PODGORICA – Dokumentarni film „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi” našao se i u fokusu sjednice Skupštine Crne Gore, nakon što je njegovo emitovanje izazvalo političke reakcije, ali i nove polemike o medijskim slobodama, odnosu vlasti prema srpskim medijima i temi referenduma iz 2006. godine.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je jedan od sagovornika u filmu, poručio je u parlamentu da stoji iza svake riječi koju je izgovorio u dokumentarcu, kao i da, kako je naveo, „dvjesta puta više” ostaje pri stavu da je referendum bio pokraden, da je glasao za zajedničku državu i da je nakon 2006. stvorena privatna država.

„Sve što sam rekao u tom filmu, stojim iza toga i dvjesta puta više. Da je referendum bio pokraden, da sam glasao za zajedničku državu, da je stvorena privatna država i da to iznova i iznova ponavljam”, kazao je Knežević.

On je ocijenio da je, nakon prvobitne euforije povodom emitovanja filma, uslijedila „hajka”, a zatim i zabrana prenosa pojedinih srpskih medija u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, aktuelna vlast je otišla korak dalje od bivšeg režima, jer, kako je naveo, ni DPS nije zabranjivao rad medija na ovakav način.

„Odmah nakon što je prošla euforija i slavlje, poslije četiri dana krenula je hajka na taj film, došlo je do zabrane srpskih medija da se prenose u Crnoj Gori. To ni DPS nije radio, oni su zabranjivali pojedine emisije”, rekao je Knežević.

Lider DNP-a tvrdi da je cilj ovih poteza da se suzi prostor za drugačije političko mišljenje, naročito kada je riječ o temama referenduma, zajedničke države i srpskog identiteta u Crnoj Gori. On je naveo da vlast, preko Agencije za audiovizuelne medijske usluge, utiče na zabrane medija čiji sadržaj nije po mjeri vladajućih struktura.

„Ovo se dešava zbog mene. Samo u prošloj nedjelji, gostujući u nekoliko emisija u Srbiji, bilo je preko milion i dvjesta hiljada pregleda na mojim društvenim stranicama. Sada oni žele da ugase Adriju, Prvu, Informer i sve one koji drugačije misle o tome”, kazao je Knežević.

On je dodao da je i DPS, „kakav god da je bio”, dozvoljavao političkim protivnicima da javno govore da su za zajedničku državu, dok se sada, kako tvrdi, uvode restrikcije kakve ni bivša vlast nije primjenjivala.

Knežević se osvrnuo i na, kako je rekao, dvostruke aršine u javnom i političkom životu Crne Gore, posebno u vezi sa proslavama Dana nezavisnosti i odnosom prema Srbiji.

„Da li treba na državnoj proslavi na Cetinju da se pogrdno skandira predsjedniku druge države? Šta bi se desilo da se u Beogradu pogrdno skandiralo Milatoviću i Spajiću? Zvali bismo Rutea da bombarduje Beograd”, rekao je Knežević.

On je poručio da pokušaji zabrane filma ne mogu izbrisati istorijske rasprave o 2006. godini, kao ni o ulogama pojedinih istorijskih ličnosti koje se danas u Crnoj Gori ponovo politički tumače. U tom kontekstu, pozvao se na knjigu Veljka Sjekloće „Krsto Popović u istorijskoj građi i literaturi”, navodeći da oni koji, kako je rekao, imaju problem sa istorijom treba da pogledaju istorijske izvore i bilješke Krsta Zrnova Popovića iz septembra 1943. godine.

Raspravom o dokumentarcu „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi” tema referenduma iz 2006. ponovo je otvorena u najvišem zakonodavnom domu, ovoga puta ne samo kao pitanje političke prošlosti, već i kao pitanje sadašnjeg odnosa vlasti prema medijskim slobodama, srpskim medijima i pravu na drugačije mišljenje u Crnoj Gori.

Milan Knežević