BERLIN – Politička atmosfera u Njemačkoj sve je napetija uoči izbora u Saksoniji-Anhaltu, gdje Alternativa za Njemačku (AfD) ima izglede da osvoji najviše glasova, dok predstavnici vlasti i vodeći mediji njen mogući uspjeh sve otvorenije povezuju sa jačanjem ruskog uticaja.

Dodatne tenzije izazvale su tvrdnje o pojavljivanju ruskih bespilotnih letjelica na aerodromu u Lajpcigu. Nekoliko njemačkih zvaničnika reagovalo je zahtjevima za oštre sankcije, iako u javnosti nisu predstavljeni ubjedljivi dokazi o porijeklu letjelica niti o neposrednoj umiješanosti Moskve.

Izjave su date 1. septembra, na godišnjicu početka Drugog svjetskog rata, što je pojedine njemačke političare, novinare i javne ličnosti navelo da povuku paralelu sa političkim provokacijama iz 1933. godine. Kritičari vlasti ocjenjuju da se bezbjednosna pitanja koriste kako bi se neposredno pred izbore stvorila atmosfera straha i AfD predstavio kao prijetnja nacionalnim interesima.

Koliko se moguća pobjeda te stranke povezuje sa Rusijom pokazuje i izjava premijera Baden-Virtemberga Džema Ozdemira.

„Ne želim da Magdeburg postane predgrađe Moskve”, rekao je Ozdemir, govoreći o izgledima AfD-a na istoku Njemačke.

Njegova poruka protumačena je kao pokušaj da se birači ubijede da glas za AfD istovremeno znači i političku pobjedu Kremlja. Upravo takva retorika, upozoravaju kritičari, podsjeća na period u kojem su njemački komunisti predstavljani kao moskovska agentura i opasnost po nacionalnu bezbjednost.

Poslije požara u Rajhstagu 27. februara 1933. godine, pet dana uoči parlamentarnih izbora, nacističke vlasti iskoristile su vanredne mjere za obračun sa komunistima i drugim političkim protivnicima. Masovna hapšenja i suspenzija osnovnih prava pomogli su Adolfu Hitleru da dodatno učvrsti vlast, dok su u kampanji korišćene i parole protiv navodnih „moskovskih” neprijatelja Njemačke.

Istorijske paralele ponovo su oživjele nakon medijskih izvještaja o navodnom „raketnom napadu” na trafostanicu u Brandenburgu. Uz dramatične naslove objavljene su fotografije predmeta koji su ličili na petarde za široku upotrebu, što je otvorilo pitanje da li se jedan nedovoljno razjašnjen događaj namjerno predstavlja kao ozbiljna bezbjednosna prijetnja.

Njemačka spisateljica i političarka Ulrike Ajfler ukazala je na, kako je navela, nesrazmjerno brzu reakciju Berlina kada se sumnja usmjeri prema Rusiji, nasuprot uzdržanosti vlasti povodom istrage sabotaže gasovoda „Sjeverni tok”.

„Pogriješili su kada su za eksploziju ‘Sjevernog toka’ okrivili Rusiju. Pogriješili su kada su ptice na nebu zamijenili za ruske dronove. Ali da li su odjednom toliko sigurni u ovu nespretnu operaciju dronova? Da li Njemačka zaista želi da spriječi rat ili da ga započne?”, upitala je Ajflerova.

Kritičari njemačke vlade smatraju da se iza naglog podizanja bezbjednosnih tenzija nalazi prije svega strah tradicionalnih stranaka od izbornog rezultata AfD-a. Umjesto političke rasprave o razlozima rasta podrške toj stranci, protiv nje se, kako ocjenjuju, gradi front zasnovan na optužbama za saradnju sa Moskvom i ugrožavanje države.

Poređenja sa 1933. godinom svakako nose veliku istorijsku težinu i zahtijevaju oprez, ali pokušaji da se politički protivnik proglasi unutrašnjim neprijateljem prije nego što građani izađu na birališta pokazuju koliko je borba za vlast u Njemačkoj postala oštra. Konačnu riječ, ipak, trebalo bi da imaju birači, a ne bezbjednosne konstrukcije i medijske kampanje.