PODGORICA – Skupština Crne Gore usvojila je danas amandmane 17 do 21 na Ustav, kojima se mijenjaju rješenja u vezi sa Sudskim i Tužilačkim savjetom i ustavnim položajem Centralne banke Crne Gore. Za amandmane je glasalo 68 poslanika, dok protiv i uzdržanih nije bilo.

Istim brojem glasova usvojen je i Prijedlog odluke o proglašenju amandmana. Predstavnici Demokratske narodne partije Milana Kneževića nisu učestvovali u glasanju.

Vanrednu sjednicu sazvao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev poslanika parlamentarne većine. Na dnevnom redu našao se i Prijedlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Na početku zasijedanja bilo je prisutno 56 poslanika, dok je do glasanja njihov broj porastao na 68.

Mandić je podsjetio da 24. avgusta ne zasijeda nijedan drugi parlament u Evropi i ocijenio da su poslanici dolaskom na sjednicu pokazali odgovornost.

„Kada bi većini poslanika u Evropi neko rekao da moraju da dođu u parlament 24. avgusta, teško bi se odazvali. Neki moji prijatelji iz evropskih parlamenata kažu da bi predsjednik skupštine koji bi zakazao takvu sjednicu prošao veoma loše. Ali naše obaveze su takve, znamo šta građani očekuju i okupili smo se da pokažemo da smo odgovorni ljudi”, poručio je Mandić.

Šta donose amandmani

Amandmanom 17 propisano je da Skupština u prvom glasanju dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom svih poslanika bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Sudski savjet će, prema novom rješenju, imati predsjednika i devet članova – predsjednika Vrhovnog suda, pet sudija koje bira Konferencija sudija i četiri ugledna pravnika koje bira Skupština. Predsjednika Savjeta biraće njegovi članovi iz reda onih koji nisu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom, a u slučaju jednakog broja glasova predsjednik će imati odlučujući glas.

Tužilački savjet imaće predsjednika i deset članova. U njegovom sastavu biće pet državnih tužilaca, dva ugledna pravnika koji nisu advokati, predstavnik nevladinog sektora, ugledni pravnik iz reda advokata i predstavnik Ministarstva pravde.

Amandmanom 21 utvrđeno je da je Centralna banka Crne Gore samostalna i nezavisna organizacija koja o svom radu izvještava Skupštinu. Centralnom bankom upravljaće Savjet CBCG, a rukovodiće guverner.

Živković: Pravosuđe postalo batina u rukama centara moći

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom rasprave da crnogorsko pravosuđe nije ni samostalno ni nezavisno, već da je postalo „batina u rukama većine i drugih centara moći”.

„To je skopčano sa jasnom ambicijom da se nanese šteta opoziciji i neistomišljenicima vlasti, a cilj je da ova vlast što duže potraje. Predloženim ustavnim amandmanima pravosuđu se daje ogromna moć”, rekao je Živković.

On je ukazao da su se tokom javne rasprave mogle čuti opravdane bojazni stručne javnosti, ali je najavio da će DPS, uprkos rizicima, podržati amandmane zbog evropskih integracija.

„Iako smo svjesni rizika koji postoje, DPS će, u cilju evropskih integracija, glasati za predložene ustavne amandmane”, kazao je Živković.

Knežević: VDT i GST postaju jači od onih koji su ih birali

Lider DNP-a Milan Knežević odgovorio je Živkoviću da mu je, dok ga je slušao, došlo da ga zagrli i pozove da pređe u Demokratsku narodnu partiju.

„Govorite sve ono što mi govorimo od najave ovih ustavnih promjena, ali se postavlja ključno pitanje – zašto ćete onda glasati za njih? Vidite sve opasnosti o kojima mi govorimo, vidite da je već stvorena četvrta grana vlasti i da vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca ne možete da dovedete u Skupštinu i na sjednice odbora. I u svemu učestvujete pod alibijem da je to u skladu sa našim evropskim putem”, kazao je Knežević.

On je upitao postoji li bilo kakva uporedna praksa u kojoj je vrhovni državni tužilac ustavnim izmjenama postao „faraon”.

Knežević je podsjetio da je predlagao izmjene zakona prema kojima bi i VDT i GST bili birani u parlamentu.

„Niste htjeli – neko zato što se nalazi u fioci, neko zato što je izvađen iz fioke, neko zato što se nalazi na Skaju, a neko zato što mu se poruke objavljuju na različitim portalima. Sada treba da priznamo da su dva ključna čovjeka u Crnoj Gori, sa pozicija institucionalne moći, VDT i GST. Jači su i od premijera i od predsjednika parlamenta, ali i od onih koji su ih birali”, rekao je lider DNP-a.

On je zatražio i objašnjenje šta se dogodilo sa amandmanom koji je ranije najavio premijer Milojko Spajić, a koji se odnosio na ukidanje imuniteta članovima izvršne vlasti.

Živković mu je odgovorio da je upravo DNP bio dio parlamentarne većine koja je omogućila, kako je kazao, „faraonska ovlašćenja” tužilaštvu.

