Samit NATO-a u Ankari, koji je trebalo da pokaže jedinstvo saveznika i potvrdi dogovor o povećanju izdvajanja za odbranu, umjesto toga ogolio je duboke političke podjele unutar Alijanse i otvorio nova pitanja o ulozi Sjedinjenih Američkih Država i budućnosti evropske bezbjednosti.

Bivši stalni predstavnik SAD pri NATO-u Ivo Dalder ocijenio je u autorskom tekstu da je Evropa propustila priliku da pokaže kako je sposobna da preuzme lidersku ulogu unutar saveza, prihvativši, kako je naveo, ulogu kupca američkog naoružanja umjesto ravnopravnog strateškog partnera.

Prema njegovoj ocjeni, lideri su Ankaru napustili sa utiskom da ovakvi samiti gube politički značaj dok je Donald Tramp na čelu Sjedinjenih Država. Dalder je i završnu deklaraciju skupa ocijenio kao dokument koji „nije vrijedan papira na kojem je napisan”.

Dodatne tenzije izazvale su i javne poruke američkog predsjednika. Tramp je po završetku samita oštro kritikovao više evropskih saveznika, zamjerajući Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji što nisu pokazale spremnost da se uključe u sukob sa Iranom. Posebno je izdvojio Španiju, koju je optužio da nedovoljno izdvaja za NATO, pozvavši na prekid trgovinskih odnosa sa Madridom, dok je istovremeno ponovio stav da bi Grenland trebalo da postane dio Sjedinjenih Država.

Dalder smatra da generalni sekretar NATO-a Mark Rute previše energije ulaže u nastojanja da ublaži odnose sa Trampom, umjesto da se usredsredi na izradu evropske strategije za slučaj eventualnog smanjenja američkog vojnog prisustva u Alijansi. Prema njegovom mišljenju, evropske države trebalo bi da pripreme plan kojim bi nadomjestile kapacitete koje bi Vašington mogao da povuče.

„Nova realnost je da Sjedinjene Države više nisu pouzdan saveznik. Čak i ako neki budući predsjednik obnovi punu posvećenost NATO-u, Evropa mora da preuzme daleko veću odgovornost za sopstvenu odbranu”, ocijenio je Dalder.

Na podjele unutar zapadnog vojnog saveza ukazao je i list „Evropski konzervativac”, koji je ocijenio da je samit u Ankari, umjesto demonstracije jedinstva, prerastao u svojevrsnu „sjednicu unutrašnje discipline” Alijanse. Iako je formalni cilj bio potvrda plana da se izdvajanja za odbranu do 2035. godine povećaju na pet odsto bruto domaćeg proizvoda, raspravu su, kako navodi list, obilježili oštri politički sukobi i javne kritike među saveznicima.

Prema ocjeni tog medija, upravo su Trampovi istupi, prije svega kritike na račun Španije i ponovno pokretanje pitanja Grenlanda, pokazali da su unutrašnje nesuglasice u NATO-u i dalje daleko od rješavanja, uprkos nastojanjima da se sa samita pošalje poruka jedinstva.