Predsjednik Srpske lige Aleksandar Đurđev najoštrije je osudio, kako je naveo, najnovije medijske napade na Srpsku pravoslavnu crkvu i patrijarha Porfirija u Crnoj Gori, ocjenjujući da se iz jednog pravnog i poreskog pitanja pokušava izgraditi politička konstrukcija čiji je cilj narušavanje ugleda SPC i njenog poglavara.

Đurđev je, u reagovanju koje prenosi „Juronjuz Srbija“, ocijenio da je „krajnje licemjerno“ da se u Crnoj Gori, koja je, prema njegovim riječima, decenijama bila opterećena aferama, švercom, organizovanim kriminalom, korupcijom, djelovanjem kriminalnih klanova i nerasvijetljenim ubistvima, danas SPC i patrijarh Porfirije stavljaju u središte medijskih optužbi.

„Crna Gora je od devedesetih godina do danas u međunarodnoj javnosti godinama bila povezivana sa švercom cigareta i narkotika, organizovanim kriminalom, kriminalnim klanovima, korupcionaškim aferama i nerasvijetljenim ubistvima, a sada je riješila da pod lupu stavlja Srpsku pravoslavnu crkvu i patrijarha Porfirija. Država koja decenijama nije uspijevala da očisti sopstveno dvorište sada pokušava da najugledniju instituciju srpskog naroda spusti u blato i da njenog patrijarha uvlači u medijske konstrukcije o navodnim milionskim zloupotrebama. To je vrhunac političkog licemjerja“, naveo je Đurđev.

On smatra da aktuelne medijske napise nije moguće posmatrati odvojeno od šireg političkog i istorijskog konteksta odnosa dijela nekadašnjih crnogorskih vlasti prema SPC.

Podsjetio je na sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen krajem 2019. godine, koji je otvorio pitanje vlasništva nad vjerskim objektima i zemljištem i izazvao snažan otpor Srpske pravoslavne crkve i vjernika, kao i masovne litije širom Crne Gore.

„Ovo nije prvi put da se u Crnoj Gori udara na SPC. Prvo su udarali na njen pravni položaj, zatim na njenu imovinu, potom su pokušali da zakonskim putem otvore pitanje vlasništva nad svetinjama, a kada je narod na to odgovorio litijama, pokušali su da politički poraz sakriju prekrajanjem istorije i identiteta. Sada se ide na ugled Crkve i lično na patrijarha Porfirija“, rekao je Đurđev.

Prema njegovim riječima, pokušaj osporavanja crkvene imovine nije uspio, niti je, kako je istakao, bilo moguće „iz kolektivnog pamćenja izbrisati vjekove postojanja Srpske pravoslavne crkve“.

„Nisu uspjeli da otmu svetinje. Nisu uspjeli da slome narod koji je mirno i dostojanstveno izašao na litije. Zato sada pokušavaju novu strategiju – da Crkvu predstave kao sumnjivu, a njenog patrijarha kao čovjeka čije ime treba vezivati za finansijske afere“, kazao je Đurđev.

Predsjednik Srpske lige posebno je osporio pokušaje da se lično ime patrijarha Porfirija dovodi u vezu sa poslovnim transakcijama pravnih lica bez, kako je naglasio, konkretnih dokaza o njegovoj ličnoj odgovornosti.

„Patrijarh Porfirije nije direktor svakog pravnog lica koje je na bilo koji način povezano sa Srpskom pravoslavnom crkvom. On je duhovni poglavar Crkve. Njegovo ime ne može biti politički alat za pravljenje senzacije od bilo koje poslovne transakcije“, poručio je Đurđev.

On je ocijenio da bi, ukoliko postoji sporno pravno ili poresko pitanje, ono moralo da bude razmatrano kroz utvrđivanje konkretne obaveze konkretnog pravnog subjekta, a ne kroz medijsko povezivanje patrijarhovog imena sa navodnim zloupotrebama.

