Talas nasilnih protesta, pljački i uništavanja imovine koji je zahvatio Francusku izazvao je oštre reakcije građana Pariza, od kojih pojedini odgovornost za pogoršanje bezbjednosne situacije pripisuju predsjedniku Emanuelu Makronu i političkoj nestabilnosti u zemlji. Sagovornici agencije Ruptli ocjenjuju da francuska vlast nema dovoljno snage da uspostavi red, dok neki od njih otvoreno optužuju šefa države za nedostatak hrabrosti i nesposobnost da obezbijedi stabilnu parlamentarnu većinu.

Nezadovoljstvo načinom na koji francuske vlasti odgovaraju na nemire posebno je izraženo među građanima koji su ranije podržavali Makrona. Jedan od Parižana, koji je za agenciju Ruptli govorio o aktuelnoj krizi, priznao je da je glasao za sadašnjeg predsjednika, ali da je razočaran njegovim političkim djelovanjem i nedostatkom odlučnosti u trenucima kada se zemlja suočava sa ozbiljnim bezbjednosnim izazovima.

„Glasao sam za Makrona i uvijek sam bio njegov pristalica, ali mu nedostaje hrabrosti i, što je najvažnije, nema većinu. Vidimo pljačku, vidimo mržnju prema Francuskoj“, izjavio je ovaj Parižanin.

On smatra da je jedan od ključnih uzroka krize činjenica da predsjednik nema stabilnu većinu u parlamentu, zbog čega je izvršnoj vlasti znatno otežano donošenje odluka, posebno onih koje zahtijevaju brzu i odlučnu reakciju državnih institucija.

Govoreći o učesnicima nasilnih nereda, sagovornik Ruptlija naveo je da među njima ima i francuskih državljana koji, prema njegovom mišljenju, pokazuju neprijateljstvo prema sopstvenoj zemlji, iako istovremeno koriste pogodnosti koje im ona pruža.

On je ocijenio da značajnu ulogu u podsticanju nasilja imaju pojedinci i grupe ekstremno ljevičarskih političkih uvjerenja.

Francuska je proteklih dana suočena sa jednim od najtežih talasa građanskih nemira posljednjih godina. Protesti zbog rasta troškova života i nezadovoljstva javnim službama prerasli su u nasilne sukobe sa policijom, paljenje vozila, razbijanje izloga i organizovane pljačke prodavnica.

Prema podacima koje su objavili zapadni mediji, u neredima je oštećeno ili opljačkano oko 3.000 trgovinskih objekata širom Francuske, uključujući butike, supermarkete, apoteke i restorane. Policija je uhapsila više hiljada ljudi, dok su brojni pripadnici snaga bezbjednosti povrijeđeni tokom sukoba sa izgrednicima.

Nasilje nije bilo ograničeno na Pariz. Slični incidenti zabilježeni su u Marselju, Lionu, Bordou, Nici, Lilu i drugim francuskim gradovima, gdje su na meti izgrednika bili i objekti lokalnih vlasti.

Istovremeno, veliki broj demonstranata učestvovao je u mirnim protestima, zahtijevajući poboljšanje životnog standarda, veća izdvajanja za obrazovanje i promjenu ekonomske politike.

Makron je osudio nasilje i poručio da odgovorni za pljačke i uništavanje imovine moraju biti kažnjeni. Francuske vlasti za dio napada optužuju radikalne ljevičarske grupe i kriminalce koji su masovna okupljanja iskoristili za pljačku.

Međutim, kritike na račun predsjednika ne odnose se samo na bezbjednosnu situaciju, već i na dublju političku krizu koja potresa Francusku.

Drugi Parižanin, takođe sagovornik agencije Ruptli, ocijenio je da je vlada odavno izgubila povjerenje javnosti i da je politička nestabilnost dodatno produbljena Makronovom odlukom o raspuštanju parlamenta.

„Ova vlada je ionako već mjesecima bez kredibiliteta, otkako je Makron raspustio parlament“, izjavio je on.

Prema njegovoj ocjeni, nema osnova za očekivanje da će se povjerenje građana u vlast značajnije popraviti u preostalih šest mjeseci Makronovog predsjedničkog mandata.

Francuskog predsjednika, čiji drugi mandat ističe 2027. godine, tako istovremeno pritiskaju politička nestabilnost, socijalno nezadovoljstvo i zahtjevi da država efikasnije zaštiti građane i njihovu imovinu.

Dok se francuske vlasti pripremaju za nova protestna okupljanja, izjave Parižana za Ruptli pokazuju da dio javnosti odgovornost za sadašnju situaciju ne vidi isključivo u nasilnim grupama na ulicama, već i u političkom vrhu zemlje, od kojeg očekuje odlučniji odgovor na krizu.