Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je upravne postupke protiv pet bivših i sadašnjih poslanika zbog sumnje da nijesu prijavili uvećanje lične imovine u zakonom predviđenom roku. Među njima su Ilir Čapuni (Albanska alijansa), Jevto Eraković i Mihailo Anđušić (DPS), Milan Knežević (DNP) i doskorašnji poslanik Filip Adžić (URA).

Iako su njihova imovinska stanja uvećana tokom 2023. godine, o čemu svjedoče podaci iz redovnih izvještaja za 2024, nijedan od njih nije ASK-u dostavio vanredni izveštaj u roku od 30 dana, što je obaveza ukoliko se imovina uveća za više od 10.000 evra – kako je propisano Zakonom o sprečavanju korupcije.

Kriptovalute, nasljedstva, vozila i nekretnine


Ilir Čapuni je u novom izvještaju naveo da poseduje kriptovalute – etereum i bitkoin – koje nijesu bile prijavljene godinu ranije, a nije naveo njihovu vrijednost ni način sticanja. Takođe, prijavio je da je njegova supruga prošle godine gradnjom stekla vikendicu površine 35 m².

Filip Adžić je u prethodnoj godini naslijedio brojne nepokretnosti: više pašnjaka, livada, šuma, pomoćnih objekata i kuću, dok je u novom izvještaju prijavio još tri stana od po 133 m², objekat u izgradnji od 164 m², kuću od 30 m², vozilo „Citroën C4“ i četvrtinu dvorišta od 84 m².

Poslanik DNP-a Milan Knežević prijavio je nasljedstvo koje uključuje više parcela livada, vinograda, voćnjaka i šuma, ukupne površine od nekoliko hiljada metara kvadratnih.

Jevto Eraković, poslanik DPS-a, u prošlogodišnjem izvještaju je naveo da je naslijedio 38% različitog zemljišta i jedne kuće, ukupne površine preko milion kvadrata.

Njegov partijski kolega Mihailo Anđušić prijavio je da je njegova supruga kupila vozilo marke „Hjundai“ posredstvom zajma, ali nije dostavljen vanredni izveštaj koji bi pojasnio vrednost ili uslove kupovine.

ASK: Postupci su u toku


Upitana da li su pomenuti funkcioneri bili u obavezi da prijave uvećanje imovine i da li su sprovedene kontrole, ASK je za list „Dan“ potvrdila da je u svim slučajevima pokrenula upravne postupke.

– Agencija je u svim navedenim slučajevima pokrenula upravne postupke. S obzirom na to da su postupci još u fazi sprovođenja, informacije o njima trenutno nijesu dostupne javnosti. Nakon njihovog okončanja, Agencija će blagovremeno informisati javnost o konačnim ishodima – naveli su iz ASK-a.

Pitanje o načinu sticanja kriptovaluta koje je prijavio Ilir Čapuni, među kojima je i bitkoin čija tržišna vrijednost dostiže desetine hiljada dolara po jedinici, ostalo je bez konkretnog odgovora, uz obrazloženje da su podaci predmet postupka.

Iako su još uvijek bez pravosnažnih epiloga, ovi slučajevi ponovo otvaraju pitanje transparentnosti imovine javnih funkcionera i nadzorne uloge koju institucije poput ASK-a treba da imaju u borbi protiv potencijalne korupcije u vrhu vlasti.