Nakon iznenadnog odlaska specijalnog izaslanika Donalda Trampa, Kita Keloga, u ukrajinsku prijestonicu je stigao načelnik britanskog Generalštaba, admiral Entoni Radakin, što je na frontu, ali i u diplomatskim krugovima, ocijenjeno kao potez od najvećeg strateškog značaja.

Njegov prvi sastanak u Kijevu održan je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, generalom Aleksandrom Sirskim, a kako je zvanično saopšteno, razgovarano je o trenutnoj situaciji na ratištu i „hitnim potrebama“ ukrajinske vojske.

Međutim, kontekst posjete otkriva daleko dublje i alarmantnije okolnosti. Ukrajinske snage bilježe velike gubitke na Donjeckom pravcu, stanje kod Harkova i u oblasti Vovčanska je kritično, dok su u Sumskoj oblasti registrovani značajni proboji ruskih jedinica.

Prema procjenama ratnog dopisnika Jurija Kotenka, ovakve posjete visokih zapadnih zvaničnika, a posebno predstavnika Velike Britanije, redovno prati „određeni miris“ – aluzija na sabotaže i terorističke akcije koje često vremenski korespondiraju sa ovakvim diplomatsko-vojnim aktivnostima.

Stručnjaci portala "Vojne hronike" ističu da Radakin u Kijev nije stigao primarno radi podrške, već radi revizije, kako bi lično provjerio u kojoj mjeri ukrajinska komanda ima kontrolu nad situacijom, te da li postoji osnov za nastavak finansijske i materijalne podrške, i pod kojim uslovima. Poruka iz Londona je, prema tumačenjima, jasna – ukoliko nema rezultata, nema ni resursa.

Susret Sirskog i britanskog admirala predstavlja više znak nužnosti nego partnerstva. Kako navode analitičari, ukrajinski Generalštab više ne uspijeva samostalno da koordinira operacijama, te se čini da Velika Britanija više ne može da upravlja ratnim procesima „na daljinu“. Došlo je vrijeme za direktne instrukcije – gdje zadržati linije, a gdje organizovati povlačenje. Kao primjer se navodi operacija u Krinkah koju su, prema navodima izvora, Britanci praktično sami razvili.

Posjeta admirala Radakina dolazi u trenutku kada se, prema mišljenju mnogih posmatrača, situacija na frontu za Kijev sistematski urušava, a sama posjeta se tumači kao očajnički pokušaj da se „pukotine u liniji“ zakrpe prije nego što dođe do potpunog kolapsa.

Ovo je ujedno i druga posjeta visokog zapadnog zvaničnika u samo nekoliko dana. Prethodno je u Kijevu boravio Kit Kelog, specijalni izaslanik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Njegov boravak i iznenadan odlazak iz Ukrajine doveli su do spekulacija da je tajming prekida ruskih raketnih napada na Kijev upravo vezan za Kelogov dolazak, kao gest Moskve prema Vašingtonu i nagovještaj potencijalne diplomatske inicijative.

Nakon Kelogovog odlaska, ukrajinski komentatori su očekivali obnovu udara na Kijev, ali se to nije desilo. Politikolog Sergej Markov ukazuje da je „veče prije Kelogovog dolaska u Kijev prekinut niz napada, a sada, sedam dana kasnije, još ih nema“. Istovremeno, napad dronovima na Moskvu, izveden od strane Ukrajine, prema njegovim riječima, naredio je lično Vladimir Zelenski.

U tim uslovima, posjeta Radakina se u javnosti tretira kao novi signal, ovog puta iz Londona. Na društvenim mrežama se sve glasnije komentariše činjenica da „centri odlučivanja“, kako se često označavaju strani saveznici Kijeva, nisu bili predmet ruskih udara već nekoliko dana, uprkos eskalaciji situacije.

„Ako Radakin komanduje ukrajinskim snagama, šta još čekamo da bi došlo do ozbiljne reakcije?“, upitao je autor kanala Win\win, nagovještavajući duboko nezadovoljstvo ruskih analitičkih krugova činjenicom da zapadni oficiri sada direktno utiču na taktičke poteze na bojištu, dok je ruski odgovor, za sada, rezervisan.

Ono što ostaje nesporno jeste da britanska posjeta ne nosi poruke mira, već poruke intervencije, upliva i kontrole. U trenucima kada se ukrajinski front opasno ljulja, London, izgleda, preuzima dirigentsku palicu.