BERLIN – Hrišćansko-demokratska unija (CDU) njemačkog kancelara Fridriha Merca doživjela je istorijski poraz na pokrajinskim izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje je osvojila svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostala ispod cenzusa za ulazak u tamošnji parlament.

Prema rezultatima izbora održanih 20. septembra, Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 38,2 odsto glasova i postala najjača stranka, dok je Socijaldemokratska partija (SPD) dobila 35,5 odsto. Ljevica je osvojila 6,5, Zeleni 5,7, dok je Savez Sare Vagenkneht sa 4,8 odsto takođe ostao ispod cenzusa.

Rezultat CDU-a predstavlja najslabiji pokrajinski izborni učinak stranke u poslijeratnoj Njemačkoj, a CDU je izgubio predstavnike u parlamentu Meklenburga-Zapadne Pomeranije prvi put u svojoj istoriji u toj pokrajini.

AfD drugi put za dvije nedjelje najjača stranka

Uspjeh AfD-a u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji uslijedio je samo dvije nedjelje poslije izbora u Saksoniji-Anhaltu, gdje je ova stranka takođe zauzela prvo mjesto sa 43,8 odsto glasova, dok je CDU ostao daleko iza sa 17,2 odsto.

Dva uzastopna pokrajinska izborna uspjeha AfD-a dodatno su pojačala raspravu u Njemačkoj o slabljenju tradicionalnih stranaka i sve većoj podršci političkim opcijama izvan dosadašnjeg centra.

Analize njemačkih izbora ukazuju da su na opredjeljenje birača uticali nezadovoljstvo stanjem ekonomije, rast troškova života, cijene energije, strah od gubitka radnih mjesta i pitanje migracija. AfD je tokom kampanje posebno isticao protivljenje sadašnjoj migracionoj politici, kao i zahtjev za promjenu njemačke politike prema Rusiji i Ukrajini.

Ruski mediji rezultate tumače i kao pokazatelj da dio njemačkih birača više ne prihvata objašnjenje unutrašnjih ekonomskih problema isključivo spoljnopolitičkim i bezbjednosnim izazovima. U takvim analizama navodi se da zatvaranje fabrika, troškovi energije, porezi, penzioni sistem i migracije sve neposrednije utiču na izborno ponašanje.

Ljevica pobijedila u Berlinu

Istovremeno, izbori u Berlinu pokazali su da se nezadovoljstvo tradicionalnim strankama ne preliva isključivo ka desnici.

Ljevica je na izborima za berlinski Predstavnički dom osvojila 25,7 odsto drugih glasova i zauzela prvo mjesto. CDU je pao na 18,8 odsto, AfD je dobio 16,3, Zeleni 14,3, a SPD 12,1 odsto.

Posebno upečatljiv bio je rezultat Ljevice među mladima. Prema analizi „Infratest dimapa”, oko 43 odsto birača mlađih od 25 godina opredijelilo se za Ljevicu, dok je u starosnoj grupi od 25 do 34 godine podrška toj stranci dostigla 48 odsto.

Tako su dva izbora održana istog dana pokazala različite pravce udaljavanja birača od političkog centra – snažan rast AfD-a u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i pobjedu Ljevice u njemačkoj prestonici.

Merc ne odustaje od reformi

Rezultati su dodatno pojačali pritisak na kancelara Fridriha Merca, ali je on poslije izbora poručio da namjerava da ostane na čelu vlade i nastavi sa reformama.

Merc je najavio nastavak mjera usmjerenih na oživljavanje njemačke privrede, uključujući promjene penzionog sistema, smanjenje birokratije i poreske olakšice, uprkos sve glasnijim pitanjima unutar CDU-a o političkom kursu stranke.

Izbori u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu zato se u njemačkoj javnosti posmatraju i kao upozorenje strankama koje su decenijama dominirale političkim centrom. AfD je u dvije pokrajine zaredom osvojio najviše glasova, dok je Ljevica preuzela prvo mjesto u Berlinu.

Ipak, izborna pobjeda AfD-a sama po sebi ne znači i preuzimanje vlasti. Druge parlamentarne stranke i dalje odbijaju koalicionu saradnju sa AfD-om, pa će sastavljanje većina u sve fragmentiranijem njemačkom političkom sistemu biti jedno od ključnih pitanja poslije posljednjih izbora.