PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oštro je kritikovao odnos crnogorske vlasti prema Petru II Petroviću Njegošu, ocjenjujući da je ćutanje parlamentarne većine povodom izjava kojima se veliki pjesnik, vladika i vladar poredi sa Adolfom Hitlerom pokazalo do koje mjere je obesmišljen odnos države prema sopstvenom istorijskom i kulturnom nasljeđu.
Knežević je, osvrćući se na događaje koji su obilježili proslavu Njegoševog dana, ocijenio da bi današnja crnogorska vlast, kada bi Njegoš bio živ, vjerovatno pokušala da ga izruči Haškom tribunalu, jer njegova poezija, filozofija i shvatanje slobode, kako je ironično primijetio, nisu u skladu sa aktuelnim evropskim putem Crne Gore.
„Zbilja je Crna Gora zemlja čuda. Što može da se desi u Crnoj Gori za dva dana, ne može u Kini i Indiji za dva mjeseca. Nema manje zemlje da više čuda, i ne daj Bože da nas je više, o jadu bismo svijet zabavili”, poručio je Knežević.
Govoreći o događajima od petka do nedjelje, predsjednik DNP-a najprije se osvrnuo na probleme sa vodosnabdijevanjem Podgorice, koji su, prema njegovoj ocjeni, pokazali nesposobnost nadležnih službi da obezbijede normalno funkcionisanje glavnog grada.
On je ironično primijetio da je kiša usred novembra iznenadila gradske vlasti i komunalne službe, kao da je riječ o pojavi koja se nije mogla predvidjeti.
„Prvo je, gle čuda, pala kiša usred novembra i iznenadila Glavni grad, sve moguće službe, jer ko bi se nadao da kiša može da pada 13. novembra, na dan rođenja Njegoša”, rekao je Knežević.
Podsjetio je da je poslije padavina došlo do problema sa kanalom kod Mareze, nakon čega je gradski vodovod saopštio da voda sa tog izvorišta nije ispravna za piće.
Posebno se osvrnuo na objašnjenja u kojima je, prema njegovim riječima, kao jedan od uzroka problema pominjano buduće naselje Velje brdo, čiju je izgradnju najavljivao premijer Milojko Spajić.
Knežević je podsjetio da je Spajić obećavao prve ključeve stanova već u novembru, kao i brojne sadržaje koji bi trebalo da prate izgradnju ovog stambenog kompleksa.
„Kada malo bolje pogledate, vidjećete da gore nema nikakvog naselja, iako je premijer Spajić obećao da će prvi ključevi zveckati još u novembru, da će tamo biti fontane, da će moći da se vozi kajakom, da će moći da se love patke i ribe u nekom vještačkom jezeru sa terase, ali samo u vrijeme kada nije lovostaj”, naveo je predsjednik DNP-a.
Prema njegovim riječima, apsurd je dostigao vrhunac time što se naselje koje još nije izgrađeno dovodi u vezu sa problemima zbog kojih, kako je naveo, oko 180.000 stanovnika Podgorice nije moglo da koristi vodu za piće.
„Dolazimo do jednog sveopšteg zaključka da je Velje brdo, iako još nije sagrađeno, napravilo problem zbog kojeg 180.000 građana Podgorice pije zamućenu vodu”, rekao je Knežević.
Opisujući posljedice poremećaja u vodosnabdijevanju, naveo je da su građani masovno odlazili na benzinske pumpe kako bi nabavili flaširanu vodu, zbog čega su se stvarale velike gužve.
„Jedina smo država na svijetu koja je na benzinskim pumpama više kupovala vode za piće nego goriva. Niste mogli natočiti gorivo od redova na benzinskim pumpama, a ako bi sada neko krenuo da kupi vodu, vjerovatno bi mogao da nađe samo onu za brisače”, ironično je primijetio.
Dodao je da je Podgorica tri dana ličila na pustinju, upoređujući stanovnike glavnog grada sa junacima filma „Lorens od Arabije”.
„U Sahari je bilo više vode nego što je bilo u Podgorici. A kada je čovjek u pustinji, onda počinje svašta da mu se priviđa”, rekao je Knežević.
Upravo tom ironijom predsjednik DNP-a prešao je na temu koja je, prema njegovim riječima, mnogo ozbiljnija od komunalnih problema – odnos prema Njegošu i izostanak osude izjava koje su uslijedile poslije obilježavanja državnog praznika kulture.
Knežević je podsjetio na istup imama Elmaza Kurtagića, koji je kritikovao organizovanje časa posvećenog Njegošu u gimnaziji u Rožajama, poredeći takav obrazovni program sa hipotetičkim časom o Adolfu Hitleru u jevrejskoj obrazovnoj ustanovi.
„Tako sam i ja imao određene fatamorgane, vjerovatno sam pio ovu zamućenu vodu, jer nisam mogao da kupim vodu na benzinskim pumpama, pa mi se učinilo – kaza li neki imam Elmaz Kurtagić za Njegoša da je kao Hitler? Jesam li ja sanjao? Jeste li i vi ovo čuli ili sam samo ja pio ovu zamućenu vodu sa Mareze?”, upitao je Knežević.