Lider DPS-a saglasio se da je tužilaštvo postalo četvrta grana vlasti i najavio da će se već od septembra ili oktobra vidjeti novi procesi usmjereni ka učvršćivanju njegovog autoriteta.

„Iz toga neće biti izuzeti ni neki koji su dio ove većine”, rekao je Živković, ponovivši da DPS amandmane podržava zbog, kako je naveo, višeg interesa – evropskog puta Crne Gore.

„Satler je politički osedlao većinu i opoziciju”

Knežević je poručio da se u dijelu parlamentarne većine promoviše shvatanje prema kojem je „sve što je abnormalno postalo normalno, a sve što je normalno – sumnjivo”.

„Ovo nisu amandmani crnogorskog parlamenta. Ovo su Satlerovi amandmani, kao izmjene i dopune najantisrpskijeg dokumenta, a to je Ustav iz 2007. godine. Satler na njemačkom znači ‘sedlar’, onaj koji sedla. Imam osjećaj da je Satler politički osedlao i parlamentarnu većinu i opoziciju, osim DNP-a”, rekao je Knežević.

On je kolegama zamjerio što se, prema njegovim riječima, niko ne usuđuje da se suprotstavi šefu Delegacije Evropske unije Johanu Satleru, dok se istovremeno plasiraju optužbe da Srbija navodno koči evropski put Crne Gore.

Knežević ponudio ostavku ako ga Spajić demantuje

Najoštriji dio rasprave odnosio se na dokumenta koja je Knežević nedavno predstavio javnosti, a za koja tvrdi da pokazuju da je Milojko Spajić, u trenutku izbora za premijera, bio evidentiran kao pripadnik rezervnog sastava Vojske Srbije i da je u toj evidenciji ostao i poslije otpusta iz srpskog državljanstva.

„Pozivam ga da me demantuje i nudim mu političku i ljudsku ponudu pred čitavom Crnom Gorom. Ukoliko se ispostavi da je danom otpusta iz srpskog državljanstva gospodin Spajić izbrisan iz evidencije vojnih obveznika Vojske Srbije, ja napuštam političku scenu Crne Gore”, poručio je Knežević.

On je, s druge strane, pozvao Spajića da podnese ostavku ukoliko se potvrdi da je najmanje dvije godine istovremeno bio rezervista vojno neutralne države, premijer članice NATO-a, predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost i član Savjeta za odbranu i bezbjednost.

„Vidimo da ćute i Ustavni sud i tužilaštvo. Ovdje nije problem to što neko tvrdi da je Milojko Spajić poštovao srpske zakone, već što nije poštovao crnogorske zakone. Da je Državna izborna komisija znala da je vojni rezervista Srbije, ne bi proglasila listu PES-a, niti bi PES sa Spajićem na čelu mogao da izađe na izbore i kasnije dobije mandat”, tvrdi Knežević.

On je pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da saopšti da li je, kao tadašnji zamjenik predsjednika PES-a, znao za te podatke i da li je sa njima bio upoznat kada je Spajiću povjerio mandat za sastav vlade.

„Pozivam Jakova Milatovića da prekine ‘molčanije’. Neka se oglasi i kaže da li je raspolagao ovim informacijama”, poručio je Knežević.

Abazović: Ako je bio rezervista, ne može da ostane premijer

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da ne može sa sigurnošću da potvrdi vjerodostojnost dokumenata koje je Knežević pokazao, ali da ga je iznenadilo to što ih Spajić nije jasno demantovao.

„Nisam znao da je premijer rezervista Vojske Srbije, niti mogu sa sigurnošću da tvrdim da je ono što ste pokazali tačno. Iznenadio sam se što premijer nijednom riječju nije demantovao taj dokument, što nije rekao da je riječ o falsifikatu ili podmetačini”, kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, posebno je upadljivo što ni dio javnosti koji sebe predstavlja kao proevropski nije zatražio provjeru tih navoda.

„Gospodin Spajić mora jasno i nedvosmisleno da kaže da li je, u trenutku kada je bio premijer, bio rezervista Vojske Srbije. Ako je bio, on više ne može da ostane na tom mjestu. Odgovorno tvrdim da nigdje u svijetu ne postoji da je neko na čelu izvršne vlasti jedne države, a istovremeno pripadnik vojske druge države”, naglasio je Abazović.

On je ocijenio da mora da se razjasni da li je čovjek koji se nalazi na čelu Vijeća za nacionalnu bezbjednost istovremeno bio vojni rezervista Srbije.

Mugoša: Izmjene držane u fioci, sada se usvajaju u minut do 12

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša optužio je parlamentarnu većinu da je od polovine februara do juna držala ustavne izmjene u fiokama, dok je istovremeno opoziciju optuživala da koči njihovo usvajanje.

„Upravo je odluka parlamentarne većine da izmjene ne proslijedi u skupštinsku proceduru dovela do toga da im sada, u minut do 12, pristupamo bez kvalitetne javne rasprave”, rekao je Mugoša.

