BERN – Švajcarski građani će 27. septembra na referendumu odlučivati da li princip „stalne i oružane neutralnosti” treba izričito unijeti u Ustav, čime bi Bernu bilo zabranjeno da uvodi sankcije zaraćenim državama bez odluke Ujedinjenih nacija, ali i da sarađuje sa vojnim savezima poput NATO-a, osim u slučaju neposredne opasnosti po zemlju.

Inicijativa „Očuvajmo neutralnost Švajcarske”, koju podržava Švajcarska narodna partija (SVP), nastala je kao odgovor na sve veće približavanje Berna Evropskoj uniji i NATO-u, a posebno na odluku švajcarskih vlasti da od 2022. godine preuzmu većinu sankcija EU protiv Rusije.

Predloženi ustavni član predviđa da Švajcarska ne smije da učestvuje u oružanim sukobima između trećih država, niti da se pridružuje vojnim i odbrambenim savezima. Izuzeci bi bili dozvoljeni samo u slučaju napada ili neposredne pripreme napada na Švajcarsku, kao i kada sankcije usvoje Ujedinjene nacije. Istovremeno, država bi bila obavezana da svoju neutralnost koristi za posredovanje i mirno rješavanje sukoba, navodi se u zvaničnom obrazloženju inicijative.

Ukoliko prijedlog dobije podršku, Bern bi mogao da bude primoran ne samo da odustane od novih ograničenja Rusiji već i da preispita već uvedene mjere u energetskom, finansijskom i trgovinskom sektoru.

Portparolka švajcarskog Ministarstva spoljnih poslova Lea Cirher ocijenila je da formulacija inicijative podrazumijeva da bi „postojeće sankcije protiv zaraćenih država morale biti ukinute”.

Međutim, u samom prijedlogu ostavljen je prostor za mjere kojima bi se spriječilo zaobilaženje sankcija drugih država preko švajcarske teritorije. To bi vlastima moglo da omogući zadržavanje dijela ograničenja, po modelu primjenjivanom poslije 2014. godine, kada Švajcarska nije formalno preuzela sve sankcije EU, ali je sopstvenim propisima ograničila pojedine transakcije sa ruskim kompanijama.

„Ili smo neutralni ili nismo”

Uoči glasanja, ispred Savezne palate u Bernu održan je skup podrške strožoj neutralnosti, kojem je prisustvovalo oko hiljadu ljudi. Demonstranti su nosili švajcarske zastave i transparente sa porukama: „Naša neutralnost je naša snaga”, „Ili smo neutralni ili nismo” i „Ne NATO-u – da švajcarskoj neutralnosti”.

Bivši švajcarski diplomata Žan-Danijel Riš kritikovao je spoljnopolitički kurs vlade, tvrdeći da je Bern izgubio ravnotežu u odnosu prema međunarodnim sukobima.

– Švajcarska treba da poštuje međunarodno pravo, ali posljednjih godina smo to izgubili, zauzimajući veoma oštar stav prema Rusiji, a izuzetno slab prema Izraelu – poručio je Riš.

Savezna vlada i parlament, međutim, pozvali su građane da odbace inicijativu. Ministar spoljnih poslova Injacio Kasis upozorio je da bi kruto definisanje neutralnosti ograničilo sposobnost Švajcarske da reaguje na međunarodne krize i ugrozilo njenu bezbjednosnu saradnju.

Vlada tvrdi da Švajcarska već ispunjava osnovne obaveze neutralne države, ali da joj sadašnji sistem omogućava da od slučaja do slučaja odlučuje da li će preuzeti sankcije Evropske unije, OEBS-a ili svojih najvažnijih trgovinskih partnera.

Kasis je upozorio da bi, ukoliko inicijativa bude usvojena, Švajcarska mogla da ostane svedena na verbalne osude kršenja međunarodnog prava, bez mogućnosti preduzimanja konkretnih mjera. Vlada takođe strahuje da bi zabrana saradnje sa vojnim savezima ugrozila zajedničke vježbe, razmjenu informacija i pristup bezbjednosnim znanjima NATO-a.

Moskva: Povjerenje je praktično iscrpljeno

Ruski ambasador u Bernu Sergej Garmonin ocijenio je da je Švajcarska odustajanjem od tradicionalne neutralnosti izgubila povjerenje Moskve kao moguća platforma za pregovore.

– Zvanični Bern dosljedno sprovodi neprijateljsku politiku prema Rusiji. Švajcarske vlasti su ne samo nezakonito zamrznule rusku imovinu već usvajaju praktično sve sankcije SAD i EU protiv Moskve – rekao je Garmonin.

On je naveo da je povjerenje Rusije u Švajcarsku kao mjesto za važne političke kontakte „praktično iscrpljeno”, zbog čega su, prema njegovoj ocjeni, male šanse da nova runda pregovora o Ukrajini bude održana u Ženevi.

Garmonin je dodao da bi pozitivan ishod referenduma mogao da primora Bern da promijeni spoljnopolitički kurs, ali da će konačne posljedice zavisiti od načina na koji vlasti budu tumačile i primjenjivale nove ustavne odredbe.

Za usvajanje amandmana neophodna je takozvana dvostruka većina – podrška većine građana koji izađu na referendum i većine kantona. Šest nekadašnjih polukantona u tom obračunu imaju po pola glasa.

Istraživanja javnog mnjenja trenutno daju prednost protivnicima inicijative. Prema avgustovskoj anketi „Tamedije” i lista „20 minuta”, 62 odsto ispitanika protivi se prijedlogu, dok ga podržava 32 odsto. Druga anketa, koju je sproveo GFS Bern, pokazala je manju razliku – 54 odsto protiv i 42 odsto za inicijativu. Rojters ocjenjuje da bi ishod referenduma mogao presudno da utiče na buduće odnose Švajcarske sa Evropskom unijom, NATO-om i Rusijom.