On je zatim pomenuo i Adnana Muhovića, savjetnika jednog od poslanika Bošnjačke stranke, čije su izjave o obilježavanju Njegoševog dana u rožajskoj gimnaziji takođe izazvale polemike.
Knežević je Muhovićev istup predstavio kao protivljenje samom izučavanju Njegoševog djela, navodeći da je taj politički funkcioner poručio kako bi bilo bolje srušiti gimnaziju nego u njoj organizovati nastavu posvećenu značaju Njegoša za južnoslovensku i svjetsku književnost.
Posebno je kritikovao, kako tvrdi, izostanak reakcije parlamentarne većine na takve poruke.
„I čitava parlamentarna većina je ćutala i nije to osudila. S pravom se pitam jesam li ja bio pod uticajem ove prljave vode sa Mareze i onda imao fatamorganu, jer niko nije reagovao, ili je sve ovo tačno, ali se svi pravimo kao da je fatamorgana”, kazao je Knežević.
Predsjednik DNP-a ocijenio je da je posebno poražavajuće što se takve polemike vode upravo u državi u kojoj Njegoš ima status jedne od najznačajnijih istorijskih ličnosti, a njegov rođendan obilježava kao državni praznik kulture.
„Dolazim do zaključka da je Njegoš siroče u Crnoj Gori i da bi Dom u Bijeloj trebalo da nosi njegovo ime. Kada već može onaj bazen u Kotoru, mislim da i Dom za nezbrinutu djecu u Bijeloj treba da nosi ime Petar II Petrović Njegoš”, poručio je Knežević.
On je ocijenio da se odnos aktuelnih političkih struktura prema Njegošu sve više svodi na formalno obilježavanje praznika, dok se njegovo djelo i istorijski značaj, prema Kneževićevom mišljenju, potiskuju iz javnog prostora.
„Tako smo ga se odrekli da je sasvim logično da više i ne proslavljamo Njegoševe dane, jer nam Njegoš nije ni potreban. Ni njegovi citati. Ni njegovo djelo. Više ga ne smijemo ni pomenuti, a kamoli neke njegove stihove o borbi za slobodu. Ne daj Bože sada da neko izrecituje odgovor Vuka Mićunovića”, rekao je Knežević.
Nakon što je izgovorio stihove iz Njegoševog djela, predsjednik DNP-a je ironično primijetio da ne isključuje mogućnost da zbog njih ponovo bude pozvan u policiju, podsjećajući da je ranije, kako je naveo, pozivan na razgovore i zbog sopstvenih stihova.
„Odmah reaguje tužilaštvo i ja ne isključujem da ću zbog ovih Njegoševih stihova biti pozvan da se javim u Centar bezbjednosti, kao što su me pozivali i zbog nekih drugih, ali mojih stihova”, naveo je.
Knežević je zatim iznio i najoštriju ocjenu aktuelnog odnosa crnogorske vlasti prema istorijskom nasljeđu, tvrdeći da bi Njegoševi stavovi o slobodi i nacionalnom identitetu danas bili neprihvatljivi za politički poredak koji se uspostavlja u Crnoj Gori.
„Da je živ Njegoš, sigurno bi ga izručili Hagu, jer takav pjesnik, filozof i vladika nije kompatibilan sa ovim našim evropskim putem. Čovjek koji je ispjevao najveće stihove o borbi našeg naroda za slobodu sada odjednom postaje izjednačen sa Hitlerom”, rekao je Knežević.
On je ponovo ukazao na protivljenje održavanju časova o Njegošu u Rožajama, ocjenjujući da se time ne dovodi u pitanje samo istorijska ličnost, već i pravo učenika da se upoznaju sa jednim od najznačajnijih djela južnoslovenske književnosti.
Posebnu pažnju posvetio je i najavljenim ustavnim promjenama, dovodeći ih u vezu sa provjerom integriteta nosilaca javnih funkcija.
„Ja sada pitam da li bi Petar II Petrović Njegoš prošao provjeru integriteta zahvaljujući ovim stihovima. Ja vam vjerujem da Njegoš ne bi prošao provjeru integriteta po ovome što ste vi planirali kroz ove ustavne promjene”, kazao je predsjednik DNP-a.
Na kraju obraćanja Knežević se vratio na početnu priču o neispravnoj vodi sa Mareze, povezujući komunalne probleme, neispunjena obećanja o Veljem brdu i političke polemike o Njegošu u jedinstvenu satiričnu sliku prilika u Crnoj Gori.
„Ali da ne bude sve crno, a vidim da me svi gledate bijelo, možda sam ja ovo sve izmislio, jer sam pio ovu zamućenu vodu sa Mareze tri dana. Možda sam još pod uticajem tih halucinogenih sastojaka iz Mareze, koja je zamućena jer smo uselili prve stanare na Veljem brdu, i možda se sve ovo meni pričinilo”, rekao je Knežević.
Obraćanje je završio Njegoševim stihovima, kojima je, kako je poručio, najbolje moguće opisano stanje crnogorskog društva:
„Niko srećan, a niko dovoljan, niko miran, a niko spokojan. Sve se čovjek bruka sa čovjekom: gleda majmun sebe u zrcalo!”
Komentari (0)