„Umjesto da se govori o konkretnom pravnom subjektu i konkretnoj pravnoj obavezi, ovdje se ime patrijarha pokušava staviti u naslov. Zašto? Zato što je cilj očigledno veći od jedne poreske teme. Cilj je da se ukalja ime patrijarha i da se Srpska pravoslavna crkva u javnosti predstavi kao nešto sumnjivo i nedostojno“, naveo je on.

Kako prenosi „Juronjuz Srbija“, Đurđev je značajan dio svog reagovanja posvetio i ustavnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ukazujući na odredbe koje garantuju njihovu odvojenost od države, ravnopravnost i slobodu vjerskog djelovanja.

Pozivajući se na član 14 Ustava Crne Gore, prema kojem su vjerske zajednice odvojene od države, ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova, Đurđev je poručio da sekularnost države ne znači pravo vlasti da potčinjava ili ponižava Crkvu.

„Odvojenost od države ne znači potčinjenost državi. Sekularnost ne znači pravo države da ponižava Crkvu. Naprotiv, znači da država mora biti neutralna i da vjerskim zajednicama garantuje ravnopravnost i slobodu“, rekao je Đurđev.

On je ukazao i na član 8 Ustava, kojim se zabranjuje neposredna i posredna diskriminacija, član 17, koji propisuje jednakost pred zakonom, i član 46, kojim se garantuje sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti.

Posebno je istakao načelo pretpostavke nevinosti iz člana 35.

„Potpuno je nedopustivo da se od sumnje napravi presuda, od provjere napravi kriminalna afera, a od medijskog teksta stvori utisak da su patrijarh i Crkva već proglašeni krivima“, poručio je Đurđev.

Pozivajući se i na prvi član Ustava Crne Gore, koji državu utemeljuje na vladavini prava, on je dodao da se odgovornost mora utvrđivati dokazima, a ne medijskim naslovima i političkim interesima.

„Vladavina prava znači da država postupa po zakonu, a ne po političkom interesu. Znači da se odgovornost utvrđuje dokazima, a ne naslovima. Znači da se institucije ne smiju pretvarati u instrument za politički ili ideološki pritisak na vjersku zajednicu“, naveo je Đurđev.

Prema njegovoj ocjeni, položaj SPC u Crnoj Gori istovremeno je i pitanje prava srpskog naroda na očuvanje svog istorijskog, vjerskog i kulturnog identiteta.

Đurđev smatra da u Crnoj Gori godinama postoje pokušaji konstruisanja novih identitetskih obrazaca kojima bi bilo potisnuto srpsko istorijsko pamćenje, dok je Srpska pravoslavna crkva, upravo zbog svoje viševjekovne uloge, jedna od glavnih prepreka takvom procesu.

„Crkva pamti. Crkva čuva imena, grobove, hramove, manastire, jezik, predanje i istorijsko pamćenje. Upravo zato je SPC za one koji žele da prekroje identitet Crne Gore najveća prepreka. Jer ne možete promijeniti narod ako mu ne promijenite pamćenje. A SPC je jedna od institucija koja to pamćenje čuva“, rekao je Đurđev.

On je naveo i da je, sa stanovišta pravoslavnog crkvenog poretka, pogrešno patrijarha tretirati kao političkog aktera ili državnog funkcionera.

„Pravoslavna crkva nije politička organizacija. Njena vlast nije politička vlast, njen autoritet nije državni autoritet, a njena misija nije osvajanje vlasti. Crkva postoji da svjedoči Hrista, da služi Svetu liturgiju, da čuva Sveto predanje i da vodi vjernike ka spasenju“, naveo je Đurđev.

Dodao je da episkop u pravoslavnom eklisiološkom poretku nije državni činovnik, već nasljednik apostolske službe u svojoj eparhiji, kao što ni patrijarh nije politički vladar, već prvi jerarh pomjesne crkve čija se služba ostvaruje u okviru Svetog sinoda, Sabora episkopa i kanonskog poretka.

„Njegov autoritet ne proizlazi iz bilo koje vlade, parlamenta ili političke partije. Zato je suštinski pogrešno patrijarha Porfirija tretirati kao političkog protivnika. On nije izabran da vodi državu. On je pozvan da vodi Crkvu“, istakao je Đurđev.

