Stotine hiljada novih doseljenika, duboke demografske promjene i sve izraženije osjećanje nesigurnosti mijenjaju Njemačku ne samo u velikim gradovima već i u manjim sredinama, ocijenio je britanski pisac Vilijam Grajs, upozoravajući da zemlja, umjesto postepene društvene transformacije, prolazi kroz proces koji opisuje kao „usporeno kulturno samoubistvo”.

Grajs je u autorskom tekstu „Kulturno samoubistvo Njemačke”, objavljenom u časopisu „Evropski konzervativac”, iznio utiske sa nedavnog putovanja kroz Berlin, Hamburg i manje gradove u pokrajini Hesen. Posljednji put je, kako navodi, duže boravio u Njemačkoj 2020. godine, kada se u Berlinu školovao za nastavnika engleskog jezika, a povratak poslije šest godina uvjerio ga je da su se izgled gradova, atmosfera na ulicama i osjećanje javne bezbjednosti značajno promijenili.

Prvi susret sa novom stvarnošću, prema njegovom svjedočenju, uslijedio je već u jutarnjem vozu u berlinskom naselju Rudov, gdje je muškarac arapskog porijekla agresivno tražio novac od putnika. Ono što je nekada povezivao sa kasnim noćnim satima u Londonu, zatekao je, kako piše, u ranu zoru u nekada uređenom i mirnom dijelu njemačke prijestonice.

Tokom boravka u Berlinu Grajs je razgovarao i sa rođacima koji su ga upozoravali da se grad promijenio, ali istovremeno ističe da migraciono pitanje nije moguće svesti na jednostavne podjele. Kao primjer navodi mladog Iračanina koga je ranije upoznao na kursu jezika, izbjeglicu koja je naučila njemački i dobila univerzitetsku stipendiju.

„Imigracija ima ljudsko lice, ali se politika otvorenih granica ne može opravdavati samo pojedinačnim životnim pričama”, piše Grajs, ocjenjujući da Njemačka mora da pronađe odgovor na pitanje da li je sposobna da integriše veliki broj ljudi koji dolaze iz kulturno, vjerski i društveno potpuno različitih sredina.

Iz Berlina je otputovao u Hamburg, gdje je, posebno u okolini čuvene ulice Reperban, stekao utisak da su osjećanje nesigurnosti i demografske promjene postali vidljiviji nego tokom njegovih ranijih posjeta. Samo dan nakon što je prošao peronom 13 glavne željezničke stanice, na istom mjestu dogodio se napad nožem u kojem je povrijeđeno 18 ljudi.

Taj događaj, međutim, nije bio povezan sa migracijama ili političkim ekstremizmom. Za napad 23. maja 2025. osumnjičena je tridesetdevetogodišnja njemačka državljanka, a policija je saopštila da nije bilo pokazatelja političkog motiva i da se ispituje njeno psihičko stanje. Napadačicu su savladala dvojica prolaznika, među kojima i devetnaestogodišnji izbjeglica iz Sirije.

Završna stanica njegovog putovanja bio je Bad Arolzen, mali grad u Hesenu u kojem je Grajs provodio dio djetinjstva. Nekadašnji kompleks kasarni, koji je u vrijeme nacizma koristio SS, danas je pretvoren u prihvatni centar za izbjeglice. Grajs strahuje da bi problemi karakteristični za velike gradove mogli postepeno da se prenesu i na ruralne sredine, iako njegova rođaka, zaposlena u organizaciji koja radi na integraciji tražilaca azila, vjeruje da Njemačka može da savlada taj izazov.

Zvanični podaci pokazuju da je broj zahtjeva za azil posljednjih godina snažno opao, ali i da je migracioni pritisak i dalje značajan. Njemačka je 2023. primila 329.120 prvih zahtjeva za azil, godinu kasnije 229.751, dok je 2025. registrovano 113.236 prvih zahtjeva, što predstavlja pad od 50,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Zajedno sa ponovljenim zahtjevima, tokom 2025. godine zabilježena su 168.543 zahtjeva za azil.

Te brojke, međutim, ne obuhvataju ukupnu imigraciju. Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, tokom 2025. u zemlju se doselilo oko 1,48 miliona ljudi, dok se istovremeno iselilo približno 1,24 miliona, pa je neto migracioni priliv iznosio oko 235.000 stanovnika.

Pitanje migracija ostaje neposredno povezano i sa raspravom o bezbjednosti. Prema policijskoj statistici za 2025. godinu, ukupan broj registrovanih krivičnih djela smanjen je za 5,6 odsto, na približno 5,5 miliona, dok je broj slučajeva nasilnog kriminala opao za 2,3 odsto, na 212.335. Istovremeno, njemački državljani stranog porijekla i lica bez njemačkog državljanstva nisu iste statističke kategorije, a podaci policije odnose se na osumnjičene, a ne na pravosnažno osuđene. Ipak, Savezna kriminalistička služba navodi da su nedržavljani Njemačke činili 42,9 odsto osumnjičenih za nasilna krivična djela.

Duboko nezadovoljstvo migracionom politikom vidljivo je i na izborima. Alternativa za Njemačku osvojila je na saveznim izborima 2025. godine 20,8 odsto glasova i 152 mjesta u Bundestagu, postavši druga najjača politička snaga u zemlji. Prema istraživanjima objavljenim krajem jula ove godine, AfD je sa 27 odsto podrške pretekla konzervativni blok CDU–CSU, koji je pao na 21 odsto.

Grajs zaključuje da Njemačka više ne prolazi kroz uobičajenu političku ili demografsku promjenu, već kroz dublji preobražaj koji dovodi u pitanje njen kulturni kontinuitet.

„I dalje sam čvrsto uvjeren da se Njemačka ne mijenja samo – ona vrši usporeno kulturno samoubistvo. Istim ulicama kojima su nekada odjekivale nacističke čizme sada prolazi sve veći talas sasvim drugačijih osvajača – ili izbjeglica, u zavisnosti od toga koga pitate”, naveo je Grajs.

Vilijam Grajs je britanski pisac, nastavnik engleskog jezika koji živi na Dalekom istoku i rezervista britanske vojske. Piše o obrazovanju, migracijama i politici.