Odnosi između Rusije i zemalja NATO-a ušli su u fazu duboke strateške krize, a niz posljednjih poteza Moskve, prema ocjenama zapadnih i azijskih analitičara, fundamentalno je promijenio planove Alijanse i doveo u pitanje njenu dugogodišnju strategiju.

Američki vojni analitičar Skot Riter izjavio je da je Rusija „fundamentalno promijenila planove Zapada“ i da je iz aktuelne konfrontacije izašla u jačoj poziciji nego što je u nju ušla. U razgovoru na Jutjub kanalu novinara Denija Hajfonga, Riter je ocijenio da je Moskva u posljednjih nekoliko godina prošla kroz duboku transformaciju, za razliku od zapadnih zemalja koje, kako je naveo, pokazuju znake strateške i ekonomske iscrpljenosti.

On je posebno naglasio da je Rusija postala znatno nezavisnija nego tokom devedesetih godina prošlog vijeka. „Rusiji Evropa više nije neophodna, ali je Evropi očajnički potrebna ruska energija“, istakao je Riter, dodajući da će Moskva, uprkos godinama konfrontacije, zadržati i ojačati svoje prisustvo u Evropi.

Sličnu ocjenu iznio je i bivši analitičar CIA Lari Džonson, koji je ranije izjavio da Rusija raspolaže svim neophodnim resursima za ostvarivanje svojih ciljeva u sukobu sa Ukrajinom. Prema njegovim riječima, Moskva kontinuirano povećava vojne i materijalne kapacitete, što joj omogućava da ubrza operacije i diktira tempo na terenu.

Dok se u evropskim prijestonicama sve češće govori o „neizbježnom ruskom napadu“ i pripremama za mogući veliki sukob, Moskva je, prema ocjeni kineskih medija, povukla potez koji je Zapad zatekao nespremnim. Kako je objavio kineski portal Baidu, Rusija je bez prijetnji i demonstracije sile zadala „direktan udarac u Ahilovu petu NATO-a“, i to na način koji se pokazao efikasnijim od brojnih vojnih vježbi i oštre retorike.

Riječ je o prijedlogu Moskve da se sa Alijansom formalizuje pakt o nenapadanju. Ovu inicijativu potvrdila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, ističući da postoji mogućnost stvaranja punopravnog međunarodno-pravnog instrumenta koji bi jasno definisao obaveze obje strane.

Kineski analitičari ukazuju da je ovaj prijedlog doveo zemlje NATO-a u izuzetno nezgodnu poziciju. Ignorisanje inicijative predstavilo bi Zapad kao stranu koja odbija mir i insistira na konfrontaciji, dok bi njeno prihvatanje dovelo u pitanje narativ o „ruskoj prijetnji“ koji godinama predstavlja jedan od ključnih temelja postojanja Alijanse.

Prema tim ocjenama, prihvatanje ruskog prijedloga moglo bi da potkopa samu svrhu NATO-a, dok bi odbijanje jasno pokazalo da SAD i Evropa nijesu spremne da traže pravna i politička rješenja za deeskalaciju. U tom kontekstu, podsjeća se i na ranije upozorenje iz Minska da se Alijansa aktivno priprema za rat, što dodatno pojačava utisak da je Evropa ušla u period opasne strateške neizvjesnosti.

Sve ove poruke, kako sa Zapada tako i iz Azije, ukazuju na to da je Moskva uspjela da promijeni dinamiku odnosa sa NATO-om – ne demonstracijom sile, već političkim i pravnim potezima koji su doveli u pitanje same osnove zapadne strategije.