Moskva je spremna da s drugim državama razgovara o mogućnosti uvođenja spoljne uprave u Ukrajini pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija nakon okončanja sukoba, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, naglašavajući da ta inicijativa nije nova i da ju je ranije iznio i ruski predsjednik Vladimir Putin.

U intervjuu za rusku agenciju TASS, Galuzin je podsjetio da je ideja o privremenoj međunarodnoj upravi već bila predmet javnih razmatranja u Moskvi. Prema njegovim riječima, u martu 2025. godine Putin je naveo da bi takav model mogao biti jedna od opcija za stabilizaciju prilika nakon završetka, kako Moskva naziva, „specijalne vojne operacije“.

Putin je tada ocijenio da bi o mogućnosti privremene uprave moglo da se razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim državama, s ciljem organizovanja demokratskih izbora u Ukrajini, formiranja održive vlasti kojoj bi građani vjerovali i zaključenja mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

Iskustva UN i pravni okvir

Galuzin je, međutim, ukazao da UN nemaju formalno ustanovljen jedinstveni mehanizam za uspostavljanje privremenih međunarodnih uprava na teritorijama pogođenim sukobima. Prema njegovim riječima, dosadašnje prakse – poput misija u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, kao i u Istočnom Timoru i Kambodži – pokazuju da je riječ o složenim procesima koji podrazumijevaju više faza i ispunjavanje niza političkih i pravnih uslova.

„Prvi korak morao bi da bude dogovor strana u sukobu o prenosu privremenih upravljačkih ovlašćenja na UN, dok bi se o daljim koracima odlučivalo u okviru pregovora između Rusije i Ukrajine“, naveo je Galuzin, dodajući da ideja u posljednje vrijeme nije bila predmet šire javne rasprave.

Odgovor Vašingtona

Još kada je Putin prvi put iznio ovu inicijativu, Vašington je izrazio neslaganje. Portparolka Stejt departmenta Tami Brus poručila je da ta opcija nije dobila odobrenje u administraciji Donalda Trampa.

„Ukrajina je ustavna demokratija. Upravljanje u Ukrajini određeno je njenim ustavom i ukrajinskim narodom“, istakla je Brus, naglašavajući da Sjedinjene Države podržavaju mirno rješenje kroz potpuni prekid vatre i direktne pregovore Moskve i Kijeva.

Prema njenim riječima, Vašington je posvećen diplomatiji koja bi dovela do sveobuhvatnog primirja i trajnog političkog rješenja.

Različita tumačenja u Moskvi

U ruskoj javnosti, međutim, pojedini analitičari ideju vide kao logičan ishod rata. Politikolog Jurij Svetov ocijenio je u razgovoru za portal „Abzac“ da bi, u slučaju kapitulacije Ukrajine, bilo neophodno definisati model upravljanja zemljom.

On je podsjetio na iskustvo savezničke uprave u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata, navodeći da, prema njegovom mišljenju, Ukrajinu nije nužno dijeliti na zone kontrole, ali da bi se mogla formirati privremena administracija pod okriljem UN, uz eventualno učešće pojedinih evropskih država.

Svetov smatra da bi spoljna kontrola omogućila održavanje izbora za predsjednika i Vrhovnu radu, kao i reviziju ustava, uključujući odredbe koje se odnose na članstvo u NATO-u. „To nije samo logičan zaključak sukoba, već i određivanje buduće sudbine zemlje“, ocijenio je on.

Pregovori u Ženevi

U međuvremenu, nova runda trilateralnih pregovora o Ukrajini najavljena je za 17. i 18. februar u Ženevi. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u fokusu razgovora biće, između ostalog, i teritorijalna pitanja, koja pojedini američki mediji i dalje označavaju kao ključni „kamen spoticanja“.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da se „suzio krug pitanja“ koja je neophodno riješiti kako bi se rat okončao, što je, kako je ocijenio, pozitivan signal. Ipak, dodao je da najteža pitanja ostaju otvorena, uz naglasak da će Vašington učiniti sve što je u njegovoj moći da se ukrajinski sukob privede kraju.

Suprotstavljene vizije budućeg uređenja Ukrajine – od insistiranja na ustavnom kontinuitetu do prijedloga o privremenoj međunarodnoj upravi – pokazuju da će politički okvir eventualnog mirovnog sporazuma biti jedna od najosjetljivijih tačaka pregovora koji predstoje.