Ni više od mjesec dana nakon što su Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Demokratski front (DF) podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi Ustavni sud nije održao sjednicu i raspravljao o ovoj temi, a nije ni obavijestio javnost o zakazivanju sjednice na kojoj će se raspravljati o ovoj inicijativi.

Pravni eksperti, ali i političari tvrde da je način na koji je sprovedeno odlaganje izbora koji su, umjesto u junu, zakazani za oktobar, u suprotnosti sa pravnim poretkom, što je proizvelo ozbiljnu pravnu konfuziju u nekoliko oblasti našeg pravnog sistema i narušilo demokratski poredak i pravila. Takođe, ovo dovodi u pitanje to hoće li se izbori odlagati kada god to odgovara političkim partijama.


– Ustavnom sudu Crne Gore podnijete su dvije inicijative za pokretanje postupka i jedan predlog za ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnoj samoupravi u maju i junu 2022. godine. Predmeti su spojeni radi vođenja jedinstvenog postupka. Ustavni sud Crne Gore je na šestoj sjednici od 20. maja 2022. godine donio odluku o prioritetnom razmatranju ovog predmeta – saopšteno je "Danu" iz Ustavnog suda.


Dodaju da je predmet u radu i u toku je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja od Skupštine i Vlade Crne Gore, odnosno odgovori na navode sadržane u inicijativama i predlogu.

Šta je sporno...


U predlogu koji je Ustavnom sudu podnio DF navodi se da bi se ostankom na snazi Zakona o lokalnoj samoupravi stvorio opasan i protivustavan presedan po kojem bi se proizvoljno mogao mijenjati izborni sistem odlukama Skupštine, i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.

– Tako bi se na primjer moglo dogoditi da zakonodavac u septembru odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ovaj predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu – saopštili su iz DF-a.

U inicijativi DF-a navodi se da je sporno i što izmjene zakona nisu usvojene dvotrećinskom većinom, kako to Ustav nalaže, nego prostom. Podsjećaju i da su izmjene o odlaganju izbora inkorporirane u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, „čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema, i to u dijelu termina održavanja izbora“.

U inicijativi CDT-a navodi se da izmjene zakona nisu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, a naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, koji predstavlja zakon više pravne snage.

https://aloonline.me/vijesti/dogodilo-dnasnji-dan-26-jun/



Takođe, postoje mišljenja da će se izbori u 14 opština koji su zakazani za kraj oktobra ove godine pomjeriti za april sledeće godine. Međutim, predsjednik države Milo Đukanović naveo je nedavno da ne vidi nijedan razlog da više može doći do korekcije termina lokalnih izbora.

– Što se mene tiče, oni će biti održani 23. oktobra – dodao je Đukanović.

Đukanović je prvobitno u dva navrata odbio da potpiše izmjena zakona kojim su se odlagali izbori, navodeći da su neustavne. S obzirom da ga Ustav obavezuje da nakon drugog usvajanja zakona mora da ga potpiše, on je proglasio posljednje izmjene koje izbore u 14 opština odlažu za 23. oktobar.

I predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da nema informaciju da će izbori biti odloženi za proljeće.

– Svi se pripremaju za izbore u oktobru. Pogledajte retoriku partija. To vam govori da izbori nisu daleko – istakao je Abazović.

Advokat Veselin Radulović kazao je za "Dan" da nezakazivanje sjednice Ustavnog suda na kojoj bi se odlučilo o ustavnosti izmjena ovog zakona svakako zabrinjava, ali nije neočekivano.

– Ovo imajući u vidu dosadašnju praksu i rokove u kojima je taj sud odlučivao, ali i u odnosu na činjenicu da je taj sud duže vrijeme na ivici funkcionalnosti. Nažalost, sve to doprinosi nastavku višegodišnje prakse po kojoj političke partije ostvaruju svoje političke interese ne mareći mnogo za Ustav i pravni poredak. Dodatno, njihova neodgovornost može dovesti i do toga da Ustavni sud uskoro i neće imati kvorum za odlučivanje, a onda je upitno uopšte održavanje izbora jer ne bi postojala zaštita biračkog prava – rekao Radulović.