BERANE – Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije danas će se, u razmaku od svega nekoliko časova, dva puta naći pred crnogorskim državnim organima – najprije pred sudom zbog slučaja spomenika Pavlu Đurišiću, a odmah potom pred policijom zbog pomena preminulom generalu Ratku Mladiću i riječi koje je o njemu izgovorio u manastiru Piva, saznaje „Politika”.

Prema tim informacijama, mitropolit Metodije će 4. septembra prvo biti saslušan u Osnovnom sudu u Beranama, u okviru postupka koji se vodi protiv Vujadina Dobrašinovića povodom postavljanja spomenika komandantu četničkog pokreta Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.

Odmah poslije tog saslušanja mitropolit će morati da se uputi u Centar bezbjednosti Berane, gdje će ga policijski službenici, postupajući po nalogu tužilaštva, saslušati povodom pomena generalu Ratku Mladiću, služenog 28. avgusta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Piva.

Tako će jedan od najistaknutijih arhijereja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u istom danu biti predmet interesovanja i suda i policije zbog dva događaja koji se, svaki na svoj način, neposredno tiču istorijskog pamćenja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Od spomenika u Gornjem Zaostru do suda

Prvi predmet vraća mitropolita Metodija na događaje u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je na privatnom imanju Vujadina Dobrašinovića bio postavljen spomenik Pavlu Đurišiću.

Slučaj je od samog početka izazvao snažnu reakciju državnih institucija, uključujući angažovanje policije i postupanje tužilaštva, a spomenik je ubrzo uklonjen sa mjesta na kojem je bio postavljen.

Metodije je u više navrata javno govorio o Đurišiću i odnosu vlasti prema spomeniku, naglašavajući da srpskom narodu niko ne može administrativnim ili policijskim mjerama odrediti koga će pamtiti kao dio sopstvene istorije.

Sada će zbog tog slučaja ponovo pred državne organe, ovog puta u beranski sud, u postupku koji se vodi protiv Dobrašinovića.

Međutim, tu se njegov dan pred crnogorskim institucijama ne završava.

Iz suda pravo u policiju zbog pomena generalu Mladiću

Po okončanju saslušanja pred sudom, mitropolit Metodije treba da se javi u Centar bezbjednosti Berane.

Razlog je njegova besjeda u manastiru Piva i pomen koji je na Veliku Gospojinu služen nedavno preminulom komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.

Poslije Svete arhijerejske liturgije 28. avgusta u Pivskom manastiru služen je pomen generalu Mladiću, a Metodije je u besjedi govorio o njemu kao o čovjeku koji je, prema njegovim riječima, sve što je imao dao za slobodu svog naroda.

Mitropolit je tada rekao da je srpski narod u Mladiću prepoznao „velikog Srbina i čovjeka dostojnog poštovanja”, kao i osobine srpskih ratnika i vitezova, a poručio je i da ga je „ovaj bijeli svijet sudio i osudio” ne samo zbog njega lično već, kako je kazao, kako bi slomio ponos i zavjetnu vertikalu srpskog naroda.

Upravo te riječi postale su povod za zahtjeve da reaguje tužilaštvo.

Nekoliko nevladinih organizacija podnijelo je potom krivičnu prijavu protiv mitropolita Metodija zbog sumnje da njegove izjave imaju elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, odnosno odredbe koja se odnosi na javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

U javno dostupnoj besjedi mitropolita, međutim, nema poziva na nasilje, prijetnje bilo kom narodu niti poziva na bilo kakvo protivpravno postupanje. Predmet institucionalnog interesovanja postale su njegove ocjene ličnosti generala Mladića i način na koji je govorio o njegovoj ulozi u novijoj srpskoj istoriji.

Krivični aparat kao arbitar istorijskog pamćenja

Upravo tu ova dva sjutrašnja saslušanja prestaju da budu samo pitanje dva odvojena pravna predmeta.

U oba slučaja mitropolit Srpske pravoslavne crkve pred državnim organima treba da objašnjava svoj odnos prema ličnostima koje za značajan dio srpskog naroda imaju snažno istorijsko i simboličko značenje.

Crnogorske institucije, naravno, imaju obavezu da postupaju po zakonu i provjere svaku prijavu za koju postoji pravni osnov. Ali isto tako imaju obavezu da pokažu gdje se završava primjena zakona, a gdje počinje pokušaj da policija i tužilaštvo postanu arbitri dozvoljenog istorijskog sjećanja, političkog stava ili vjerske besjede.

Posebno je osjetljivo kada se ta granica ispituje upravo na Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenim arhijerejima u zemlji u kojoj se ogroman broj građana izjašnjava kao Srbi i u kojoj je SPC ubjedljivo najbrojnija vjerska zajednica.

Nijedna pravna država ne smije da izuzme crkvenog velikodostojnika od zakona. Ali nijedna pravna država ne bi smjela da krivični zakon pretvori u sredstvo za disciplinovanje mišljenja samo zato što je ono politički neprihvatljivo jednom dijelu javnosti.

Zato će današnji slučaj u Beranama biti test za crnogorske institucije, da li postupaju isključivo unutar strogo utvrđenih granica zakona ili se, pod pritiskom političkih i aktivističkih zahtjeva, otvara prostor da policija i tužilaštvo određuju šta jedan srpski arhijerej smije da kaže o istoriji, kome smije da služi pomen i kakvo sjećanje Srbi u Crnoj Gori smiju da njeguju.