On je posebno problematizovao sastav i način rukovođenja Sudskim i Tužilačkim savjetom.

„Na čelu Sudskog savjeta biće osoba koja dolazi iz ‘nesudijskog’ dijela, dok će na čelu Tužilačkog savjeta biti VDT. Mi ne razlikujemo upravljanje i rukovođenje. Onaj ko rukovodi ne bi trebalo i da upravlja. Nema logike da VDT bude na čelu Tužilačkog savjeta. Zašto takva mjera onda nije primijenjena na Sudski savjet, pa da na njegovom čelu bude predsjednica Vrhovnog suda”, upitao je Mugoša.

Uprkos kritikama procedure i pojedinih rješenja, Evropski savez je podržao predložene promjene, uz obrazloženje da se Crna Gora nalazi pred istorijskom prilikom na evropskom putu.

Abazović: U Crnoj Gori vlada raspad sistema

Abazović je na početku izlaganja zahvalio vatrogascima koji su se prethodnih dana borili sa požarima širom zemlje, podržao radnike barske „Primorke”, a penzionerima ironično „čestitao” povećanje penzija od šest centi, podsjetivši da je prijedlog URA odbijen.

Govoreći o evropskim integracijama, ocijenio je da Evropa, zbog rata Rusije i Ukrajine i promijenjene politike američkog predsjednika Donalda Trampa prema EU, želi da proširi takozvani „evropski štit” i otvori vrata Crnoj Gori i drugim zemljama kandidatima.

„Ja to pozdravljam i smatram da tu priliku treba da iskoristimo”, rekao je Abazović, ali je dodao da u Crnoj Gori istovremeno vlada „raspad sistema”.

„Ovdje dolaze zakoni koje niko ne čita. Kaže se: ‘Ovo je štikliranje obaveze, ovo je EU, rekli su da treba ubrzano’. Dolaze stvari koje niko ne čita, niti zna kakve se posljedice time proizvode. Ko god pokušava da me ubijedi u suprotno, mislim da je veoma neiskren i zlonamjeran prema ovoj državi”, kazao je Abazović.

On je naglasio da ustavnih promjena ne može biti bez širokog dogovora vlasti i dijela opozicije, ali da URA nije željela da učestvuje u postignutom sporazumu, niti da bude predstavljena kao kočničar evropskog puta.

Abazović je ukazao da se o institucionalnom jačanju govori u trenutku kada nije moguće izabrati predsjednika Državne izborne komisije, kada u Šavniku četiri godine ne mogu da se završe izbori i kada su u Kotoru predsjednika opštine birali odbornici prethodnog saziva lokalnog parlamenta.

„Treba sve ovo da uradimo zbog Evropske unije? Nikakav problem – glasaćemo. Ali samo da ljudi ne misle da ove reforme predstavljaju unapređivanje sistema”, poručio je Abazović.

DNP: Nećemo učestvovati u eutanaziji interesa srpskog naroda

Knežević je podsjetio da je DNP do sada glasao za sve evropske zakone i propise označene plavom zastavicom, ali da je bio spreman da podrži ustavne promjene samo ukoliko bi one obuhvatile i uvođenje srpskog jezika kao službenog, ravnopravnog sa crnogorskim.

„Pošto je premijer Spajić saopštio da to ne želi da prihvati, kao što ne želi da razgovara ni o državljanstvu, ni o zastavi, ni o himni, mi smo jasno rekli da ne želimo da učestvujemo u eutanaziji interesa srpskog naroda kroz diskriminatorski akt pretočen u sporazum Satlera, parlamentarne većine i opozicije”, kazao je Knežević.

On je naglasio da DNP želi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali ne po cijenu gubitka nezavisnosti, identiteta i „identifikacionog koda”, posebno u trenutku ozbiljnog razilaženja između EU i Sjedinjenih Američkih Država.

„Za razliku od predstavnika većine i opozicije, ja podržavam Donalda Trampa u odnosu na Johana Satlera. To je jasan stav DNP-a. Tramp insistira na politici koja želi da zadrži osnovne, tradicionalne vrijednosti jednog društva. Zbog toga ću vrlo brzo ponovo ići u SAD. Možda se i vidim sa Trampom, pa se nadam da ću neke zateći na intenzivnoj njezi kada se vratim”, rekao je Knežević.

Odgovarajući Abazoviću, Knežević ga je upitao da li bi bio član vlade koju bi Spajić predvodio ukoliko se potvrde navodi o njegovom statusu u evidenciji Vojske Srbije.

Ponovio je da je dokumenta dobio od ljudi iz Pokreta Evropa sad i ocijenio da je PES svojom reakcijom priznao da je riječ o autentičnoj dokumentaciji.

„Stojim na raspolaganju SDT-u i VDT-u da me saslušaju i uvjere se u vjerodostojnost dokumenata, a oni ćute”, rekao je Knežević.

Osvrćući se na pravna tumačenja jedne advokatice objavljena u podgoričkim „Vijestima”, Knežević joj je poručio da, ukoliko zastupa takve stavove, „slobodno baci diplomu Pravnog fakulteta”.