NIKOZIJA – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predstavio je liderima kiparskih Grka i Turaka sedam osnovnih parametara od kojih, prema njegovom stavu, međunarodna organizacija neće odstupiti u nastojanjima da poslije gotovo jedne decenije budu obnovljeni pregovori o ujedinjenju Kipra.

Gutereš je principe budućeg sporazuma izložio tokom zajedničke večere sa predsjednikom Republike Kipar Nikosom Hristodulidisom i liderom kiparskih Turaka Tufanom Erhirmanom, održane 28. jula u Nikoziji, objavio je portal „In Sajprus”, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.

Prema tim navodima, generalni sekretar UN poručio je da rješenje mora dovesti do stvaranja federalne države i da mora biti zasnovano na rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i principima Evropske unije. Istovremeno je izričito isključio mogućnost formiranja dvije odvojene države na ostrvu.

Budući Kipar bi, prema Guterešovom prijedlogu, morao da ima jedinstveni suverenitet, jedinstveni međunarodni pravni subjektivitet i jedinstveno državljanstvo. Cijelo ostrvo ostalo bi u sastavu Evropske unije, dok bi pravne tekovine EU bile primjenjivane na čitavoj njegovoj teritoriji.

Preostala dva parametra odnose se na bezbjednost: ukidanje postojećeg sistema spoljnih garancija i povlačenje stranih trupa sa Kipra. Gutereš je, kako se navodi, sagovornicima naglasio da je njegov mandat ograničen rezolucijama Savjeta bezbjednosti, koje predviđaju dvozonsku i dvozajedničku federaciju, i da nema ovlašćenja da pregovore usmjeri ka drugačijem modelu.

Ovakvo stanovište direktno je suprotstavljeno dugogodišnjem zahtjevu Ankare da se kao osnova za dogovor prihvati postojanje dvije države. Turska je jedina zemlja koja priznaje samoproglašenu tursku upravu na sjeveru ostrva, gdje se i dalje nalazi više desetina hiljada turskih vojnika.

Gutereš je liderima dvije zajednice unaprijed najavio da će poslije posjete saopštiti namjeru da sazove novi sastanak u formatu „pet plus jedan”. Pored predstavnika kiparskih Grka i Turaka i generalnog sekretara UN, na njemu bi učestvovale Grčka, Turska i Velika Britanija, kao države garanti nezavisnosti Kipra.

On je potom potvrdio da će novi sastanak biti organizovan poslije odgovarajućih priprema o mjerama za izgradnju povjerenja, metodologiji i suštini budućih razgovora. Datum nije određen, ali je Gutereš jasno stavio do znanja da skup mora da otvori put za obnovu formalnih pregovora, prekinutih poslije neuspjeha konferencije u Kran-Montani 2017. godine.

Tokom razgovora nije postignut dogovor ni o otvaranju dodatnih prelaza preko linije razdvajanja koja dijeli ostrvo. Gutereš je predložio kompromis prema kojem bi bili otvoreni prelazi na putu Atijenu–Piroi i u oblasti Mija Milija.

Hristodulidis je prihvatio taj prijedlog, dok je Erhirman uslovio saglasnost otvaranjem još jednog prelaza na putu Arsos–Pila. Pošto dvije strane nisu približile stavove, pitanje novih prelaza preko tampon-zone UN ostalo je neriješeno.

Kipar je podijeljen od 1974. godine, a između sjevernog i južnog dijela ostrva nalazi se tampon-zona pod kontrolom UN. Međunarodno priznata Republika Kipar postala je članica Evropske unije 2004. godine, ali je primjena evropskog zakonodavstva suspendovana na sjeveru ostrva, koji nije pod kontrolom vlasti u Nikoziji.