Pozvao se i na jevanđeljske riječi „Podajte caru carevo, a Božije Bogu“, ističući da one, po njegovom tumačenju, jasno određuju granicu između državne i duhovne vlasti.

„Crkva poštuje državu, poštuje zakon i moli se za one koji upravljaju, ali država nije vlasnik Crkve. Crkva nije državna služba, patrijarh nije državni činovnik, a svetinje nisu politički plijen“, poručio je.

Đurđev je posebno kritikovao medijski pristup kojim se, kako smatra, od pitanja eventualne poreske obaveze stvara šira predstava o SPC kao instituciji povezanoj sa kriminalom.

„Kada se od jednog pravnog ili finansijskog pitanja pravi priča o patrijarhu, kada se koriste riječi poput ’milionska utaja’, a javnost se ostavlja da sama poveže tu priču sa vrhom Crkve, onda je jasno da se ne radi samo o poreskom pitanju. Radi se o proizvodnji političke slike o Crkvi“, rekao je on.

Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora bi trebalo da svoje institucionalne kapacitete usmjeri na borbu protiv stvarnih oblika kriminala i korupcije, a ne da SPC koristi kao „žrtvenog jarca“ za političke i institucionalne neuspjehe.

„Neka institucije istražuju one koji su pljačkali državu, one koji su se bogatili na korupciji, one koji su učestvovali u švercu, one koji su bili dio kriminalnih struktura. Ali neka prestanu da Srpsku pravoslavnu crkvu koriste kao žrtvenog jarca za sopstvene političke i institucionalne neuspjehe“, poručio je Đurđev.

U završnici reagovanja, koje je objavio „Juronjuz Srbija“, Đurđev je naglasio da SPC u Crnoj Gori, po njegovom mišljenju, predstavlja mnogo više od vjerske organizacije i da je riječ o instituciji koja vjekovima čuva duhovno, kulturno i istorijsko pamćenje srpskog naroda.

„SPC je vjekovni čuvar duhovnog i istorijskog pamćenja ovog prostora. Njeni hramovi i manastiri nisu nastali u jučerašnjoj političkoj epohi. Njeni episkopi nisu proizvod današnjih vlada. Njen patrijarh nije politički funkcioner. Njena vjera nije ideologija. A njen narod nije bez istorije“, rekao je Đurđev.

Podsjetio je da je SPC tokom svoje istorije preživjela različita carstva, okupacije, ideološke progone i komunistički period, kao i spor oko crkvene imovine u Crnoj Gori koji je izazvao masovne litije.

„Patrijarh Porfirije nije čovjek za kafanske priče. On je patrijarh. SPC nije predmet za političko potkusurivanje. Ona je Crkva. Episkopi nisu kriminalni klan. Oni su arhijereji. Manastiri nisu plijen. Oni su svetinje. A srpski narod u Crnoj Gori nije narod bez pamćenja“, poručio je Đurđev.

On je zaključio da Srbi i Srpska pravoslavna crkva ne smiju biti tretirani kao unutrašnji neprijatelji Crne Gore i da je zadatak države da izgradi sistem u kojem će Ustav važiti jednako za sve, vjerske zajednice biti ravnopravne, identitet svakog naroda poštovan, a kriminal procesuiran tamo gdje za njega postoje dokazi.

„Neće patrijarh Porfirije biti spušten u blato da bi drugi izgledali čistije. Neće SPC biti žrtveni jarac za tuđe kriminalne i političke neuspjehe“, istakao je Đurđev.

„Možete pokušati da bacite blato na Crkvu, ali ne možete ukaljati ono što je vjekovima građeno vjerom, molitvom, mučeništvom i duhovnim trajanjem. Patrijarh Porfirije i Srpska pravoslavna crkva nisu problem Crne Gore. Oni su dio njene istorije. A ko pokušava da izbriše Crkvu iz istorije Crne Gore, pokušava da izbriše i samu istorijsku istinu o Crnoj Gori“, zaključio je Đurđev.