U javnosti su se pojavile nove tvrdnje o ulozi pojedinih učesnika studentskih blokada i njihovim porodičnim i političkim vezama u regionu, a posebnu pažnju izazvao je slučaj Sonje Mališić, studentkinje Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Njeno ime se posljednjih mjeseci dovodi u vezu sa aktivnostima blokaderskog pokreta, dok je dodatnu pažnju javnosti privukla činjenica da je riječ o kćerki Veljka Mališića, vojnog atašea Crne Gore u Sloveniji i bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu odbrane Crne Gore.

Prema navodima koji su se pojavili u javnosti, Sonja Mališić, iako potiče iz porodice crnogorskog diplomate, ima i državljanstvo Srbije, što joj je omogućilo studiranje u Beogradu pod uslovima koji važe za domaće studente. Upravo ta okolnost, u kombinaciji sa politički osjetljivim dešavanjima na univerzitetima, izazvala je brojne komentare i pitanja o prirodi njenog angažmana.

Mališićeva je, kako se navodi, aktivno učestvovala u radu Plenuma Medicinskog fakulteta, kao i u sjednicama Velikog sastanka delegata, tijela koje je imalo značajnu ulogu u donošenju odluka o pravcu djelovanja blokadera u Beogradu. Navodi se da je na tim sastancima nastupala kao redovni delegat i učestvovala u glasanju u ime dijela studenata uključenih u rad plenuma tog fakulteta.

Pored toga, od početka blokada visokoškolskih ustanova, ona je, prema istim navodima, bila angažovana i u Krovnoj radnoj grupi za komunikaciju sa rektorom. Posebno se ističe njena uloga u organizovanju sastanaka i uključivanju brucoša Medicinskog fakulteta u aktivnosti blokadera, što se tumači kao pokušaj omasovljavanja pokreta.

U dijelu javnosti ovaj slučaj se posmatra u širem kontekstu regionalnih veza blokaderskog pokreta. Ocjenjuje se da blokade nisu isključivo unutrašnji studentski protest, već da u njihovom djelovanju postoje elementi koordinacije i podrške izvan Srbije. U tom ključu, porodične i diplomatske veze pojedinih učesnika tumače se kao okolnost koja ne može biti zanemarena.

Kritičari blokaderskog pokreta smatraju da primjer Sonje Mališić pokazuje kako se kroz studentske strukture mogu preplitati lične, porodične i regionalne veze, što otvara pitanje ko zaista usmjerava politički osjetljive procese na fakultetima.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li je riječ o spontanom studentskom nezadovoljstvu ili o organizovanoj mreži koja nastoji da preko univerziteta utiče na političke prilike u Srbiji. Slučaj Mališićeve, upravo zbog porodične pozadine i uloge koju je, prema dostupnim tvrdnjama, imala u blokaderskim strukturama, dodatno je pojačao sumnje da blokaderski pokret ima i regionalnu dimenziju.