Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio je da je, prema informacijama kojima raspolaže ta stranka, odbornik DNP-a u Skupštini Glavnog grada Ranko Milić stavljen na hrvatsku „crnu listu” nakon što je u podgoričkom parlamentu govorio o svom učešću u odbrani ustavnog poretka i zakona SFRJ početkom devedesetih godina.

Knežević je naveo da je postupak, kako tvrdi, pokrenut poslije sjednice Skupštine Glavnog grada, na kojoj je Milić govorio o svom učešću u događajima iz 1991. i 1992. godine.

„U saznanju smo da je nakon sjednice Skupštine Glavnog grada, nakon diskusije odbornika Demokratske narodne partije Ranka Milića, u kojoj je govorio o svom učešću u odbrani Ustava i zakona SFRJ, pokrenuta procedura za njegovo stavljanje na crnu listu i, prema našim informacijama, taj postupak je ekspresno završen”, rekao je Knežević.

On je optužio hrvatskog ambasadora u Crnoj Gori Veselka Grubišića da je, zajedno sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i djelovima Agencije za nacionalnu bezbjednost, učestvovao u tom procesu. Knežević je ocijenio da je Milić sankcionisan zbog slobode govora i zbog stava da je, kao i hiljade građana Crne Gore, branio teritorijalni integritet i suverenitet tadašnje SFRJ.

Predsjednik DNP-a povezao je ovaj slučaj sa političkim dešavanjima u Podgorici, tvrdeći da je riječ o reakciji na to što je njegova stranka, kako je naveo, u četvrtak zaustavila uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu.

„To najbolje govori kakva je bila namjera prema DNP-u i prema činjenici da smo u četvrtak zaustavili prinudnu upravu i na taj način spriječili da 300 miliona evra sredstava građana Podgorice bude neograničeno i bez kontrole trošeno od strane bivšeg gradonačelnika Saše Mujovića”, istakao je Knežević.

On je pozvao premijera Milojka Spajića i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da se izjasne da li su, kako je formulisao, učestvovali u akciji stavljanja Milića na crnu listu „u sadejstvu sa hrvatskim obavještajnim službama” i hrvatskim ambasadorom.

„Da li je ovo nastavak onih osam uslova Andreja Plenkovića koje je saopštio u Tivtu i da li je ovo još jedan dokaz da je Crna Gora jedna obična hrvatska provincija u kojoj hrvatski ambasador i državno rukovodstvo mogu da rade od Crne Gore šta god požele”, upitao je Knežević.

Knežević je naglasio da pruža podršku Ranku Miliću i, kako je rekao, svim učesnicima odbrane SFRJ u ratu 1991. i 1992. godine, koji su, na poziv tadašnjeg crnogorskog rukovodstva, otišli da brane granice Jugoslavije.

On je podsjetio i na tadašnje izjave Mila Đukanovića, navodeći da su ljudi koji su odlazili na ratišta, kako je kazao, „ispunjavali zakletvu koju su dali državi i otadžbini”.

Predsjednik DNP-a ocijenio je da je došlo vrijeme da Crna Gora hrvatskog ambasadora proglasi personom non grata i protjera ga iz zemlje, jer, kako tvrdi, njegovo miješanje u unutrašnje poslove Crne Gore predstavlja grubo kršenje Bečke konvencije.

„Njegovo miješanje u stavljanje na crnu listu još desetina državljana Crne Gore, u sadejstvu sa ANB-om, predstavlja grubo kršenje Bečke konvencije i pravila ponašanja ambasadora u zemlji prijema”, kazao je Knežević.

On je dodao da bi, da je tako nešto uradio srpski ambasador, reakcija bila trenutna i najoštrija, dok je, kako je naveo, hrvatskom ambasadoru dozvoljeno da se u Crnoj Gori ponaša „kao šerif”.

„Dozvoljeno mu je da određuje govore u Skupštini Glavnog grada i da na osnovu toga stavlja ljude na crnu listu”, poručio je Knežević.

Lider DNP-a uputio je i upozorenje svima koji, kako je rekao, misle da mogu da zastraše tu stranku ili da spoljnim političkim pritiskom promijene njenu ideologiju i politički kurs.

„Nećemo odstupiti ni korak nazad”, istakao je Knežević.

On je pozvao udruženja boraca i ratnika iz 1991. i 1992. godine da se oglase, navodeći da je „sudbina Ranka Milića i njihova sudbina”.

„Mi ćemo svakako znati da se odbranimo od ovog novog hrvatskog napada na teritorijalni integritet i nezavisnost Crne Gore, jer oni koji treba to da rade odavno su prešli i izdali ovu državu i nalaze se u Zagrebu”, poručio je Knežević.