PARIZ – Desetine volontera u francuskoj pokrajini Bretanji pokušavaju da spasu stotine pastrmki i mladih lososa iz djelova rijeke Ode koji su gotovo potpuno presušili usljed dugotrajne suše i visokih temperatura.

Na pojedinim mjestima, svega nekoliko kilometara od izvora, voda jedva doseže do koljena. Ribe se hvataju mrežama, smještaju u rezervoare obogaćene kiseonikom, a potom prevoze oko 15 kilometara nizvodno, u djelove rijeke u kojima pritoke još održavaju dovoljan vodostaj.

„Stanje je katastrofalno i mnogo gore nego što smo očekivali”, izjavio je Matje le Buter iz ribolovačkog saveza departmana Finister, upozoravajući da visoka temperatura vode i nizak nivo rastvorenog kiseonika predstavljaju smrtonosnu kombinaciju za pastrmke i mlade losose.

Posebnu zabrinutost izaziva vremenska prognoza, pošto se u narednih deset dana ne očekuju značajnije padavine, dok bi temperature trebalo da ostanu veoma visoke. Ribama koje žive u hladnim i brzim vodama neophodan je stalan priliv kiseonika, zbog čega njihov opstanak u preostalim plitkim i zagrijanim virovima postaje gotovo nemoguć.

Slična slika bilježi se širom Francuske. Loara, najduža rijeka u zemlji, spustila se na istorijski nizak nivo, dok su pojedini njeni rukavci, uključujući tok kroz Orlean, svedeni na uzak mlaz vode između velikih pješčanih sprudova.

Prema podacima francuske opservatorije za niske vodostaje, još prije dvije nedjelje bilo je presušilo 16 odsto rijeka, dok je četvrtina malih vodotokova prestala da teče ili je potpuno nestala. Od tada je u većem dijelu zemlje palo veoma malo kiše.

Rijeka Div kod mjesta Rom u zapadnom departmanu De Sevr potpuno je suva, dok je od rijeke Minjon ostalo samo prašnjavo korito. Njihov vodostaj bi u ovom dijelu godine uobičajeno trebalo da iznosi između 40 i 70 centimetara.

Kritično nizak vodostaj zabilježen je i na Seni, koja protiče kroz Pariz i ima važnu ulogu u snabdijevanju francuske prijestonice pijaćom vodom. Oko polovine rječnog protoka sada se obezbjeđuje ispuštanjem vode iz uzvodnih akumulacija i pritoka u oblastima Šampanje i Burgundije, iako se takva mjera obično ne primjenjuje prije kraja ljeta.

U Vernonu, u Normandiji, protok Sene pao je na oko 110 kubnih metara u sekundi, dok je prosjek u julu prošle godine iznosio približno 200 kubnih metara.

Ograničenja potrošnje vode uvedena su u 99 od ukupno 101 francuskog departmana, dok je u njih 58 proglašeno vanredno stanje. Ministarstvo ekološke tranzicije saopštilo je da gotovo trećina mjernih stanica bilježi najniže vodostaje u posljednje dvije decenije, uz sve više slučajeva masovnog uginuća riba zbog zagrijavanja vode.

Dodatne polemike izazvao je novi poljoprivredni zakon, kojim se olakšava izgradnja rezervoara namijenjenih navodnjavanju usjeva i snabdijevanju stočarskih farmi. Organizacije za zaštitu prirode strahuju da bi time poljoprivredi mogla biti data prednost u raspodjeli sve oskudnijih vodnih resursa.

Predsjednik francuskog nacionalnog ribolovačkog saveza Klod Rustan ocijenio je da rijeke ne ugrožavaju samo suša i klimatske promjene, već i prekomjerno crpljenje vode za navodnjavanje.

Smanjenje vodostaja dovodi do bržeg zagrijavanja rijeka i nestanka vodene vegetacije, dok se istovremeno šire nitaste alge koje dodatno troše kiseonik. Volonteri upozoravaju da ribe zarobljene u takvim uslovima, bez njihove intervencije, praktično nemaju mogućnost da prežive.

Akcije spasavanja na rijekama Ode i Izola biće nastavljene sve dok suša bude trajala. Volonteri ističu da se posljedice nedostatka vode po riblji svijet često zanemaruju, jer su ugrožene životinje ispod površine vode daleko manje vidljive od ptica i kopnenih sisara.

„Nalazimo se u kriznoj situaciji. Kako dani prolaze, njihovo okruženje postaje sve zagušljivije. Bez ovih akcija, ribe koje su ostale u presušenim djelovima rijeka osuđene su na propast”, upozorio je Le Buter.