kojom je kritikovao takav odnos prema srpskoj prošlosti.

„I onda se, kao za inat, pojavi i genocidni Njegoš da napiše genocidni 'Gorski vijenac' i posveti ga genocidnom Karađorđu, koji je podigao ustanak protiv turskog zuluma i okupatora“, rekao je Knežević.

Osvrnuo se i na srpsku epsku tradiciju, navodeći da Srbi u Crnoj Gori u 19. vijeku nisu imali klavire, već gusle uz koje se, kako je istakao, prenosilo sjećanje na borbu za slobodu.

Od Vučjeg dola i Mojkovca do Jasenovca i Jadovna

Knežević je zatim podsjetio na brojne bitke iz srpske istorije, od Vučjeg dola i Fundine, preko Bregalnice i Skadra, do Mojkovca i Kajmakčalana, naglašavajući da je upravo istorijsko pamćenje srpskom narodu davalo svijest o pripadnosti i razlozima za borbu.

„Dok god smo mi recitovali i 'Boj na Mišaru' i stihove iz 'Gorskog vijenca', ličili smo na narod i znali smo za šta i za koga ginemo“, naglasio je on.

Govoreći o stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, pomenuo je Jasenovac, Jadovno, Koričke jame i Kozaru, kao i Vukašina iz Klepaca i Ljubana Jednaka, čije su sudbine ostale upamćene kao svjedočanstva stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Podsjetio je i na srpsku djecu ubijenu na Petrovačkoj cesti tokom rata u Hrvatskoj 1995. godine.

Knežević je ocijenio da se danas, umjesto priznavanja istorijskih stradanja Srba, srpskom narodu nameće kolektivna odgovornost za zločine počinjene tokom ratova devedesetih godina.

„I danas najstradalniji narod na Balkanu u 21. vijeku pokušavate proglasiti genocidnim i još želite da ćutimo i da se posipamo pepelom genocida ili čak da skočimo u tu genocidnu vatru koju ste nam zagrijali“, rekao je Knežević.

„Odlučili ste da igrate na grobu generala Mladića, a tražite da i mi uđemo u to kolo“

Jedan od najoštrijih djelova Kneževićevog obraćanja odnosio se na generala Ratka Mladića i zahtjeve za smjenu Andrije Mandića.

„Danas ste odlučili da igrate na grobu generala Ratka Mladića i još tražite od nas da uđemo s vama u to kolo i da ga predvodimo. E, želja će vas biti! E, nećemo, makar nikad ne gledali ni Brisela, ni vasione, ni ne znam koje planete ili kog nebeskog tijela“, poručio je Knežević.

On je naveo da neće prihvatiti odricanje od ljudi koje smatra braniocima srpskog naroda, povezujući svoje viđenje rata u Bosni i Hercegovini sa istorijskim sjećanjem na stradanja u Drugom svjetskom ratu.

„Nismo spremni da pljunemo na naše heroje koji su branili srpski narod da im se ne ponovi ni Jasenovac, ni Jadovno, ni Koričke jame, i da im se ne ponovi ono što se desilo u Hrvatskoj '95, što se desilo na Kosovu i Metohiji, što se desilo u Bosni i Hercegovini“, rekao je Knežević.

U nastavku je upitao kako se, prema njegovom mišljenju, srpskom narodu može pripisivati kolektivna krivica, imajući u vidu protjerivanja i stradanja Srba na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Pitanja Marti Kos: Koliko košta srpska glava u evropskim integracijama?

Poseban dio govora Knežević je posvetio evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, osvrćući se na njene izjave o majkama Srebrenice.

Pokazujući fotografije za koje je naveo da prikazuju srpske žrtve pripadnika mudžahedinskih jedinica u ratu u Bosni i Hercegovini, upitao je da li evropski zvaničnici pokazuju jednaku osjetljivost prema stradanju svih naroda.

„Želio bih da pitam gospođu Martu Kos, koja je saopštila kako će pogledati u oči majke Srebrenice, kako može pogledati u oči porodice ovih ljudi kojima su mudžahedini otkidali glave?“, upitao je Knežević.

Potom je izgovorio jedno od najupečatljivijih pitanja svog obraćanja:

„Koliko košta srpska glava u građanskom ratu u Jugoslaviji i u evropskim integracijama?“

Knežević je pomenuo i Blagoja Blagojevića, za koga je naveo da je jedna od žrtava zločina pripadnika mudžahedinskih formacija.

„Da li će gospođa Kos moći da pogleda i ovu glavu Blagoja Blagojevića koju u rukama drži jedan mudžahedin? Da li ćete, gospođo Kos, poći do porodice Blagoja Blagojevića i reći: 'Izvinite, nismo znali da su mu otkinuli glavu'?“, upitao je on.

