NJUJORK – Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo bi danas da glasa o rezoluciji kojom se države, međunarodne organizacije, škole i tehnološke kompanije pozivaju da postepeno napuste tradicionalnu Merkatorovu mapu svijeta i pređu na kartografske projekcije koje vjernije prikazuju stvarnu površinu Afrike i ostalih kontinenata.

Rezoluciju je predložio Togo, uz podršku preostale 54 države članice Afričke unije. Inicijativa ne predviđa zabranu Merkatorove projekcije, već nastoji da mape jednakih površina postanu novi standard u obrazovanju, međunarodnim institucijama i digitalnim tehnologijama, posebno tamo gdje je važno tačno poređenje veličine država i kontinenata.

Ministar spoljnih poslova Toga Robert Dusi istakao je da zahtjev afričkih država nije zasnovan na politici, već na naučnim činjenicama.

„Ova diskusija nije politička, već naučna, jer postoje naučni dokazi i svi moramo da prihvatimo stvarnost”, rekao je Dusi, prenosi britanski „Gardijan”.

Merkatorovu projekciju razvio je flamanski kartograf Gerardus Merkator 1569. godine, prvenstveno kao sredstvo koje je moreplovcima omogućavalo lakše određivanje pravca plovidbe. Iako je nastala za potrebe navigacije, tokom vjekova postala je najprepoznatljiviji prikaz svijeta, a danas je široko zastupljena u školama, državnim institucijama i digitalnim kartama.

Njen glavni nedostatak je to što znatno uvećava područja u blizini polova, dok kopnene mase smještene oko ekvatora djeluju manje nego što zaista jesu. Tako Grenland na Merkatorovoj mapi izgleda gotovo jednako velik kao Afrika, iako afrički kontinent ima površinu veću od 30 miliona kvadratnih kilometara i skoro je 14 puta veći od danskog arktičkog ostrva.

Zagovornici promjene ukazuju da bi u Afriku istovremeno mogle da stanu Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija, Japan, Meksiko i veći dio Evrope, a da bi i poslije toga ostao slobodan dio njene teritorije.

Kampanja „Ispravimo mapu” – #CorrectTheMap – zalaže se za upotrebu projekcije „Jednaka Zemlja” – „Equal Earth”, koju je 2018. godine razvila međunarodna grupa kartografa. Ona zadržava prepoznatljiv izgled kontinenata, ali njihove međusobne površine prikazuje znatno vjernije od Merkatorove projekcije.

Afrička unija podržala je kampanju 2025. godine, a Togu je potom povjereno da inicijativu iznese pred Generalnu skupštinu UN. Peticiju za promjenu mape svijeta potpisalo je više od 11.000 ljudi.

Kritičari tradicionalnog prikaza svijeta godinama tvrde da njegove posljedice nisu samo geografske. Pojedini istoričari i aktivisti koriste izraz „kartografski kolonijalizam”, navodeći da vizuelno umanjivanje Afrike i drugih djelova globalnog juga posredno utiče na način na koji se doživljavaju njihova politička, ekonomska i demografska težina.

Prema tom tumačenju, neproporcionalno uvećavanje Evrope, Sjeverne Amerike i Rusije, uz vizuelno smanjivanje ekvatorijalnih oblasti, decenijama je doprinosilo održavanju predstava o nadmoći sjeverne hemisfere.

Među najpoznatijim kritičarima Merkatorovog prikaza bio je njemački istoričar Arno Peters, koji je 1973. godine predstavio mapu zasnovanu na Gal–Petersovoj projekciji. Iako je i ona izazivala sporove zbog izobličavanja oblika kontinenata, korišćena je kao jedna od najpoznatijih alternativa Merkatorovoj mapi.

Viši saradnik londonske konsultantske kuće „Džej-Es Held” Džej-Džej Enoh ocijenio je da se iza kampanje nalazi i želja afričkih zemalja da ojačaju svoj uticaj u međunarodnim organizacijama i preuzmu veću kontrolu nad načinom na koji je njihov kontinent predstavljen.

„Upotreba projekcije jednakih površina obezbijedila bi precizniju osnovu za obrazovanje i razumijevanje svijeta, ali bi istovremeno pokazala da demografski, ekonomski i geopolitički značaj Afrike više ne treba posmatrati kroz naslijeđene i iskrivljene predstave”, rekao je Enoh.

Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće, ali bi usvajanje dokumenta moglo da podstakne izmjene školskih programa, udžbenika, međunarodnih izvještaja i digitalnih kartografskih platformi.

Vlada Toga planira da tokom prvog kvartala naredne godine u Lomeu organizuje skup sa predstavnicima Uneska, Afričke unije i tehnoloških kompanija, među kojima bi trebalo da budu i „Gugl mape”, kako bi se razgovaralo o primjeni rezolucije.

„Onima koji pitaju zašto baš sada, odgovaram: zašto da ne? Kada pogledamo mapu svijeta, vidimo da je vrijeme da promijenimo narativ. Vrijeme je da mi Afrikanci preuzmemo odgovornost i promijenimo ono što sami možemo da promijenimo”, poručio je Dusi.