Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima snage i sredstva da, ukoliko bude potrebno, neutrališe ruske vojne kapacitete u Kalinjingradskoj oblasti, izazvala je oštre reakcije Moskve i novi talas upozorenja o opasnom rastu tenzija u baltičkom regionu.

Budris je, u intervjuu švajcarskom listu „Noje cirher cajtung”, naveo da Alijansa mora da pokaže Rusiji da je sposobna da probije, kako je rekao, „malu tvrđavu” koju je Moskva izgradila u Kalinjingradu. Prema navodima litvanskog javnog servisa LRT, on je ocijenio da NATO ima mogućnost da uništi ruske sisteme protivvazdušne odbrane i raketne baze u toj oblasti, ukoliko bi takva potreba nastala.

Litvanski šef diplomatije je potom pokušao da dodatno objasni svoju poruku, navodeći da nije govorio Rusiji, već zapadnoj javnosti, kako bi se, kako tvrdi, razbili mitovi o nemoći baltičkih država i navodnoj nepristupačnosti Kalinjingrada. On je za LRT rekao da problem, po njegovom mišljenju, nije toliko Suvalkski koridor, već vojni kapaciteti koje Rusija ima u Kalinjingradskoj oblasti.

„Mi, Litvanija i baltičke države, moramo da razbijemo mitove o našoj nesposobnosti da se branimo. Branimo se jer ćemo braniti više od samo sopstvene teritorije”, poručio je Budris.

Kalinjingradska oblast, ruska eksklava na Baltiku, smještena između Litvanije i Poljske, već dugo je jedna od najosjetljivijih tačaka u odnosima Rusije i NATO-a. U njoj se nalazi i sjedište ruske Baltičke flote, a zapadni vojni krugovi je godinama opisuju kao jedan od najvažnijih ruskih vojnih oslonaca u Evropi.

Iz Kremlja je uslijedio oštar odgovor. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ocijenio je da su izjave litvanskog ministra na granici ludila, uz tvrdnju da baltičke države, kako je rekao, djeluju pod uticajem manijakalnog antiruskog raspoloženja.

„Ta antiruskost im zastire oči, sprečava ih da razmišljaju o budućnosti i da rade ono što je u interesu njihovih zemalja”, rekao je Peskov.

Još oštriji bio je prvi zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa, koji je, reagujući na izjave iz Vilnjusa, poručio da bi svaki napad na Kalinjingrad imao katastrofalne posljedice po Litvaniju. Prema ruskim medijima, Čepa je rekao da od Litvanije „za 15 minuta ne bi ostalo ništa” ukoliko bi NATO pokušao napad na rusku oblast.

U raspravu se uključio i zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, koji je izjave litvanskog ministra prokomentarisao porukom da je što je manja veličina, to je lavež prodorniji. Medvedev je ocijenio da se iza takvih poziva, u suštini, ne nalazi stvarna vojna snaga, već politička retorika usmjerena ka unutrašnjoj i zapadnoj javnosti.

Predsjednik Komiteta Savjeta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin izjavio je da bi samo ludak mogao da podstiče narod na rat protiv Rusije. On je ocijenio da političari u baltičkim državama godinama grade atmosferu straha i neprijateljstva prema Moskvi.

I u samoj Litvaniji Budrisove izjave nisu prošle bez rezerve. Premijerka Inga Ruginijene pozvala je na uzdržanost u javnim nastupima o bezbjednosnim temama, dok je predsjednik Gitanas Nauseda ocijenio da izjava ministra spoljnih poslova nije bila najuspješnija, mada je upozorio da zbog toga ne treba organizovati politički linč protiv njega.

Spor je dodatno dobio na težini jer dolazi u trenutku pojačane nervoze na istočnom krilu NATO-a. Litvanija, Letonija i Estonija već duže vrijeme upozoravaju na rusku vojnu aktivnost, hibridne prijetnje i moguće provokacije u regionu, dok Moskva tvrdi da upravo baltičke države i pojedini zapadni političari svojom retorikom guraju Evropu ka direktnijem sukobu sa Rusijom.

Iako u izjavama Budrisa nije predstavljen nikakav konkretan plan NATO-a za napad na Kalinjingrad, njegove riječi su u Moskvi protumačene kao još jedan dokaz da se u zapadnim i baltičkim prijestonicama sve češće govori jezikom vojne eskalacije. S druge strane, u Vilnjusu tvrde da je riječ o poruci odvraćanja i pokušaju da se pokaže da Kalinjingrad nije nedodirljiva ruska tvrđava.