Nastavio je nizom pitanja o odnosu međunarodne zajednice prema srpskim žrtvama.

„Da li ovako izgledaju srpske glave i da li je srpska glava najjeftinija na ovoj globalnoj pijaci interesa i određivanja genocida? Da li ćete, gospođo Kos, poći da vidite porodice ovih strijeljanih Srba?“, rekao je Knežević.

Tvrdio je da su zločine nad Srbima počinili i strani islamski borci koji su djelovali na strani Armije Bosne i Hercegovine.

„Od ovakvih je Ratko Mladić branio i srpski narod i Republiku Srpsku“, izjavio je predsjednik DNP-a.

„Svaki zločinac ima ime i prezime“

Knežević je zatim poručio da osuđuje zločine bez obzira na nacionalnost počinilaca i da je spreman da se izvini porodicama žrtava ukoliko mu budu predočeni zločini na koje je ukazivao tokom obraćanja.

„Pozivam vas da mi pokažete ijedan jedini primjer gdje je jedan srpski vojnik otkinuo nekome glavu u Drugom svjetskom ratu, gdje je nekome otkinuo glavu za vrijeme građanskog rata, i ja ću prvi da odem da kleknem i da se izvinim tim porodicama za ono što su uradili srpski vojnici, jer svaki zločinac ima ime i prezime“, poručio je Knežević.

Govoreći o prisustvu stranih islamskih boraca u Bosni i Hercegovini, iznio je ocjenu da su pojedine formacije predstavljale preteču kasnijih terorističkih organizacija Al Kaide i Islamske države.

Osvrnuo se i na terorističke napade u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra 2001. godine, iznoseći tvrdnje o bosanskohercegovačkim pasošima napadača i okolnostima njihovog izdavanja.

„Možete donijeti hiljadu rezolucija, mi svoje istorije nećemo da se odreknemo“

Predsjednik DNP-a iznio je i oštre kritike na račun Haškog tribunala, čije je presude okarakterisao kao nepravedne prema srpskom narodu.

„Možete vi ovdje donositi hiljadu rezolucija, hiljadu inicijativa i može Haški tribunal na još hiljadu četiristo godina osuditi srpske generale i srpske predsjednike, mi znamo šta je istina i ne priznajemo odluke Haškog tribunala“, poručio je Knežević.

General Ratko Mladić je, inače, pravosnažnom presudom međunarodnog suda osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Knežević je u svom obraćanju osporio presude Tribunala i ponovio stav da Mladić za veliki dio srpskog naroda ostaje simbol odbrane Republike Srpske.

„General Ratko Mladić im se hrabro suprotstavio braneći Republiku Srpsku i braneći srpski narod, i on je za većinu srpskoga naroda heroj i tako će ostati u vijek i vjekova“, rekao je Knežević.

„Ko glasa protiv smjene Mandića, glasa da je Mladić heroj“

U završnici obraćanja Knežević se neposredno osvrnuo na inicijativu za razrješenje Andrije Mandića, pretvorivši pitanje ostanka predsjednika parlamenta na funkciji u pitanje odnosa prema generalu Mladiću.

Polemišući sa stavovima Dritana Abazovića, iznio je sopstveno tumačenje značaja predstojećeg glasanja.

„Za razliku od gospodina Abazovića, ja znam da svi koji danas budu glasali protiv smjene Andrije Mandića, glasaju da je Ratko Mladić ratni heroj i da mu treba odati počast i poštovanje za sve što je uradio u odbrani srpskoga naroda“, poručio je Knežević.

Obraćanje je završio podsjećanjem na stihove pjesama posvećenih generalu Mladiću i srpskom narodu, ponovo se vraćajući na simboliku šljive sa početka govora.

„Ili, što bi već rekle one čuvene pjesme: 'Generale, nek je tvojoj majci hvala što junaka rodila je da se srpstvu vrati slava' i 'Stavi ruzmarin ispod jastuka nek nam miriše', jer dok god bude mirisao srpski ruzmarin, neće biti te šljive pod koju ste planirali da nas stavite, a da se ne guramo ispod nje“, zaključio je Knežević.

Poslije višečasovne rasprave, Skupština Crne Gore odbila je inicijativu za razrješenje Andrije Mandića. Protiv njegove smjene glasao je 41 poslanik, dok je 37 podržalo razrješenje, čime je Mandić ostao na čelu crnogorskog parlamenta.

Milan Knežević u crnogorskom parlamentu